INICIJATIVA Zaštitimo hrvatsku kunu jučer je krenula s prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma.

Inicijativu pokrenuli Suverenisti

Na ovom referendumu građani odgovaraju na pitanje: "Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba koja glasi: 'Novčana jedinica Republike Hrvatske jest kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice u Republici Hrvatskoj donose birači na referendumu'?"

>>Suverenisti skupljaju potpise za referendum protiv eura: Svi Hrvati moraju odlučivati

Inicijativa je to koju su pokrenuli Hrvatski suverenisti, a podržali su je Hrvatska stranka prava, Neovisni za Hrvatsku i Generacija obnove.

Potpisi će se prikupljati na više od 250 lokacija diljem Hrvatske. Ministarstvo pravosuđa i uprave priopćilo je da je za raspisivanje referenduma Zaštitimo hrvatsku kunu potrebno prikupiti 368.867 potpisa.

Klub zastupnika Hrvatskih suverenista u saboru čine njegov predsjednik Hrvoje Zekanović te članovi stranke Željko Sačić, Marko Milanović Litre i Marijan Pavliček. Tu su od nezavisnih zastupnika još Miroslav Škoro i Vesna Vučemilović.

Od svih njih samo Željko Sačić i Marko Milanović Litre nemaju kredit ili štednju u eurima.

Evo koliko su uštedjeli

Dakle, prema imovinskoj kartici, Hrvoje Zekanović ima otvorenu štednju od osam tisuća eura te otplaćuje kredit koji je podignuo na ukupno 55 tisuća eura.

Marijan Pavliček je u imovinskoj kartici naveo da njegova supruga također vraća kredit podignut u eurima. Radi se o 30.281 euru.

Također, tri od ukupno podignutih pet štednji obitelji Pavliček je u eurima. Njegova supruga uštedjela je 5 tisuća eura, a tu su još i dvije štednje na djecu. Jedna iznosi 3160, a druga 2680 eura.

Što se tiče Miroslava Škore, on je u imovinskoj kartici naveo kako je uštedio 409.230 eura.

Vesna Vučemilović je navela kako je uštedjela 13 tisuća eura.

Zekanović: Moja stvarna štednja jest 15 eura

Kontaktirali smo Hrvoja Zekanovića, koji nas je odmah ispravio da se podatak od osam tisuća eura ne odnosi na štednju kao takvu.

"Tu se radi o žiru računu, naime vlasnik sam jednog malog apartmana i na taj žiro račun mi od Booking.coma ili Airbnb-ja godišnje sjedne dvije-tri tisuće eura, ovisno o tome kakva je bila sezona", rekao je Zekanović.

"Moja štednja u eurima je petnaestak eura, mogu provjeriti točno pa vas nazvati. Što se tiče kredita, ako se netko zadužio u švicarskim francima, je li to znači da želi da se oni uvedu? To je vrlo bitan argument. Imam i kunski minus pa nitko to ne spominje", izjavio je.

"Provjerite Plenkovića i njegove ministre"

Govori nam kako nam pozicija u kojoj ga želimo prikazati nevjerodostojnim nije dobra.

"Ta pozicija ne počiva na istini. Nisam napravio ništa što bi me kompromitiralo kao zagovornika ostanka kune. Uostalom, ja se zalažem za slobodan izbor, da građani odluče jesu li za kunu ili euro", objasnio je on.

Dodaje kako bismo trebali, kao novinari, provjeriti premijera Andreja Plenkovića i njegove ministre, načelnika i gradonačelnike.

"Provjerite koliku imaju štednju ili kredite u kunama ili u eurima. Pa obrnimo tezu, prikažimo njih nevjerodostojnima jer su za euro, a štede i podižu kredite u kunama. Ponavljam, mi želimo samo da narod odluči jesu li za euro ili za kunu", zaključio je Zekanović.

Vesna Vučemilović: Netko štedi u bitcoinima, netko u nekretninama poput Kuščevića 

Kontaktirali smo i Vesnu Vučemilović.

"Imam neki višak pa štedim. To je dio financijske pismenosti. Netko štedi u dionicama, netko u bitcoinima, netko u nekretninama poput Lovre Kuščevića. Po meni ta rasprava o tome je li ja imam štednju u eurima banalizira ovo pitanje", govori ona.

"Nije problem kako ja štedim, nego što će umirovljenici imati plaće od 300-400 eura, o tome treba pisati. Uvođenje eura će dodatno utjecati na porast cijena, pogotovo na svakodnevnoj bazi, vi u Hrvatskoj imate situaciju da 30 posto potrošačke košarice ide na hranu. Tako to nije u nijednoj državi", rekla je ona.

"Mi nemamo ništa protiv eura. Kao niti protiv marke, znamo da naši zakoni još uvijek propisuju kazne u markama. Nemamo ništa niti protiv forinte ili rublje. Samo tražimo da narod odluči o promjeni valute, a ne da to bude odluka uskog kruga vladajućih", dodala je.

"Moja pozicija je neutralna"

Pitamo je znači li to da je njezina pozicija neutralna.

"Potpuno neutralna, samo želim da se ovo pitanje postavi građanima na referendumu", dodala je.

Ipak, govorimo joj da je snažna percepcija u javnosti kako je ova inicijativa protiv eura.

"Nisam radila istraživanje da bih znala percepciju javnosti. Mi se zalažemo za više razinu demokracije, što je legitimno. Ne znam zašto vlada bježi od toga? Pa rekli su da je 60 posto građana protiv uvođenja eura", naglasila je.

"To nije ideološko pitanje"

Pitamo je ima li ovo pitanje ima u Hrvatskoj i određenu ideološku konotaciju.

"To je ekonomsko i političko pitanje, nekome može imati i emotivnu kategoriju. Sto ljudi, sto čudi. I Katarina Peović je protiv eura, a pripada lijevom spektru. Naravno, ono ima simboličku razinu. Imate kunu na zastavi, ona je na grbu Osječko-baranjske županije, imate i 3. mehaniziranu gardijsku brigadu Kune. Ima tu emotivnog elementa, ali ne i ideološkog", poručila je Vučemilović.

Pavliček: Radilo se samo o povoljnim uvjetima

Nazvali smo i Marijana Pavličeka.

"Hrvatski građani štede, odnosno uzimaju kredite u valutama koje su im u datom momentu bile najpovoljnije. Pojedinci štede u dionicama, neki u zlatu. Je li to znači da žele da je zlato platežno sredstvo?" rekao je Pavliček.

"To mišljenje koje postaje uvriježeno, dakle da nije normalno da se želi zadržati kuna, a štedi se u eurima, ne stoji. Radilo se samo o tome je li povoljno bilo podignuti kredit. Ljudi u zadnje dvije godine su uzimali kredite u kunama jer je bilo najpovoljnije. Prije toga u eurima. A prije toga u švicarskim francima", rekao je Pavliček.

"Građani su općenito podijeljeni, neki smatraju da euro treba ići što prije, neki da se treba pričekati, odnosno odlučiti na referendumu. Mi smo tu za mogućnost izbora", rekao je Pavliček.

Index je pokušao doći i do Miroslava Škore, ali unatoč svim nastojanjima, do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli.