Vojni analitičar objasnio što se zapravo događa s borbenim avionima F-16

Vojni analitičar objasnio što se zapravo događa s borbenim avionima F-16
Foto/screenshot: EPA/HRT

JE LI "povijesni" posao nabavke eskadrile borbenih aviona F-16 definitivno propao ili još ima šanse da uspije? To je pitanje koje se nameće nakon što je danas objavljeno da je američki State Department u Kongres poslao obavijest o namjeri Hrvatske da od Izraela kupi 12 borbenih aviona F-16 Barak. 

Naime, s obzirom na to da se radi o vojnoj opremi koja je proizvedena u SAD-u, upravo američki Kongres mora dati odobrenje Izraelcima da nam prodaju te avione. No, problem leži u činjenici da su Izraelci itekako modificirali te avione, pa se postavlja pitanje hoće li Amerikanci odobriti prodaju, tražiti skidanje modifikacija ili jednostavno reći NE cijelom procesu.

Podsjetimo, i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar obrane Damir Krstičević naglašavaju da je Hrvatska spremna kupiti samo avione koji su odabrani na natječaju, a to su modificirani F-16 Barak. Ukoliko avioni budu preinačeni, tvrdi hrvatski državni vrh, natječaj će biti poništen, što bi nesumnjivo bio veliki poraz Hrvatske, odnosno hrvatske vlade i ministra obrane Damira Krstičevića.

Kako bismo razjasnili ovu većini javnosti vjerojatno nerazumljivu priču, nazvali smo našeg uglednog vojnog analitičara i urednika portala Obris.org Igora Tabaka.

Što uopće može napraviti američki Kongres?

Za početak smo ga pitali što sada može napraviti američki Kongres, odnosno koje su opcije moguće?

"Nakon što State Department uz konzultiranje Pentagona pošalje materijale u Kongres, odbor Zastupničkog doma za vanjske poslove ima 15 dana za očitovati se na takvo obavještavanje. Ako smatraju da ima problema, oni tu mogu pokrenuti daljnje izvide. S druge strane, ako tijekom tog roka od 15 dana reakcije ili daljnih kongresnih nema, u tom slučaju vlada SAD-a će izdati dozvolu", rekao nam je Tabak, pa dodao kako je očito da je u cijeloj priči došlo do otezanja, ali ne i potpune blokade procesa.

"Odabrali smo najkompliciraniju ponudu"

"To pokazuje i činjenica da je dokumentacija iz State Departmenta poslana u Kongres, tu je očito bilo razgovora koji nisu bili javni, ali su se odvijali. Osim toga, nedvojbeno je da je u zadnjim mjesecima u Hrvatskoj održan čitav niz sastanaka na ovu temu, ali s druge strane, od samog početka je bilo jasno da ponuda koju je Hrvatska odabrala iz one lepeze ponuda ima svoje pluseve i minuse. Minusi te ponude se odnose na činjenicu da se traži jako puno usklađivanja i jedna razina suradnje koju druge ponude nisu tražile na ovakav način. Od svih ponuda koje su bile na stolu, ova koju smo mi odabrali je možda i najkompliciranija. Ali kažem, to nisu stvari koje su nove, nisu iskrsnule u zadnjih nekoliko tjedana ili mjeseci. Već se u trenutku podnošenja ponuda moglo zaključiti da je ova konkretna ponuda prilično vojno-tehnički i diplomatsko-politički zahtjevna", tumači analitičar Tabak.

"Ovo je posao koji ima vrlo malo presedana"

Nameće se i pitanje zbog čega se Hrvatska odlučila upravo na izraelsku ponudu ako se unaprijed znalo da se radi o izuzetno kompleksnom poslu? Uz to, pitanje je i zbog čega Hrvatska unaprijed nije osigurala garancije od izraelske strane, u kojoj bi jasno, crno na bijelo, stajalo da nam Izraelci imaju puno pravo prodati te borbene avione?

"Nije sporno da Hrvatska nema iskustva u ovakvim poslovima. Dakle Hrvatska je dosad, od skidanja sankcija, samo jednom ozbiljnije kupovala vojnu tehniku putem javnog natječaja. Tu se radilo o borbenim vozilima Patra, ali i pri tome je struktura posla bila jednostavnija nego ovo s avionima. U krajnju ruku, i vrijednost nabave je bila manje, dakle ovo je izazov koji ima vrlo malo presedana", rekao nam je Tabak.

"Izabrali smo jako kompleksnu ponudu koja sa sobom traži jako puno koordiniranja, koja traži dosta pojedinačnih koraka koji svaki za sebe mora uspjeti da bi čitav posao završio onako kako se priželjkuje", dodaje Tabak.

Što ako natječaj bude poništen?

Hrvatski državni vrh već danima govori kako će natječaj za nabavu vojnih aviona biti poništen ako nam Izrael ne bude u mogućnosti isporučiti točno onakve avione kakvi su bili u ponudi. Zato smo Tabaka pitali što će biti ako natječaj zaista bude poništen i kako će to utjecati na Hrvatsko ratno zrakoplovstvo?

"Tu su uvelike odriješene ruke. Hrvatska ne bi bila ni prva ni zadnja koja bi krenula u ponovljeni natječaj ili nekakvo biranje iznova, trudeći se postići najbolju cijenu i uvjete. Tu je čitav niz primjera iz bližeg i šireg susjedstva, pri čemu države pokušavaju izaći iz jednog te istog problema na optimalan način. To je tip problema koje su imale i Rumunjska, i Bugarska, i Slovačka, i Mađarska, i Švicarska... Nabava borbenih aviona je uvijek skup i kompleksan posao koji rijetko kad ide na brzinu i jednostavno."

Odobrenje Kongresa nije jedina zapreka

Čak i ako američki Kongres odobri prodaju izraelskih aviona F-16 Hrvatskoj i to bez ikakvih preinaka (što je malo vjerojatno, ali je moguće), to nije jedina zapreka finiširanju ovog "povijesnog" posla.

"Cijeli posao je imao nekakvih manjih zakašnjenja. I najave potpisivanja ugovora su se odgađale, ali ipak nisu prekoračeni svi rokovi. Kad je Kongres dobio na uvid dokumente iz State Departmenta, ovaj se posao pokrenuo dalje, tako da se zapravo još ne može pričati o otkazivanju posla. No, i dalje tu ima dosta izazova koje će trebati riješiti. Prvo je dobivanje tog odobrenja Kongresa, nakon toga je zaključivanje ugovora, potom je obavljanje tehničkih zahvata na tim aviona, a onda tek dolazimo do prilagodbe infrastrukture i obuke kadrova. Ukratko, još je puno koraka prije 2020., odnosno prije nego što F-16 polete pod hrvatskim oznakama", ustvrdio je Tabak u razgovoru za Index.

Zašto MORH nije bio transparentan?

Naš ugledni vojni analitičar podsjetio je i na činjenicu da su iz MORH-a najavljivali da će posao s Izraelcima pratiti i niz velikih projekata, što je uzeto i kao jedan od važnih faktora za prihvaćanje upravo izraelske ponude.

"Ne treba ispustiti iz vida činjenicu da je strateško partnerstvo s Izraelom bilo velik element u donošenju odluke, što su rekli i iz službenih izvora. Mogle su se čuti najave niza velikih projekata ne samo u obrani, nego i u ostalim područjima. To su sve stvari koje bi trebale biti regulirane u paketu ugovora koje dolaze na stol nakon pribavljanja američkih dozvola. Ukratko, ima još jako puno stvari koje treba pratiti pa da čitava tema ispadne u skladu s najavama. Upravo zato govorimo o potrebi transparentnosti ovog kod ovakvih poslova, odnosno o potrebi za transparentnošću na način koji je dublji od onog što je dosad bilo viđeno sa službene strane", zaključuje Tabak.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara