vujić: hrvatska važan čimbenik međunarodne kulturne suradnje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ministar kulture Antun Vujić obnovu izdavaštva kroz ´Interliber´, pulski Sajam knjiga te nastupe izdavača u zemlji i inozemstvu smatra najvažnijim kulturnim događajem u Hrvatskoj u ovoj godini.
´Obnova je snažna do te mjere da to priznaju i najmrgodniji kritičari´, izjavio je Hini ministar kulture rezimirajući rad Ministarstva u ovoj godini i navodeći planove za 2003.
Na upit je li zadovoljan međunarodnom kulturnom suradnjom i što bi trebalo učiniti da hrvatska kultura bude prisutnija u svijetu, Vujić je rekao da je zadovoljan suradnjom na političkoj razini budući da ona teče na temelju 50-ak bilateralnih ugovora i kroz nazočnost Hrvatske u brojnim kulturnim organizacijama.
Naglasio je da je Hrvatska važan čimbenik međunarodne kulturne suradnje jer je ove godine postala predsjedavajuća Svjetske mreže kulturnih politika, koja okuplja 60-ak ministara kulture.
Dodao je da će kao predstavnik Hrvatske, koja je predsjedavajuća te mreže, s ostalim ministrima posjetiti glavnoga tajnika UNESCO-a te će mu predstaviti zajedničke interese u kulturi država koje su članice mreže.
Najavio da će se u listopadu 2003. u Opatiji održati Svjetska konferencija ministara kulture, pa se iz toga vidi kolika je uloga Hrvatske u kulturnim krugovima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Što se tiče predstavljanja hrvatske kulture u svijetu, Vujić je izdvojio nedavni veliki uspjeh Zagrebačke filharmonije s maestrom Šutejem u dvorani bečkoga Musikvereina.
´Hrvatska kultura na primjeren je način predstavljena i na tjednima kulture koji su organizirani u Rusiji i Njemačkoj tijekom ove godine´, istaknuo je podsjetivši na veliki uspjeh kazališta ´Gavella´ u Madridu i ´Plesnog teatra´ Nine Bujas u Bruxellesu.
U predstavljanje kulturne baštine u svijetu jednako tako može se ubrojiti i veliki posjet inozemnih gostiju Eufrazijevoj bazilici, ili samostanu Male braće u Dubrovniku ili Rabu ili HNK-u koji organiziraju strane agencije, rekao je.
Glede ocjene da su kulturna vijeća dala znatan doprinos demokratizaciji hrvatske kulture, unatoč ostavkama u nekim vijećima, Vujić je rekao da je rad vijeća tek započeo i da je obavljen golem posao već u prvoj godini njihova rada.
´Vijeća su izdržala teške kušnje budući da je to jedan novi institucionalni način odlučivanja´, rekao je, dodavši da je u svemu tome, uz uspjehe, bilo i problema.
I ostavke nekih članova u Vijeću za film, ali i povratak nekolicine ili sporadične ostavke u drugim vijećima, kako je rekao, dokaz su da je kultura virtualna, da nije bez konflikata i da je odlučivanje teško.
Držim da smo zakoračili u nešto vrlo važno iz čega nema povratka, a to je put prema većoj autonomiji kulture odlučivanjem kroz tijela koja predstavljaju takvu autonomiju, izjavio je.
Nakon iskustva od godine dana bolje će se razumjeti odnos između nadležnosti uprave i nadležnih tijela, dodao je, rekavši da sukobi u kulturi nisu sami po sebi sukobi između kulture i politike, nego da i unutar kulture ima sukoba i različitih gledanja na stvari.
Kada su u pitanju programi oni najčešće nisu jednogodišnji, jedni se dovršavaju, jedni nastavljaju, sljedeći se otvaraju, rekao je, odgovarajući na upit što može najaviti za sljedeću godinu, koja je posljednja u njegovu četverogodišnjem mandatu.
Ministar je istaknuo da su započeta dva velika muzeja - muzeji suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, obnova Meštrovićeva paviljiona i Moderne galerije u Zagrebu.
Radovi se, podsjetio je, nastavljaju i na Muzeju krapinskog pračovjeka Hušnjakovo i na Arheološkom muzeju u Naroni. Osim njihove važnosti za kulturu, ti muzeji se izdvajaju i po tome što predstavljaju i gospodarske interese u svom okružju, rekao je.
