HRVATSKA narodna banka danas je, reagirajući na otkriće Index Istraga, objavila kako njen guverner Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek nisu prekršili nijednu zakonsku odredbu vezano uz trgovine vrijednosnim papirima.

>> EKSKLUZIVNO Šefovi HNB-a trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru

Podsjetimo, u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB. Zabilježeno je ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Sve upućuje na kazneno djelo trgovanja povlaštenim informacijama

Kako doznaju Index Istrage, uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali nalaze se aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.

Radi se o djelima koja upućuju na kazneno djelo trgovanja povlaštenim informacijama. I Europska središnja banka, krovna institucija svih središnjih banaka, to strogo zabranjuje.

"Nije protivno zakonu da bilo koji zaposlenik posjeduje korporativne obveznice banaka, pa niti guverner, član Savjeta, odnosno izvršni direktor. No, to se pravilo promijenilo pa sukladno novoj Odluci o posebnim ograničenjima za upućene osobe i druge zaposlenike HNB-a, dio zaposlenika HNB-a od 1. ožujka 2022. neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u Europskoj uniji ili imaju u njoj podružnicu", poručili su danas iz HNB-a.

No, podsjetit ćemo na Kazneni zakon. Zlouporaba povlaštenih informacija definirana je u njemu na sljedeći način:

Odvjetnik Životić za Index: Njihovo postupanje moglo bi se se smatrati kaznenim djelom

Obratili smo se odvjetniku Zoranu Životiću kojeg smo pitali može li se unatoč tvrdnjama HNB-a ovo postupanje smatrati mogućim kaznenim djelom.

"Nastavno na Vaš upit može li se opisano postupanje djelatnika HNB-a (ako je točno u vašem članku navedeno njihovo postupanje) smatrati kaznenim djelom opisanom u čl. 259. Kaznenog zakona (KZ/11), odgovaram da se isto može smatrati navedenim kaznenim djelom ako je to kazneno djelo počinjeno nakon 1. siječnja 2013. godine", riječi su odvjetnika Životića.

Dodao je kako je Kaznenim zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. uvedeno ovo kazneno djelo koje do ove izmjene Zakona nije kao takvo postojalo.

"Smatram da bi se, unatoč tome što prije 1. siječnja 2013. godine u katalogu kaznenih djela nije postojalo ovo kazneno djelo, postupanje djelatnika HNB-a moglo podvesti pod kazneno djelo iz čl. 337. Kaznenog zakona, opet pod ogradom da je njihovo postupanje zaista takvo i bilo", dodao je.

Zakon predviđa zatvorsku kaznu

Podsjetio je na članak 337. pod nazivom "Zlouporaba položaja i ovlasti".

(1) Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugoga, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi ili je prouzročena šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Dotaknuo se i odredbi članka 89. ovoga zakona. 

(7) Odgovorna osoba je u smislu ovoga Zakona osoba kojoj je povjeren određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja pravne osobe, državnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave.

Naime, ovo kazneno djelo čini odgovorna osoba koja sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku ili imovinsku korist koristeći svoj položaj ili ovlast.

Kazneno djelo iz čl. 259. KZ/11 mogao je počiniti djelatnik HNB-a ako se opisano postupanje nastavilo i nakon stupanja na snagu Kaznenog zakona kojim je to kazneno djelo uvršteno u katalog kaznenih djela, kaže nam odvjetnik Životić.

Odvjetnica Knežević: Ovim slučajem trebao bi se pozabaviti DORH

Također smo se obratili i odvjetnici Viktoriji Knežević.

"Vjerujem da bi se ovim slučajem trebao pozabaviti DORH, mada sam vrlo skeptična što se ishoda tiče. Što se njihove obrane tiče, svatko se ima pravo braniti na način koji želi. Međutim, jednako tako institucije imaju pravo istražiti te navode, a javnost ima pravo suditi želimo li živjeti u zemlji u kojoj su takve stvari moguće", govori Knežević.

"Da bi ih se optužilo po samom Kaznenom zakonu nije dovoljno da znamo da su oni kupili dionice, nego je potrebno dokazati da su ih kupili baš zato što su imali povlaštene informacije. Znači, prvo bismo morali vidjeti koje i kakve dionice su oni kupili, kada su ih kupili te je li HNB u to vrijeme imao neke povlaštene informacije. Naprimjer, kupnja značajne količine dionica prije važne akvizicije te banke", rekla je ona. 

"To bi bilo jako teško za dokazati. Morali bismo vidjeti da sum naprimjer, kupili dionice OTP banke prije nego što je ta banka kupila Splitsku banku, a nakon što je OTP pokrenula prve radnje koje su potrebne pred nadzornim tijelima da bi se odobrilo to spajanje, odnosno kupnja druge banke", kazala je Knežević.

"Zbog Indexa smo vidjeli mailove koji nose dovoljno dokaza da pola vlade završi u zatvoru"

Dotaknula se i slučaja Agrokor odnosno Afere Borg.

"Svjedoci smo slučaja Agrokor u kojem su baš zahvaljujući Indexu izašli na vidjelo mailovi koji nose dovoljno dokaza da nam pola vlade završi u zatvoru. Međutim, to nažalost u zemlji kao što je naša nije bilo dovoljno ni da im značajnije padne rejting. Naši ljudi dobro mogu razumjeti pitanja kao što je grunt bivšeg ministra Crnoje kojeg je trebao vratiti ili roštilj koji ima Tolušić od 100 kvadrata, ali većina ne može baš razumjeti igre na ovim razinama. Vjerujem da zbog toga nemamo ni ozbiljnije reakcije", njezina je izjava.

"Za prosječnog čovjeka su to naprosto igre za "velike igrače" koje njima ostaju ispod radara. Jedina je nada da će europsko regulatorno tijelo povući neko od otvorenih pitanja. Međutim, ni onda se neće ništa značajnije dogoditi, dok god ne dobijemo u opoziciji osobu dovoljno sposobnu da preuzme kormilo vođenje zemlje i organiziranja poprilično razasute i sukobima opterećene opozicije. Dokle god je Plenković jedina osoba koju vidi Bruxelles koja je jamac stabilnosti i kakvog-takvog sporog puta ka europskim vrijednostima, premijer je potpuno siguran da mu se neće ništa dogoditi što bi pokvarilo njegovu biografiju", poručila je Knežević.