NAKON što je s najvećim bankama ministar financija Zdravko Marić usuglasio plan da se građanima pogođenima koronakrizom naplata kredita odgodi za tri mjeseca - još se čekaju detalji ove mjere.

Dužnici su se u međuvremenu počeli obraćati bankama od kojih čekaju pisane odgovore, a oporba po uzoru na slučaj Lex franak predlaže poseban zakon i moratorij od godine dana. Više je o svemu otkrio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić za RTL.

Banke su ponudile moratorij na otplatu kredita od najmanje tri mjeseca, što se čini kao dobra reakcija, ali pitanje je koliko će pomoći i treba li učiniti još što kako bi se pomoglo.

"Mjera tek počinje ovaj tjedan i odgoda potraživanja na tri mjeseca je za prvi korak nešto što je potrebno. Hoće li biti dovoljno, u ovom trenutku je nemoguće reći. Odgoda je prvenstveno za one koji su pogođeni restrikcijama. Ako one potraju, bit će potrebno produljenje. Ako budu relativno kratke, vratit će se gospodarska aktivnost", rekao je Vujčić.

Dakle, to je dobra volja banaka i one će same određivati po kojim kriterijima ide odgoda. Ipak, SDP je predložio moratorij u trajanju od godinu dana, po uzoru na Lex franak.

"Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu. Treba im pomoći da prežive ovo razdoblje"

"Nisam upoznat s tim, ali bilo koje rješenje mora voditi računa o onome što sam rekao. Jedna je da postoji dio subjekata koji su pogođeni restrikcijama i njima treba omogućiti odgodu. Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu. Treba im pomoći da prežive ovo razdoblje, a u tome mora pomoći i država", naglasio je Vujčić.

Također, oporba je imala i jedan prijedlog prema HNB-u, taj da se svaka dva tjedna izvještava koliko su novca "upumpale" poslovne banke u gospodarstvo.

"Nisam vidio te brojke, ali skupljamo podatke redovito i redovito ih možemo publicirati. U ovom trenutku je još rano govoriti, ako se misli na akcije koje su povezane s korona krizom, ali za koji tjedan ćemo i to moći publicirati."

Svjetsko gospodarstvo također je u krizi jer pandemija ima globalni utjecaj. Kao i ona kriza iz 2008. i 2009. Ali, drugačije su...

"Ovo je drugačija kriza nego 2008."

"Ovo je drugačija vrsta krize jer ona 2008. i 2009. je bila kriza u financijskom sektoru te se prenijela na realni sektor, a ovdje je obrnuto. S tim da je ova kriza i kriza ponude, ali i potražnje pa su makroekonomske politike neefikasne. Teško je poticati potražnju, ako je blokirana ponuda pa bih rekao da je ovo gora kriza, ali trebala bi trajati kraće", pojasnio je guverner HNB-a.

Prognoza na posljedice koje bi hrvatska ekonomija mogla osjetiti ako kriza potraje tri, šest ili 12 mjeseci, Vujčić nema.

"Vrlo je teško reći, nitko nema kristalnu kuglu. Ali, ako kriza bude relativno kratka, posljedice ne bi trebale biti velike, imamo mogućnost nositi se s time."

Naravno, HNB prati i tečaj eura, koji blago raste u posljednje vrijeme.

"Analiziramo tečaj, kao i uvijek, on će fluktuirati u rasponima kao posljednja dva i pol desetljeća."

Turistička sezona svakako će patiti ove godine, pitanje je koliko. To se već osjeti.

"Rekao bih da se na tržištu već vidi da sezona neće biti kao prema planu, a kolike će biti posljedice, znat će se kad vidimo kolika će sezona biti. Prihoda će biti bitno manje, ali vidjet ćemo koliko", zaključio je guverner HNB-a Boris Vujčić.