Ključno je i to što smo nešto napredovali u sredstvima pa će se moći učiniti daljnji veći iskoraci na području kulturne infrastrukture, rekao je, dodavši da su kroz ove tri godine njegova mandata završena kazališta u Karlovcu i Šibeniku. U te akcije ubrojio je i obnovu zgrade u koju će se smjestiti Ministarstvo kulture.
´To je važno jer je riječ o obnovi i restauraciji zgrade koja je pod zaštitom´, rekao je, dodavši kako se u Hrvatskoj provodi zaštita na oko 400 kulturnih objekata.
Izrazio je zadovoljstvo što je obnovljen još jedan spomenik kulture te je rekao kako je uobičajeno u svijetu da zgrada Ministarstva kulture i sama po sebi bude kulturni objekt.
´Na taj način riješit će se i pitanje dislociranosti Ministarstva koje će konačno moći funkcionirati na način koji nadmašuje ´sizovski karakter naše današnje stambene situacije´´, dodao je.
Na upit kako ocijenjuje medijsko praćenje kulturnih događaja odgovorio je: ´I dobro i loše´.
´Gotovo u svim novinama dnevno se mogu pratiti brojni kulturni događaji, stranice kulture su najproduktivnije i s toliko pozitivnih vibracija´, izjavio je ocijenivši kako je to gigantska proizvodnja u kojoj je sublimirana vrlo snažna kulturna produkcija u Hrvatskoj.
Upozorio je, međutim, na nesporazum koji se očituje, kako je rekao, u tome što neka kazališta često dobivaju superlativne kritike od strane publike i stručne kritike, a istodobno se ta kazališta ili festivali kritiziraju kao cjeline.
´Ovdje se otvara pitanje pristupa kulturnim događajima na način koji je karakterističan po tome da su marginalni skandali važniji od onoga što je stvarni istinski kulturni čin´, izjavio je, napominjući kako to smatra općom pojavom protiv koje se ne može buniti, ali se možemo nadati da će nestati proturječnosti između superlativnih prikaza kazališnih događaja i katastrofičnih tvrdnja o stanju u kulturi.
Kultura je po broju programa u izuzetnom razvoju, ne samo što se tiče filma i knjige, nego i područja ostalih djelatnosti, rekao je, dodavši kako bismo trebali imati članke u novinama koji bi na sustavan način i sa znanjem mogli pratiti ono što je kultura pozitivno afirmirala kroz sve ove godine.
´Obnova je snažna do te mjere da to priznaju i najmrgodniji kritičari´, izjavio je Hini ministar kulture rezimirajući rad Ministarstva u ovoj godini i navodeći planove za 2003.
Na upit je li zadovoljan međunarodnom kulturnom suradnjom i što bi trebalo učiniti da hrvatska kultura bude prisutnija u svijetu, Vujić je rekao da je zadovoljan suradnjom na političkoj razini budući da ona teče na temelju 50-ak bilateralnih ugovora i kroz nazočnost Hrvatske u brojnim kulturnim organizacijama.
Naglasio je da je Hrvatska važan čimbenik međunarodne kulturne suradnje jer je ove godine postala predsjedavajuća Svjetske mreže kulturnih politika, koja okuplja 60-ak ministara kulture.
Dodao je da će kao predstavnik Hrvatske, koja je predsjedavajuća te mreže, s ostalim ministrima posjetiti glavnoga tajnika UNESCO-a te će mu predstaviti zajedničke interese u kulturi država koje su članice mreže.
Najavio da će se u listopadu 2003. u Opatiji održati Svjetska konferencija ministara kulture, pa se iz toga vidi kolika je uloga Hrvatske u kulturnim krugovima.
´Hrvatska kultura na primjeren je način predstavljena i na tjednima kulture koji su organizirani u Rusiji i Njemačkoj tijekom ove godine´, istaknuo je podsjetivši na veliki uspjeh kazališta ´Gavella´ u Madridu i ´Plesnog teatra´ Nine Bujas u Bruxellesu.
U predstavljanje kulturne baštine u svijetu jednako tako može se ubrojiti i veliki posjet inozemnih gostiju Eufrazijevoj bazilici, ili samostanu Male braće u Dubrovniku ili Rabu ili HNK-u koji organiziraju strane agencije, rekao je.
Glede ocjene da su kulturna vijeća dala znatan doprinos demokratizaciji hrvatske kulture, unatoč ostavkama u nekim vijećima, Vujić je rekao da je rad vijeća tek započeo i da je obavljen golem posao već u prvoj godini njihova rada.
