Foto: Nova TV

Jedan od vodećih molekularnih biologa u svijetu, dr. sc. Igor Štagljar, radi na pronalasku lijekova za karcinom pluća i Parkinsonovu bolest, a dobitnik je i Inovacijskog Oscara za tehnologiju. Štagljar je profesor u Centru za istraživanje života "Terrence Donnelly" na Sveučilištu u Torontu, a u Splitu je, zajedno s profesorima Miroslavom Radmanom i Mladenom Merćepom, organizirao prestižnu međunarodnu biomedicinsku konferenciju na Mediteranskom institutu za istraživanje života. Sinoć je na Novoj TV govorio o svom radu i lijeku za karcinom pluća koji istražuje.

"Okupili smo, možemo slobodno reći, creme de la creme svjetske znanosti ovdje u Splitu. Ovdje s nama su profesor Tony Hunter, koji tvorac prvog ikad razvijenog pametnog lijeka protiv karcinoma, s nama je i profesor Ruedi Aebersold s ETH-a u Švicarskoj i da još ne nabrajam, negdje oko 25 vodećih stručnjaka u području. Mi ćemo ovih nekoliko dana ovdje u Splitu govoriti o najvažnijim dostignućima u liječenju brojnih karcinoma, Parkinsonove bolesti i također nekih metaboličkih sindroma i mislim da će to biti odlična prilika da posjetitelji ove konferencije, a ima jako puno studenata i postdoktoranada iz Hrvatske i iz cijelog svijeta, nauče jako puno o svim tim temama", rekao je o konferenciji.

Lijek za karcinom pluća i Parkinsonovu bolest

"Naš lijek za karcinom pluća napreduje jako dobro. Za sada vam mogu reći da ću u petak po prvi puta govoriti na ovoj konferenciji i predstavit ću sve naše zadnje podatke koje smo skupili u posljednje 3 godine otkako radimo na razvitku tog lijeka i mogu vam reći da će u idućih 6-9 mjeseci sva naša istraživanja biti objavljena u jednom od vodećih svjetskih časopisa. Sad vam ne mogu reći u kojem, jer još nismo ni napisali taj rad, ali moje iskustvo i rezultati koje smo dobili su stvarno fascinantni. To može biti jedna mala pretpremijera, jedna najava naših rezultata koji će za jedno 9-12 mjeseci biti objavljeni. Dakle, mogu sa sigurnošću reći da smo došli jako daleko kod pripravka tog lijeka koji će liječiti najučestaliju formu karcinoma pluća, a to je karcinom pluća nemalih stanica", govori o istraživanju lijeka za rak pluća koji brojnim pacijentima pruža nadu u izlječenje u skoroj budućnosti.

Štagljar radi i na liječenju Parkinsonove bolesti. Jesu li počela istraživanja na pacijentima?

"Da, mi smo prije dva mjeseca objavili tu veliku studiju gdje smo pronašli jedan novi biomarker, terapeutsku molekulu, koja kad je maknemo iz stanica pacijenata s Parkinsonovom bolesti možemo znatno poboljšati motoriku tih pacijenata i ta naša istraživanja sada radimo dalje s našim kolaboratorima na Sveučilištu u Barceloni. To je profesor Francisco Ciruela koji je vodeći svjetski stručnjak u području istraživanja Parkinsona i sva daljnja klinička istraživanja će se provoditi tamo u Barceloni. I nadam se, također, da ćemo uskoro moći predstaviti rezultate koji su jako obećavajući", kaže.

Kurikularna reforma

Prošle godine sudjelovao je na prosvjedu za kurikularnu reformu u Dubrovniku. Što misli o odgađanju ove nužne reforme u hrvatskom obrazovanju?

"Očigledno nekom u Hrvatskoj paše da mladi naraštaji ne dobivaju dovoljno znanja. Znate, najlakše je manipulirati ljudima koji su u neznanju. Prema tome, ja stvarno ne razumijem zbog čega mi u Hrvatskoj moramo toliko dugo čekati na jednu takvu reformu, koja bi se po mom sudu mogla sprovesti u narednih dva do tri mjeseca. Znači, sve je napisano, sve stoji, ali očigledno to nekome smeta. Kome smeta možemo nagađati, možemo pretpostavljati. Mislim da u crkvenim krugovima ima jako puno vodećih ljudi kojima ne paše da se u Hrvatskoj sprovede ta kurikularna reforma i nadam se da će se to napokon početi provoditi. I nadam se da će ta nova koalicija između HDZ-a i HNS-a napokon početi nešto raditi na tom području", rekao je.

Kako ocjenjuje stanje u hrvatskoj znanosti?

"Hrvatska jako malo ulaže u znanost, negdje oko 0,65 posto BDP-a. U Kanadi je to 2,9 posto, u Izraelu je to skoro 4 posto... Ali usprkos svemu tome, ja sam već nekoliko puta napomenuo da u Hrvatskoj ima jako dobrih znanstvenika koji rade izuzetno dobre stvari. Prema tome, ono na što sam ja apelirao u prošlosti je da se taj novac, koji se izdvaja za znanost, da najboljim ljudima u Hrvatskoj. Na taj oni koji su najbolji dobivaju novac za znanost, a ne da se on po socijalističkom sistemu dijeli svakom po malo", smatra dr. Štagljar.