NAKON što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Nišu najavio mogućnost uklanjanja takozvanog Čacilenda do kraja godine, u javnosti se otvorilo pitanje što stoji iza te odluke.

Je li to znak da je Vučić konsolidirao svoju moć i da se više ne boji prosvjeda kao u vrijeme podizanja šatorskog naselja, ili je riječ o posljedici neuspješnog sastanka u Bruxellesu, piše N1 Srbija.

Što je Ćacilend i tko se tamo okuplja

Podsjetimo, već više od pola godine prostor ispred parlamenta u Beogradu okupiran je šatorima. Kamp, u javnosti poznat pod nadimkom Ćacilend, prvotno je bio u Pionirskom parku i predstavljen je kao izraz prosvjeda kontrastudenata koji "samo žele da uče", kako je glasilo geslo.

Međutim, zahtjevi zbog kojih je kamp nastao danas su gotovo zaboravljeni, a okupljeni od samog početka nisu bili samo studenti. S vremenom se kamp proširio i na plato ispred Narodne skupštine, šatori su i na cesti, i sve je manje jasan smisao te "naseobine", osim da bude svojevrsna protuutvrda studentskim prosvjedima.

Prosvjedi studenata traju već godinu dana zbog tragične smrti 16 ljudi u Novom Sadu. Nerežimski mediji više su puta ukazivali na to da se u Ćacilendu okupljaju huligani i batinaši u službi Vučićevog režima. 

Oporba sumnjičava prema Vučićevim najavama

Zastupnik Zeleno-lijevog fronta Robert Kozma izjavio je za N1 kako ne vjeruje Aleksandru Vučiću, ističući da ovo nije prvi put da se čuju takve najave.

"S jedne strane, on želi poslati poruku Europskoj uniji da je razumio kritike i da će ukloniti Ćacilend. Također, s vremena na vrijeme šalje poruku da se trebamo vratiti u institucionalne okvire, poziva na razgovor, itd. Osobno, mislim da on, ukoliko nije primoran, nikad to neće skloniti. Na nama je da natjeramo da se to šatorsko naselje skloni i da dođemo do izbora", rekao je Kozma.

On ovu najavu povezuje sa sinoćnjim sastankom s Ursulom von der Leyen i Antonijom Costom u Bruxellesu, koji opisuje kao "apsolutnu katastrofu". S njim je suglasna i Ana Jakovljević, zastupnica iz Narodnog pokreta Srbije.

"Naša politika na četiri stolice doživjela je kolaps"

"Naša vanjska politika na četiri stolice doživjela je kolaps. Vučić sada više nema kome da se okrene. Mi smo kao ekonomija oslonjeni na EU i, htio - ne htio, on se mora okrenuti prema EU.

A poruka od svibnja, otkako je Marta Kos došla na mjesto povjerenice za proširenje, jest da se traže suštinske reforme", navela je Jakovljević. Smatra da je Vučić u Bruxellesu pokušao koristiti svoje uobičajene manipulacije, ali da su poruke iz EU sada jasne - ne žele se formalna ispunjavanja uvjeta, već će se gledati konkretni rezultati.

Ipak, ona dodaje da to ne znači da Vučić pada s vlasti. "On ima poluge moći kod sebe i neće ih lako pustiti, ali mi se moramo boriti i vršiti pritisak sa svih strana", poručila je.

Kako protumačiti poruke iz Europe?

Na pitanje kako razumije poruku Fon der Lajen i Košte da "ostaju posvećeni tome da demokratsku Srbiju vide u Europskoj uniji", Kozma odgovara da je to podrška građanima Srbije u njihovoj borbi za demokraciju.

"S druge strane, to vidim kao poruku Vučiću 'vi sada niste demokratska država, kada netko drugi uspostavi demokratsku državu, mi ćemo nastaviti pregovore o pristupanju'", smatra on.

Prema njegovom mišljenju, u Europi više ne vjeruju da se ova vlast može popraviti, osim u geopolitičkom smislu rješavanja odnosa s Rusijom. Kozma je primijetio i promjenu u tonu, podsjetivši da je Von der Leyen prošle godine Vučića oslovljavala s "dragi Aleksandre", dok se sada među njima "vidi praznina".

Misija Europskog parlamenta u Srbiji

Kozma ističe da je istog dana kada se Vučić sastao s predsjednicom Europske komisije, Europski parlament objavio dolazak misije koja treba utvrditi činjenice o represiji u Srbiji. Ana Jakovljević pojašnjava da će misija EP-a boraviti u Srbiji od 24. do 26. siječnja te da se planira njihov susret sa "što širim frontom pobunjenih građana".

Na pitanje što novo misija može utvrditi, s obzirom na detaljnu rezoluciju EP-a, Jakovljević kaže da je drugačije kada se može razgovarati s ljudima na terenu. Kozma dodaje da su se od rezolucije dogodile mnoge stvari, uključujući i napad na ekipu N1 kod Ćacilenda.

"Vjerujem da će ta misija željeti razgovarati i s predstavnicima vlasti, institucija, civilnog sektora, oporbe. Ako vlast odbije razgovarati ili im dati pristup da posjete npr. uhićene građane i studente, dovoljno je to već da Europski parlament zaključi da vlast ne želi da se ustanovi istina", kazao je.

Moguće posljedice misije

Govoreći o konkretnim posljedicama, Jakovljević je podsjetila na šest koraka o kojima se govorilo u Strasbourgu. "Jedna od njih su sankcije za dužnosnike vlasti koji krše vladavinu prava - dakle, ne za građane Srbije, to nitko nije tražio", istaknula je.

Kozma je dodao da treba ispitati i kako se troše fondovi Europske unije. "Je li dio tih fondova korišten za njihove koruptivne radnje? I to je ono što zapravo dira u srž problema, a to je ovaj koruptivni režim koji opstaje na korupciji i uništavanju naših institucija", zaključio je on.