NA LOKALNIM izborima, koje će vlada na popodnevnoj sjednici raspisati za nedjelju, 16. svibnja, predstavničku i izvršnu vlast za iduće četiri godine hrvatski građani birat će u 576 jedinica.

Toliko Hrvatska ima općina, gradova i županija, u kojima će građani birati vijeća i skupštine te načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike.

Doda li se tome suočavanje s pandemijom koronavirusa i posljedicama razornog potresa na Banovini, jasno je zašto se lokalni izbori smatraju vrlo zahtjevnim za provedbu.

Na njima treba organizirati glasačke listiće za općinska i gradska vijeća županijske skupštine, za izbor načelnika, gradonačelnika i župana, ukupno 1152 vrste listića.

Tome treba dodati listiće za izbor njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina, njih 70-ak, i hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina, njih desetak.

Izborna tijela, koja su uz epidemijske mjere u srpnju prošle godine uspješno provela izbore za sabor, u svibnju to trebaju ponoviti, ali i omogućiti glasovanje na potresom pogođenoj Banovini.

Naime, izvan funkcije je 25 biračkih mjesta pa će se umjesto njih u tjednu prije izbora postaviti šatori.

U odnosu na izbore prije četiri godine, birat ćemo 568 zamjenika načelnika i gradonačelnika manje te desetak posto manje članova predstavničkih tijela.

U Zagrebu se, umjesto 51, bira 47 gradskih zastupnika

U Zagrebu će se, umjesto 51, birati 47 gradskih zastupnika. Taj broj vijećnika u svojim će vijećima i skupštinama imati i drugi gradovi i županije s više od 300.000 stanovnika.

Broj članova lokalnih vijeća i skupština ovisi o broju stanovnika jedinice. Najmanje sedam birat će jedinice do 1000 stanovnika, a najviše 47 one s više od 300.000 stanovnika.   

I broj zamjenika se također veže za broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100.000 stanovnika, dakle gradonačelnici Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.

Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250.000 stanovnika, a takve su, primjerice, Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.

Također će jednog zamjenika imati gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10.000 do 100.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji je sjedište županije. U toj su kategoriji Zaprešić, Sveta Nedelja, Križevci, Kutina, Petrinja, Popovača, Đakovo, Sinj, Solin.

Načelnici i gradonačelnici općina i gradova s manje od 10.000 stanovnika nemaju zamjenike. Među njima su Marija Bistrica, Lekenik, Medulin, Brckovljani, Dugi Rat, Erdut itd.

Drugi krug 30. svibnja, na Dan državnosti

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan biraju se većinom glasova, dakle da bi bili izabrani u nedjelju, 16. svibnja, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali.

Ne pođe li to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova.

Pravo biranja imat će hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode.

Za razliku od predsjedničkih i izbora za sabor, birači mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj bilo u inozemstvu.

Stroži uvjeti kandidiranja

Kandidacijske liste za članove vijeća i skupština te kandidate za načelnika, gradonačelnika i župana mogu predložiti stranke i birači.

U odnosu na 2017., postroženi su uvjeti za kandidiranje.

Popisu onih koji se ne smiju kandidirati, na kojem su policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u oružanim snagama, dodane su i osobe pravomoćno osuđene na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci.

Međutim, od odredbe da se to odnosi i na kazne koje su zamijenjene radom za opće dobro te uvjetnom osudom, iznimka su osobe osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja.

Potpisi na novim obrascima i na otvorenom

Za kandidacijsku listu za lokalna predstavnička tijela političke stranke ne moraju, no birači (neovisne liste) moraju, prikupiti propisani broj biračkih potpisa.

Koliko će ih trebati ovisi o tome koliko jedinica ima stanovnika. Taj se broj kreće od 25 u općinama do 350 stanovnika do 2500 potpisa u jedinicama koje ih imaju više od  pola milijuna.

Neovisno stoje li iza njih stranke ili birači, kandidature za općinske načelnike, gradonačelnike i župane mora pratiti odgovarajuć broj potpisa. Od 35 u općinama do 350 stanovnika do 5000 u gradovima i županijama s više od 500.000 stanovnika.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) već je ranije upozorilo stranke i birače da potpise ne smiju prikupljati na obrascima s ranijih lokalnih izbora, nego na novima koji će biti dostupni na stranicama DIP-a.

Kako bi se spriječilo širenje zaraze koronavirusom, HZJZ preporučuje da se potpisi prvenstveno prikupljaju na otvorenom, da građani koriste svoje olovke i nose maske te da se poštuju opće epidemiološke mjere.