JOŠ NAS samo tri dana dijele od zamjene kuna eurima. Boris Vujčić, guverner HNB-a, u emisiji Otvoreno rekao je da euro znači da će kamatne stope rasti, ali manje nego što bi rasle da ne ulazimo u eurozonu.

"Ako usporedimo kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj sa zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu - Mađarska, Češka, Poljska - tamo su kamatne stope značajno porasle, nalaze se između 7 i 11 posto, dok su u RH 3.5 posto", rekao je. 

"Brojni benefiti ulaska u eurozonu"

Ministar financija Marko Primorac rekao je da su brojni benefiti ulaska u eurozonu.

"Ulaskom u eurozonu doći će do eliminacije valutnih rizika. Bitno je naglasiti da je većina našeg javnog duga, preko 70 posto, bila denominirana u euro. Prihvaćanjem eura taj valutni rizik bit će otklonjen. Kreditni rizik, svi instrumenti zaduživanja bit će niži i to će se posljedično odraziti i na troškove zaduživanja svih subjekata u državi", istaknuo je. 

Ribić: Eurozona - jedna od najnesigurnijih stvari

Sindikalist Vilim Ribić rekao je kako je ponosan što je građanin Europe jer je to zajednica naroda koja je na najvišem civilizacijskom nivou na ovom planetu.

"Ako je nešto najbolje, ne znači da je savršeno. Nakon ulaska u EU imao sam priliku i čast da budem član europskog gospodarskog socijalnog vijeća i radeći u tom tijelu uočio sam koliko puno stvari nije završeno i koliko je puno stvari na staklenim nogama. Jedna od najnesigurnijih stvari je eurozona. To je poluizgrađena kuća koja nema izgrađene institucije za pomoć državama kada upadnu u krizu", rekao je. 

"Eurozona ovakva kakva je, bez osiguranja bankarskih depozita, bez većeg proračuna, bez političke unije, bez fiskalne i kapitalne unije... Svi ti elementi nedostaju da bi EU mogla uskočiti zemljama kada upadnu u krizu. U vrijeme financijske krize od 2008. do 2015. najbolje se vidjelo na primjerima Finske, koja je imala probleme s izvozom, Irske, Grčke, Portugala, Španjolske - EK i EU nije bilo nigdje kada su se navedene zemlje suočavale sa zastrašujućim padom zapošljavanja", istaknuo je.

Ministar Primorac rekao je da se ne bi složio da EU ne pruža mehanizam za zaštitu država u poteškoćama. "Hrvatska će uskoro postati članica europskog stabilizacijskog mehanizma koji pruža dodatnu financijsku pomoć i mogućnost povoljnog financiranja za države koje se nađu u poteškoćama. Iz toga su se financirale i navedene države, među njima i Grčka", rekao je.

"Maloprodajni lanci i veliki trgovački centri spremni"

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, rekla je kako se veliki maloprodajni lanci i veliki trgovački centri više od godinu dana pripremaju za uvođenje eura i da su spremni.

"Oni su kontinuirano provodili edukacije zaposlenika, prilagođavali softversku podlogu kako bi mogli što je moguće prije i ažurnije provoditi konverziju na blagajničkom mjestu. Oni su spremni i neće biti problema. Što se tiče manjih i srednjih obrtnika, postoje objektivne okolnosti u sljedećih nekoliko dana koje će se tolerirati dok se stvari ne uhodaju. To znači da će u prvih par dana moći vraćati i kune", rekla je istaknuvši da su svi spremni i da ne očekuju nikakve dramatične situacije.

Mijenjanje kuna u eure

Guverner Vujčić rekao je da će građani moći cijelu 2023. godinu mijenjati kune u eure u financijskim institucijama, a nakon toga u HNB-u. "Novčanice ćete moći mijenjati zauvijek, a kovanice samo sljedeće tri godine."

Na pitanje što će biti s kunama, rekao je kako je to bio veliki logistički problem.

"Mi skupljamo kovanice i imat ćemo oko 1.1 milijardu kovanica, što je težina 124 zagrebačka tramvaja. Morali smo pronaći mjesto gdje ćemo ih pohraniti jer ne postoji sef u koji se može pospremiti 124 zagrebačka tramvaja, pa smo u dogovoru s vojskom izgradili objekt na području vojarne gdje će se čuvati te kovanice tri godine, a onda ćemo ih prodati kao sirovinu", rekao je Vujčić.

Što ako se raspadne eurozona?

Na pitanje voditelja što ako se raspadne eurozona i Nijemci odluče vratiti marku, Vujčić je rekao:

"Tada će Hrvatska odlučiti što će napraviti. Ili ćemo kupovati nove novčanice ili će nešto biti s ovima. Postoje različiti scenariji, ali sasvim sigurno ne pristupamo danas u eurozonu razmišljajući o tome kako ćemo izaći", rekao je guverner Vujčić. "Dobro je za Hrvatsku da ulazi u eurozonu jer da ne ulazimo sada, bilo bi nam teže i u ovoj krizi i u svim budućim krizama", istaknuo je.

Weber je dodala da je ulazak u eurozonu za hrvatsko gospodarstvo jedna od najboljih vijesti.

"Poboljšat će nam se konkurentnost. A kad se tu još doda ulazak u Schengen, gdje će protok roba i ljudi biti lakši i brži, onda govorimo o dva trenutka u povijesti naše države koja su ekstremno važna za poboljšanje hrvatskog gospodarstva", rekla je. 

Ribić: Trebamo raspravljati i o rizicima

"Mene zabrinjava da akteri naše politike i čelnici ljudi financijskog sektora nude bajkovitu sliku, a toliko je zabrinjavajućih elemenata. Ne tvrdim da će to baš tako ispasti, moguće da bude i dobro, ali brine me što ne raspravljamo o stvarnim rizicima, nego nudimo optimističnu sliku. Kad smo ulazili u EU, nismo se pripremili kao zemlja, nismo odgovorili na liberalizaciju tržišta radne snage i izgubili smo 400.000 ljudi", rekao je Ribić i sugerirao da se pozabavimo i rizicima jer je ovo epohalna odluka, kako je rekao.