Foto: Hina

OD 207 AKTIVNOSTI planiranih Nacionalnim programom reformi za 2016. godinu, provedeno je njih manje od četvrtine, a za njih 62 posto rok za provedbu već je prošao, pokazuje izvješće o provedbi tog plana usvojeno na sjednici Vlade.

U izvješću se navodi da je od ukupno 207 aktivnosti obuhvaćenih Nacionalnim programom reformi za 2016. godinu 51 aktivnost provedena, njih 129 nije provedeno ili je njihova provedba u tijeku, ali je prošao rok, dok je 27 aktivnosti u tijeku ili još nisu pokrenute, no za njih rok još nije prošao.

Pripreme za ovogodišnji program u tijeku

Izvješće se odnosi na aktivnosti izvršene zaključno s prosincem 2016. u četiri ključna reformska područja i 18 reformskih potpodručja, a koje istovremeno podupiru i ispunjenje Preporuka Vijeća Europske unije po državama članicama za 2016.

U izvješću se ističe da su samo u razdoblju od rujna do prosinca prošle godine provedene 23 aktivnosti, i to u djelokrugu ministarstava državne imovine, financija, gospodarstva, pravosuđa, rada i mirovinskoga sustava, regionalnoga razvoja i fondova EU, uprave, zdravstva te znanosti i obrazovanja, kao i Ureda za zakonodavstvo. Među tim su mjerama, primjerice, akcijski planovi za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva te za reformu javne uprave, donošenje zakona o javnoj nabavi, onog vezanog uz porez na nekretnine, i dr.

Pripreme za izradu ovogodišnjeg programa su u tijeku, podsjetila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić te istaknula da se već krajem veljače očekuju prvi prijedlozi mjera. Dodala je i kako se nada da će provedba ovogodišnjeg programa biti učinkovitija od lanjskog.

Zaključivanje slučaja Cimosa

Donesena je i odluka o načinu podmirenje potraživanja od slovenskog Cimosa, u kojoj stoji da će slovensko Društvo za upravljanje imovinom banaka (DUTB) prodati potraživanja od Cimosa i u hrvatski proračun uplatiti 7 milijuna eura.  Ujedno, odlukom se osigurava zadržavanje postojećih radnih mjesta, kao i proizvodnje u Cimosoj tvornici u Labinu na minimalno dvije godine.

Riječ je o potraživanju starom 21 godinu temeljem kredita od 20 milijuna eura Riječke banke, koja ga nije uspjela naplatiti, kazao je ministar državne imovine Goran Marić. Istaknuo je i da se tim rješenjem spašava 1.500 radnih mjesta u Hrvatskoj i osigurava nastavak proizvodnja, a ujedno i zaključuje 20 godina star spor.

Kolektivno pregovaranje za javne službe vodi ministar Ćorić

Vlada je donijela i odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade. Na čelu pregovaračkog tima bit će ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, a uz njega će biti i ministri uprave, financija, zdravstva, znanosti i obrazovanja, demografije, i kulture.

Osnovana je i radna skupina za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje učenika i studenata, u kojem će biti predstavnici ministarstava znanosti i obrazovanja, financija te rada i mirovinsko sustava.

Također, u radnoj bi skupini trebali biti i predstavnici učenika, studenata i studentskih centara, a prema riječima ministra financija Zdravka Marića, očekuje se da bi to tijelo do kraja lipnja trebalo imati cjelovito kvalitetno rješenje za uređivanje zapošljavanja učenika i studenata.

Rasterećenje troškova brodogradilištima

Prihvaćenim izmjenama Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru, pak, Vlada je promijenila način utvrđivanja osnovica za obračun promjenjivog djela koncesijske naknade za gospodarsko korištenje brodogradilišta te se mijenjaju kriteriji za ocjenjivanje ponuda.

Tako od sada u obračun naknade neće ulaziti trošak materijala i sirovina koje nabavlja brodogradilište na tržištu i koji nisu rezultat rada na pomorskom dobru, a u Vladi ističu da ova izmjena služi kao rasterećenje poslovanja brodogradilišta, odnosno podizanje njihove konkurentnosti.

Uz to, smanjuje se i broj kriterija za ocjenjivanje ponuda sa sedam na tri kako bi se procedura pojednostavila, ali i izjednačio položaj novih i starih društava koja se natječu za koncesije, jer je jedan od kriterija, primjerice, bio i ostvareni prihodi i dobit iz ranijih godina. Također, dopunjuje se i popis gospodarskih djelatnosti za koje se može dati koncesija, i to za djelatnosti akvagan, zipline, skilift, arheološki i podmorski park.

Dodatnih 32,5 milijuna kuna prihoda od igara na sreću

Vlada je, uz ostalo, pet trgovačkih društava dala pravo priređivanja igara na sreću na automatima na 15 godina, i to za tri kojima to pravo ističe slijedeći tjedan te dva koja to pravo stječu prvi put.

Temeljem toga, u Vladi očekuju dodatni prihod državnog proračuna od naknada za priređivanje igara na sreću na automatima u 2017. godini u iznosu od gotovo 26,9 milijuna kuna, ukoliko se ostvare prihodi koje su iskazala trgovačka društva u svojim planovima poslovanja.

Još jedno društvo dobilo je pravo priređivanja igara na sreću u casinima na 15 godina, temeljem čega se u 2017. godini očekuje dodatni prihod za državni proračun od 5,6 milijuna kuna, ukoliko se ostvare planirani prihodi.

Odlučeno je i da se višak prihoda koje je ostvario Nacionalni park Plitvička jezera iz 2016. godine, a koji iznosi 12,4 milijuna kuna, uplatiti Nacionalnom parku Sjeverni Velebit za dovršavanje projekta Centra za posjetitelje Krasno.