Vlada tvrdi da je danas pomogla blokiranima, evo što oni kažu o tome

Vlada tvrdi da je danas pomogla blokiranima, evo što oni kažu o tome
Foto: Pixsell/Patrik Macek/Dusko Jaramaz

VLADA je na sjednici u četvrtak prihvatila paket zakona kojima nastoji olakšati položaj blokiranih građana - to su prijedlozi zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima te o izmjenama Zakona o stečaju potrošača.

>> Pročitajte dokumente, ovo su vladine glavne mjere za blokirane građane

"Te mjere neće polučiti rezultat. Bavimo se time koje je boje kantica za zalijevanje dok imamo požar na razini države", komentirao je vladin paket dopredsjednik Udruge Blokirani Sarajko Baksa.

U telefonskom razgovoru za Index pojasnio je zašto je Udruga Blokirani nezadovoljna vladinim prijedlozima.

Prva mjera predviđa da se građanima otpišu dugovi do 10.000 kuna, međutim većina dugova blokiranih odnosni se na banke i telekome, koje ova mjera ne dotiče jer je usmjerena na državu i državna poduzeća. 

Najveći su dugovi prema bankama i telekomima, a to se ne rješava

"Država ne može narediti bankama ni teleoperaterima kojima građani najviše duguju da otpiše dugove, a i čim je mjera najavljena, javile su se lokalne zajednice koje tvrde da ne žele ili ne mogu provesti te otpise. Tako se s ovim neće ništa postići", smatra Baksa.

Ne samo to nego jedinice lokalne uprave i samouprave ne otpisuju dug automatizmom, već kao i teleoperateri, sami odlučuju o iznosu otpisa. Ministar financija Marić smatra da im je u interesu otpisivati potraživanja do 10.000 kuna zbog priznatog poreznog rashoda. 

Druga se mjera odnosi na ograničavanje ovrhe na novčanim sredstvima kod fizičkih osoba. Ako se potraživanje vjerovnika ne naplati u cijelosti od fizičke osobe u roku tri godine od primitka u Finu, a nije bilo pokušaja naplate u zadnjih šest mjeseci, Fina automatizmom prestaje s ovrhom. No time ne prestaje dugovanje, već samo ovrha koja postaje neprovediva.

"Nije bilo potrebe za još jednim zakonom. Ovo se trebalo implementirati u Zakon o ovrhama koji ionako ide u cjelovitu izmjenu. Ova mjera sama neće ništa riješiti, kao ni prethodne. Unatrag sedam godina broj blokiranih narastao je s 25.000 na 330.000", komentirao je dopredsjednik Blokiranih.

Treća vladina mjera jest ubrzani stečajni postupak za građane koji su dužni do 20.000 kuna, a u blokadi su dulje od tri godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Baksa misli da se radi o izuzetno opasnoj mjeri, iako priznaje da nije vidio sve detalje konačnog prijedloga jer treba vidjeti pokreće li stečaj samo građanin ili i vjerovnik. No smatra da je za blokirane građane puno bolje da, ako mogu, sami prodaju svoje nekretnine nego da idu u osobni stečaj.

Navodi primjer osobe s kreditom za kuću od 100.000 eura, koji je otplatila 80.000 eura i upala u probleme, dok je banci s kamatama ostao dug između 30.000 i 50.000 eura. 

Baksa: Bolje je da blokirani, ako može, sam proda nekretninu nego da ide u stečaj

"Imala je tu sreću da joj je banka dala poček pa je uspjela prodati nekretninu za 70.000 eura, i zatvoriti  dugovanje. Da je ta osoba išla u osobni stečaj, nekretnina bi se prodala za bagatelnu cijenu i još bi i dalje ostala dužna. Po sadašnjem zakonu, u stečaju ste pet godina pod prismotrom, no sudska praksa je takva da ni nakon pet godina niste oslobođeni obveza. Da dobijete na lotu, oni će vas naći i morat ćete platiti dugove, mada ministar kaže da to neće biti tako", tvrdi Baksa. 

Banka i sada može ovršenika ostaviti bez nekretnine. "Ali bankama one ne trebaju, nego novac, one samo žele hotele, vile", komentirao je.  

Prema njemu je smisao izmjene stečajnog zakona da vjerovnik legalno dođe u posjed nekretnine. 

Na naše pitanje što misli da bi bilo rješenje za smanjenje broja blokiranih i koliko će u tome pomoći izmjena ovršnog zakona u kojem i oni sudjeluju, dopredsjednik Udruge Blokirani kaže da to jest lijek, ali da se "bolest blokiranih može liječiti samo rastom gospodarstva i stvaranjem radnih mjesta, i financijama koje će omogućiti ljudima da servisiraju svoj život". 

Mnogi su se opametili i postali oprezniji

Upitan nisu li zatezne kamate visoke kako bi demotivirali građane da kasne s plaćanjem, Baksa kaže da to jest točno, ali ističe činjenicu da se time zapravo nagrađuju vjerovnici jer su zatezne kamate duplo veće nego profitne stope pa vjerovnici na kaznama, odnosno ovršnim postupcima, mogu zaraditi duplo više nego na svom osnovnom poslovanju. 

"Svi žive pod kreditima, pogledajte po cestama nema starih automobila, a puno ljudi je bez posla. Sve će to doći na naplatu. Okruženje i život, pa i same banke su tjerale građane na dug. Bez obzira jesu li bili financijski pismeni ili ne. Sada su se mnogi ipak opekli, opametili i postali su financijski pismeniji, a i bankama ne ide više tako dobro s prodajama kratkoročnih auto kredita", zaključuje. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara