SRBIJA je predana svom planu za pridruživanje Europskoj uniji i želi ubrzati kandidaturu za članstvo, rekao je danas predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić nakon što je njegov nedavni posjet Moskvi izazvao kritike Zapada.

Vučić je 9. svibnja nazočio vojnoj paradi u Moskvi povodom 80. obljetnice pobjede u Drugom svjetskom ratu. Tamo se također sastao s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

>>Vučić s Putinom slavi Dan pobjede. To se Bruxellesu neće svidjeti

Nakon današnjeg sastanka u Beogradu s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom, Vučić je rekao da Srbija želi ubrzati svoje europske integracije i otvoriti više pregovaračkih poglavlja s blokom, a poglavlje 3 čim prije.

"Atmosfera je, sada sam uvjeren zbog puta u Moskvu, ne baš toliko dobra, ali smo mi na putu da ispunimo sve ono što smo obećali u ožujku i onda vjerujem da će u Europi imati razumijevanja za napredak zasnovan na zaslugama", rekao je Vučić, svjestan kritika i zamjerki iz EU-a.

Zasluge i ispunjavanje svih kriterija

Costa je rekao na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon razgovora s Vučićem da se proces eurointegracija temelji na zaslugama i ispunjavanju svih kriterija definiranih u odluci iz Kopenhagena i sugerirao Srbiji da ne gubi vrijeme jer je lopta na njezinu terenu.

Sljedeći korak za otvaranje poglavlja 3 je sloboda medija, suzbijanje korupcije i unapređenje izbornih zakona, a od ključnog značaja je i napredak u dijalogu Beograda i Prištine, te politika jasnog osuđivanja "brutalne ruske agresije" na Ukrajinu, rekao je Costa.

"Molim vas, ne gubimo vrijeme, jer budućnost neće čekati. Otvorimo poglavlje i nastavimo s procesom", poručio je Costa, koji je posjetom Beogradu započeo svoju zapadnobalkansku turneju.

Otvaranje poglavanja 3

Vučić je ocijenio kako sada "nitko ne može znati" hoće li poglavlje 3 biti otvoreno "u lipnju ili listopadu".

Poruku da je skoro otvaranje poglavlja 3 upitno, Beograd je dobio i početkom svibnja, kada su izvori u Bruxellesu dopisniku RTS-a kao glavne razloge naveli izostanak ključnih reformi, političku i društvenu krizu u zemlji i odnos prema Rusiji, te bliskost s Moskvom.

Srbija se već mjesecima, od pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog prošle godine, suočava s društvenom i političkom krizom i valom studentskih i građanskih prosvjeda.

Studentski pokret je u međuvremenu zatražio raspuštanje Skupštine Srbije i raspisivanje izvanrednih izbora, a građane pozvao da podrže njihovu listu stručnjaka koju bi istaknuli na izborima.