POVEĆANA otpornost bakterija, koje uzrokuju infekcije krvi, na lijekove, uključujući rezistenciju na antibiotike posljednje linije obrane, uočena je u prvoj godini pandemije koronavirusa, pokazalo je izvješće Svjetske zdravstvene organizacije temeljeno na podacima iz 87 zemalja u 2020. godini.

Prekomjerna upotreba antibiotika pomogla je mikrobima da postanu otporni na mnoga liječenja, a novih se antibiotika u laboratorijima razvija alarmantno malo.

Visoke razine (iznad 50 posto) otpornosti uočene su kod bakterija koje obično uzrokuju po život opasne bolničke infekcije krvi, kao što su Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter spp, istaknuli su autori izvješća u petak.

Te infekcije često zahtijevaju liječenje antibioticima "posljednje linije obrane", lijekovima koji se koriste kada svi drugi antibiotici zakažu.

Otprilike 8 posto infekcija krvotoka uzrokovanih Klebsiellom pneumoniae postalo je otporno na ključnu skupinu lijekova posljednjeg izbora zvanu karbapenemi, navodi se u izvješću.

"Imamo vrlo male mogućnosti da odgovorimo na prijetnju"

Stope antimikrobne rezistencije (AMR) i dalje su vrlo visoke, a antibiotici iz skupine posljednje linije obrane počinju gubiti snagu, rekla je dr. Carmem Pessoa-Silva, voditeljica Globalnog sustava praćenja antimikrobne rezistencije Svjetske zdravstvene organizacije, na konferenciji za novinare.

Rekla je: "Imamo vrlo male mogućnosti da odgovorimo na prijetnju".

Dok postoji usklađeni napor da se ograniči neobuzdana uporaba antibiotika, tempo novih istraživanja ostaje otužan.

Trud, troškovi i vrijeme potrebni za stvaranje antibiotika i dobivanje odobrenja za njegovu prodaju te ograničeni povrat ulaganja odvratili su proizvođače lijekova od istraživanja, jer takvi lijekovi moraju biti jeftini i koristiti se što je moguće manje kako bi se ograničilo razvijanje rezistencije na njih.

Kao rezultat toga, lavovski dio razvoja antibiotika odvija se u nekolicini laboratorija malih biofarmaceutskih tvrtki, dok se većina njihovih većih partnera usredotočuje na ono što je unosnije.

Samo je nekoliko velikih farmaceutskih tvrtki ostalo u tom području - uključujući GSK i Merck - u odnosu na više od 20 u 1980-ima.

Značajna globalna analiza objavljena ranije ove godine otkrila je da je 1.2 milijuna ljudi umrlo u 2019. zbog bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike, što AMR čini vodećim uzrokom smrti u svijetu u toj skupini, više nego HIV/AIDS ili malarija.

"Politika (u vezi s AMR-om) mora hitno prijeći s težnji na djelovanje", rekao je Thomas Cueni, glavni direktor Međunarodne udruge farmaceutskih proizvođača i udruga.

Autori izvješća WHO-a kažu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili razlozi koji stoje iza skoka u AMR-u u promatranom razdoblju te u kojoj je mjeri povezan s češćom upotrebom antibiotika tijekom pandemije.

Stope AMR-a također je teško analizirati zbog nedovoljno testiranja i slabih laboratorijskih kapaciteta, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, napisali su autori.