NAJVJEROJATNIJE će se ograničiti cijene nekih osnovnih namirnica.

>>Ograničavaju se cijene nekih namirnica. Ministrica objavila još detalja

Potvrdila je to danas ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. "Razgovaramo o mogućnostima da se određenim kategorijama nužnih namirnica ograniči cijena kako bi se zaštitilo građane", izjavila je Obuljen Koržinek u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada.

HRT je neslužbeno objavio da će biti ograničene cijene mlijeka, šećera, ulja i mljevenog mesa. Očekuje se zamrzavanje cijena i drugih artikala, a paket mjera iznosit će više od šest milijardi kuna. Obuljen Koržinek kaže da će se, uz linearne mjere za sva kućanstva, posebno pomoći najugroženijim građanima.

Vodit će se računa i o gospodarstvu, cijenama struje i plina, a ministrica ističe kako je dobro da imamo svoje izvore plina i LNG za ukapljeni plin kao jamstvo da nećemo imati problem s nabavom.

Novost dolazi i za neprofitne potrošače energenata, poput bolnica, škola, vrtića te kulturnih i vjerskih institucija. Kada je u pitanju cijena struje, ona više neće biti u kategoriji gospodarstva.

Podobnik: Dobit ćemo nekvalitetnu hranu

Građanima su svakako najzanimljivije vijesti oko zamrzavanja cijena proizvoda. O tome smo popričali s ekonomistom dr. sc. Borisom Podobnikom, prodekanom na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. On je i predsjednik Skupštine Udruge Glas poduzetnika i zamjenik predsjednika Udruge malih distributera goriva.

"Zamrzavanje cijena imalo bi smisla da država na tržište izbacuje državne zalihe jer to je onda hrana svih nas. Ovako očekuju da će privatni sektor iz prehrambene industrije ići u gubitke kako bi nahranio naše ljude. Neće.  Dobit ćemo nekvalitetnu hranu, onu kojoj je istekao rok trajanja. Što se trebalo na Zapadu baciti, završit će kod nas", govori Podobnik.

Osvrnuo se na pitanje goriva.

"Vlada već više od devet mjeseci smatra da distributeri goriva trebaju gubiti kako bi osigurali niske cijene goriva.  Eto, vlada je odlučila ukinuti tržište i za dio prehrambene industrije, a uskoro i za tko zna koga sve ne. Nije logično da se banke ili teleoperatere ostavlja da super zarađuju, a da samo neke industrije moraju snositi cijenu krize i rata", zaključio je Podobnik.

Novotny: Ta ideja pripada prošlosti

Kontaktirali smo i ekonomskog analitičara Damira Novotnyja upitavši ga o kakvoj se mjeri tu ekonomski gledano radi.

"Zamrzavanje cijena hrane je ideja koja pripada prošlosti. Ne možete na tržištu intervenirati kao vlada i reći da nešto košta toliko i toliko. To su ideje Sjeverne Koreje. Mjere vlade moraju biti neusporedivo sofisticiranije, složenije, jer su i sama vremena kompleksna", kaže Novotny.

Dodaje da će doći do toga da se proizvođačima neće isplatiti proizvoditi.

"Tako nešto je bilo u Srbiji pa nije bilo šećera. Tako nešto ne smije biti tema. Tema treba biti povećanje proizvodnje, ne može se dogoditi da Dalmacija proizvodi manje nego što uvozi ili da OPG-ovi ne proizvode dovoljno.

I na kojoj razini mislite to postići? Kilogram rajčice neusporedivo manje košta u Virovitici nego u Dubrovniku. Tehnički, to je neprovedivo. Osim toga što je ekonomska besmislica, pogodujete onima koji bacaju hranu, a onima koji nemaju - nećete pomoći", kaže.

"Treba sniziti PDV na prehrambene proizvode"

Upitali smo ga koje bi mjere bile ispravne.

"Ono što možete je sniziti PDV na prehrambene proizvode, kao što rade Slovenija ili Austrija, to treba napraviti. Treba povećati proizvodnju, nastojati iskoristiti sve poljoprivredne površine. To treba biti akcijski plan s kojim bi se počelo odmah.

A ne da dvije milijarde kuna trošimo na uvoz iz EU zemalja, kao i iz izvaneuropskih država. Nabavljamo piletinu iz Brazila. To je izvan svakog mogućeg razuma. Ako politika nekome daje, politika nekome mora uzeti. Ne volim da je politika ta koja raspoređuje. To je jako loša ideja", rekao je.

>>BDP porastao za 7.7 posto

Ističe da Hrvatska ima iznimno dobre ekonomske trendove. Podsjetimo, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u drugom tromjesečju ove godine, peti kvartal zaredom, za 7.7 posto, brže nego u prethodnom kvartalu, što pokazuje da se nastavlja snažan oporavak od koronakrize.

"Pa mi uopće nismo u krizi"

"Ako su ti podaci vjerodostojni, mi imamo jako dobre trendove. Stvorila se neka dodana vrijednost, turizam je bio odličan, ljudi su stvorili neku akumulaciju... Ne vidim razloga za paniku. Oprezu ima mjesta, ali panici nema. Ali mi uopće nismo u krizi, što ne znači da ona možda neće nastupiti zbog porasta cijene energenata.

Ponavljam, vladine mjere moraju biti kompleksnije, a ne da horizontalno zamrzava cijene. Pa tu imamo iskustva iz 1970-ih i 1980-ih godina kad je bila hiperinflacija. Nije tada bilo kave, čokolade, goriva... Zar ćemo se vraćati u ta vremena? Mnogima su draga, ali su ekonomski besmislena" objasnio je.

"Ekonomski vam je to kao da kažete da ćete napraviti automobil koji će ići na zrak. Ekonomska znanost ne špekulira, nego analizira činjenice i zakonitosti. Imate dva sustava u ekonomiji. Jedan je gdje se planski određuju cijene kako nekome odgovara. Drugi je tržišni. Ali vi ni u socijalizmu niste imali plansko određivanje cijena osim u navedenom razdoblju", dodaje.

Kaže da nema besplatnog ručka.

"Ako nekome date, od nekoga morate uzeti. Ekonomist John Kaynes je rekao da svaka intervencija mora biti snažna i kratka, ne može trajati beskonačno. Ako zamrznete cijene hrane, koliko to dugo može biti? Ako bi bilo predugo, vraćamo se u plansku ekonomiju", zaključio je ekonomski analitičar Novotny.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.