´Vijeća su izdržala teške kušnje budući da je to jedan novi institucionalni način odlučivanja´, rekao je, dodavši da je u svemu tome, uz uspjehe, bilo i problema.
I ostavke nekih članova u Vijeću za film, ali i povratak nekolicine ili sporadične ostavke u drugim vijećima, kako je rekao, dokaz su da je kultura virtualna, da nije bez konflikata i da je odlučivanje teško.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Držim da smo zakoračili u nešto vrlo važno iz čega nema povratka, a to je put prema većoj autonomiji kulture odlučivanjem kroz tijela koja predstavljaju takvu autonomiju, izjavio je.
Nakon iskustva od godine dana bolje će se razumjeti odnos između nadležnosti uprave i nadležnih tijela, dodao je, rekavši da sukobi u kulturi nisu sami po sebi sukobi između kulture i politike, nego da i unutar kulture ima sukoba i različitih gledanja na stvari.
Kada su u pitanju programi oni najčešće nisu jednogodišnji, jedni se dovršavaju, jedni nastavljaju, sljedeći se otvaraju, rekao je, odgovarajući na upit što može najaviti za sljedeću godinu, koja je posljednja u njegovu četverogodišnjem mandatu.
Ministar je istaknuo da su započeta dva velika muzeja - muzeji suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, obnova Meštrovićeva paviljiona i Moderne galerije u Zagrebu.
Radovi se, podsjetio je, nastavljaju i na Muzeju krapinskog pračovjeka Hušnjakovo i na Arheološkom muzeju u Naroni. Osim njihove važnosti za kulturu, ti muzeji se izdvajaju i po tome što predstavljaju i gospodarske interese u svom okružju, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vujić je izdvojio i gradnju dviju knjižnica u Puli i Šibeniku, dovršetak Konzervatorskoga odjela u Rijeci, nakon što je to s uspjehom učinjeno u Zadru i Splitu i nekim drugim mjestima.Ključno je i to što smo nešto napredovali u sredstvima pa će se moći učiniti daljnji veći iskoraci na području kulturne infrastrukture, rekao je, dodavši da su kroz ove tri godine njegova mandata završena kazališta u Karlovcu i Šibeniku. U te akcije ubrojio je i obnovu zgrade u koju će se smjestiti Ministarstvo kulture.
´To je važno jer je riječ o obnovi i restauraciji zgrade koja je pod zaštitom´, rekao je, dodavši kako se u Hrvatskoj provodi zaštita na oko 400 kulturnih objekata.
Izrazio je zadovoljstvo što je obnovljen još jedan spomenik kulture te je rekao kako je uobičajeno u svijetu da zgrada Ministarstva kulture i sama po sebi bude kulturni objekt.
´Na taj način riješit će se i pitanje dislociranosti Ministarstva koje će konačno moći funkcionirati na način koji nadmašuje ´sizovski karakter naše današnje stambene situacije´´, dodao je.
Na upit kako ocijenjuje medijsko praćenje kulturnih događaja odgovorio je: ´I dobro i loše´.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
´Gotovo u svim novinama dnevno se mogu pratiti brojni kulturni događaji, stranice kulture su najproduktivnije i s toliko pozitivnih vibracija´, izjavio je ocijenivši kako je to gigantska proizvodnja u kojoj je sublimirana vrlo snažna kulturna produkcija u Hrvatskoj.
Upozorio je, međutim, na nesporazum koji se očituje, kako je rekao, u tome što neka kazališta često dobivaju superlativne kritike od strane publike i stručne kritike, a istodobno se ta kazališta ili festivali kritiziraju kao cjeline.
´Ovdje se otvara pitanje pristupa kulturnim događajima na način koji je karakterističan po tome da su marginalni skandali važniji od onoga što je stvarni istinski kulturni čin´, izjavio je, napominjući kako to smatra općom pojavom protiv koje se ne može buniti, ali se možemo nadati da će nestati proturječnosti između superlativnih prikaza kazališnih događaja i katastrofičnih tvrdnja o stanju u kulturi.
Kultura je po broju programa u izuzetnom razvoju, ne samo što se tiče filma i knjige, nego i područja ostalih djelatnosti, rekao je, dodavši kako bismo trebali imati članke u novinama koji bi na sustavan način i sa znanjem mogli pratiti ono što je kultura pozitivno afirmirala kroz sve ove godine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati