IAKO se približavamo blagdanu Velike Gospe, datumu koji pučki meteorolog povezuje s početkom popuštanja prvog ljeta, ovih dana svjedočimo daljnjem zatopljenju.

Tako su u petak ponovo izmjerene iznimno visoke temperature zraka, osobito u Dalmaciji koja je bila najtopliji dio zemlje. Prema podacima DHMZ-a, najtopliji grad u Hrvatskoj bio je Knin s najvišom dnevnom temperaturom od 39.2°C. Splitska zračna luka izmjerila je 38.2°C, zadarska 37.4°C, javlja Dalmacija Danas.

Prema podacima mreže automatskih meteopostaja Pljusak.com, u Kostanjima i Milošićima kod Vrgorca izmjereno je 39.4°C, u Oklaju 39.1°C, Vidu i Starom Gradu 38.9°C itd.

Navečer je uzduž obale zapuhala umjerena bura koja ima pojačane udare. Bura je isušila zrak, ali je u mnogim predjelima donijela zamjetan porast temperature zraka zbog svog fenskog učinka. Baška Voda je tako u 23:30 mjerila nevjerojatna 34°C.

Solin, Mokošica, Omiš i Supetar mjere 32°C, Split - Mejaši, Žrnovnica, Pag, Šibenik, Župa Dubrovačka i Hrvace mjere 31°C itd.

Fenska bura uvod je u vrlo vruć kraj tjedna u kojem mjestimice postoji mogućnost obaranja temperaturnih rekorda. Velike vrućine potrajat će do sredine sljedećeg tjedna kada se očekuje hladna fronta koja će donijeti manji pad temperature zraka.

Kako nastaje fenska bura?

Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).

Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0.6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka te se zbog toga sabija.

To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.

Srpanj 2021. - najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja

Srpanj 2021. najtopliji je mjesec u svijetu otkad postoje mjerenja, objavila je jučer američka agencija koja prati klimatske promjene, Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).

Kombinacija temperature na kopnu i na površini oceana u cijelom je svijetu bila za 0.93 Celzijeva stupnja iznad prosjeka od 15.8 Celzijevih stupnjeva koliko je iznosila u 20. stoljeću.

To ga čini najtoplijim srpnjem od početka mjerenja prije 142 godine, podaci su Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

"Srpanj je globalno obično najtopliji mjesec u godini, ali srpanj 2021. najtopliji je mjesec srpanj u odnosu na sve dosadašnje", rekao je Rick Spinrad iz NOAA-a.

Novi rekord je podatak koji govori u prilog uznemirujućim zaključcima i upozorenjima znanstvenika o nepovratnim klimatskim promjenama koje su globalno već ostavile trag. 

Američka agencija je izvijestila da je najtopliji srpanj u povijesti zabilježen u Aziji, dok je u Europi zabilježen drugi najtopliji srpanj, a temperature se poklapaju s onima iz srpnja 2010.

Europska služba za klimatske promjene Copernicus raspolaže sličnim podacima na temelju vlastitih izračuna.

Copernicus je prošli mjesec evidentirao treći najtopliji srpanj u svijetu. Temperature su bile tek neznatno niže od onih dosegnutih 2016. i 2019. godine.