ČINI SE kako je vlada donijela završni prijedlog dokumenta o mirovinskoj reformi. Prema novom prijedlogu, radit će se dulje, a mirovine će biti manje. U mirovinu će se ići sa 67 godina, a uvodi se i nacionalna mirovina. Umirovljenici će moći ponovno raditi, i to četiri sata dnevno. Oni koji prijeđu u prvi mirovinski stup dobit će dodatak od 27 posto. Ukratko, to su prijedlozi mirovinske reforme, piše Dnevnik.hr.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić o svemu zasad šuti.

Ostanak u oba mirovinska stupa donosi manju mirovinu

Štednja iz drugog mirovinskog stupa i prelazak u prvi osigurali bi pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu. To vrijedi za one rođene 1962. godine i mlađe te će mirovina biti veća onima koji to odaberu. Ostanak u oba stupa značit će manju mirovinu.

Primjerice, radnik s prosječnom plaćom prema nekim izračunima imao bi mirovinu 2980 kuna, ako bi je primao iz oba stupa. Odluči li se za mirovinu samo iz prvog stupa, bit će mu veća za 603 kune, i iznosila bi 3583 kune. Za to su i u sindikatu umirovljenika.

"Da prilikom umirovljenja birate hoćete li prijeći u prvi stup gdje vam država jamči vašu mirovinu ili ćete ostati u drugom stupu", kaže Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Mrsić: Ministar Pavić je grobar mirovinskog sustava

O reformi bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nema dobro mišljenje.

"Ministar Pavić je grobar mirovinskog sustava i sve ovo što sad radi, radi na štetu i sadašnjih i budućih umirovljenika, a 27 posto je nešto što zaslužuju svi oni koji odlaze u mirovinu, bez obzira kada su rođeni", smatra Mrsić.

Stranka umirovljenika traži rješenje i za buduće umirovljenike

"Trebalo bi dati 27 posto dodataka na mirovine svima, i starim i novim umirovljenicima za godine provedene samo u prvom stupu, po načelu isti doprinos, isto pravo. Ali treba pronaći modalitet da se drugostupanjskim budućim umirovljenicima da neki dodatak na tu osnovnu mirovinu, jer je ona doista prenisko utvrđena'', objašnjava Silvano Hrelja iz Stranke umirovljenika.

"Jedan cilj reforme je održivost mirovinskog sustava, a drugi je primjerenost mirovina. Da prevedem, da mirovine budu veće i da po onim postojećim propisima nitko ne dođe u situaciju koja bi bila diskriminirajuća, a to bi nam se dogodilo", ustvrdio je premijer Andrej Plenković.