VODEĆI švedski dnevni list Dagens Nyheter objavio je prošli tjedan ironičan i pomalo provokativan komentar sa zagrebačkim koncertom Marka Perkovića Thompsona kao povodom, ali zapravo posvećen održivosti hrvatskog socioekonomskog modela i identitetu nacije u kontekstu širenja ekstremnog nacionalizma, ali i globalne nesigurnosti i nestabilnosti.

Autor Richard Swartz, švedski novinar te suprug hrvatske književnice Slavenke Drakulić, u tekstu pod naslovom "Njemački ‘šlauf’ drži nacionalističku Hrvatsku na površini", argumentira da je Hrvatska ekonomski u velikoj mjeri ovisna o njemačkim turistima i europskim fondovima.

"Ljeti je Hrvatska zaokupljena brojanjem"

"Ljeti je Hrvatska zaokupljena brojanjem: najprije koliko turista u automobilima prelazi granicu, koliko ih noći u hotelima i koliko dugo ostaju, a zatim prihodima od kojih će zemlja živjeti do sljedeće sezone. Turizam je najveći izvor prihoda, iako nitko - pa ni vlada u Zagrebu - ne zna o kolikom se točno iznosu novca radi", započinje Swartz.

Švedski novinar ističe kako njemački gosti potpuno dominiraju turističkom industrijom, a potom današnju ovisnost hrvatskog gospodarstva o njihovim dolascima povezuje s događajima iz sredine 20. stoljeća:

"Tijekom Drugog svjetskog rata fašistička Hrvatska bila je brutalna država-vazal Hitlerove Njemačke. Sada su se Nijemci vratili: ovaj put bez tenkova, više zainteresirani za sunce, kolutove za plivanje i plodove mora. Jadransko more je privatna rivijera Nijemaca, koji daju presudan doprinos ekonomskoj stabilnosti ove male zemlje.

Swartz nadalje prikazuje hrvatski turizam kao dvosjekli mač, jer s jedne strane donosi goleme prihode, ali s druge potiče sivu ekonomiju i stvara strukturalnu ovisnost koja sputava sposobnost države da vodi samostalnu politiku.

Piše da službeno turizam čini otprilike 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, ali i da je u stvarnosti to daleko više. Ističe i kako se prihodi od turizma mogu usporediti samo s potporama iz europskih fondova.

"Njemačka i Bruxelles financiraju Hrvatsku"

U nastavku teksta Swartz kreće u kritiku vlasti, posebice predsjednika hrvatske vlade: "U praksi Njemačka i Bruxelles (čitaj: Njemačka) financiraju zemlju; njezin suverenitet s zastavom i vojskom doima se kao iluzija. Premijer Andrej Plenković je pristojan, ali prilično nemoćan vlastodržac koji se ne usuđuje uhvatiti ukoštac s crnom ekonomijom".

"Svaki put kad pokuša, narod uspješno prosvjeduje. Kao kad je pokušao uvesti učinkovit porezni sustav i dohvatiti skrivena primanja turističkih profitera. Uzalud. A bez poreza država je siromašna, a vlada postoji uglavnom samo na papiru".

Swartz na kraju svog komentara upozorava na opasnost ekstremnog nacionalizma, koristeći primjer masovnog Thompsonovog koncerta i toleriranja fašističkih simbola u javnom prostoru. Smatra da takva pojava nije ni marginalna ni bezazlena, već masovna i potencijalno destabilizirajuća, te da se tolerancijom šalje poruka nekažnjivosti.

"U Zagrebu je u srpnju održan provokativan koncert. Izvođač se naziva Thompson, prema strojnici, i poziva publiku na hrvatsku varijantu nacističkog pozdrava “Heil Hitler!”. Njegovi su koncerti unaprijed zabranjeni u Njemačkoj, Švicarskoj, BiH, Sloveniji, pa čak i u hrvatskoj Istri. Publiku čine mladi ljudi, a u pozadini su slike vođe fašista iz Drugog svjetskog rata Ante Pavelića, uz potporu Katoličke crkve s domoljubnim molitvama i blagoslovima sa scene", stoji u tekstu.

U komentaru za Dagens Nyheter ističe se kako je to "šok za demokratsku i urbanu Hrvatsku, uvjerenu da se prošlost nikada neće vratiti u novom obliku". Swartz piše da vlast uglavnom šuti i smatra da može "zajahati tigra", iako je koncertna masa "jednako neukrotiva kao i porezni utajivači iz turističke branše".

"Zagreb sada ide u potpuno suprotnom smjeru"

Swartz poentira kako se "Thompson upušta u ono što njemački AfD ili Švedski demokrati ne bi usudili dotaknuti ni štapom. Riječ je o fanatičnom nacionalizmu ispod površine formalno europskog poretka koji, zabrinjavajuće, izgleda počiva isključivo na stranom kapitalu i nedostatku alternativa".

"Oko Hrvatske slika je tmurna: orbanizirana Mađarska, diktatorska Srbija, disfunkcionalne BiH, Kosovo ili Makedonija, Austrija u kojoj ekstremni desničar Herbert Kickl stoji pred vratima vlasti. Ali veliki gradovi jugoistočne Europe odolijevaju".

"U Budimpešti je ovog ljeta velika povorka ponosa prkosila Viktoru Orbánu, a u Beogradu građani gotovo svakodnevno prosvjeduju protiv autoritarnog lidera Aleksandra Vučića. Zagreb sada ide u potpuno suprotnom smjeru”, zaključuje Swartz, implicirajući mogućnost domino-efekta u kojem bi i Hrvatska mogla skliznuti u neliberalni poredak.