JOŠ JE U veljači, dok se pandemija koronavirusa brzo širila, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila na "infodemiju", poplavu dezinformacija i lažnih vijesti na društvenim mrežama o novoj smrtonosnoj bolesti.

Društveni mediji - "oruđe informacija i dezinformacija"

"Koronavirusna bolest prva je pandemija u povijesti u kojoj se tehnologija i društveni mediji koriste rašireno da bi ljudi bili sigurni, informirani, produktivni i povezani. Istodobno, tehnologija na koju se oslanjamo da bismo bili povezani i informirani omogućava i potencira infodemiju koja nastavlja potkopavati globalni odgovor i ugrožava mjere kontrole pandemije", ističe WHO.

Više od 1,45 milijuna ljudi umrlo je od početka pandemije u Kini krajem prošle godine i tri proizvođača cjepiva na Zapadu već su podnijela zahtjeve za odobrenje cjepiva kako bi se počelo koristiti već u prosincu.

Osim s problemima organizacije tako masovnog cijepljenja, vlade se moraju nositi i sa sumnjama prema cjepivu razvijenom tolikom brzinom u trenutku kad su društveni mediji istodobno oruđe informacija i dezinformacija o virusu.

"Namjerni pokušaji širenja netočnih informacija"

WHO je definirao infodemiju kao prekomjernu količinu informacija kako na internetu tako i u drugim medijima, a koja uključuje "namjerne pokušaje širenja netočnih informacija".

Prošlog je mjeseca istraživanje koje je provelo američko sveučilište Cornell pokazalo da je američki predsjednik Donald Trump najveći svjetski pokretač dezinformacija tijekom pandemije. Trump je u travnju razglabao o mogućnosti unošenja dezinfekcijskih sredstava u tijelo za liječenje bolesti i reklamirao nedokazane metode liječenja.

Od siječnja AFP je objavio više od 2000 članaka u kojima su analizirane i odbačene netočne tvrdnje o novom koronavirusu.

"Bez povjerenja i točnih informacija dijagnostičke se testove neće koristiti, programi cijepljenja ili kampanje popularizacije učinkovitih cjepiva neće ostvariti svoje ciljeve, a virus će nastaviti bujati", upozorava WHO.

"Razmjeri bez presedana"

Tri proizvođača cjepiva Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca/Oxford predvode u razvoju cjepiva i neke vlade planiraju početi cijepiti najranjivije skupine ove godine.

No s društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, YouTubea i WhatsAppa koji šire netočne činjenice i lažne vijesti "dezinformiranje je dosegnulo razmjere bez presedana", kaže Sylvain Delouvee, znanstvenik s katedre za socijalnu psihologiju sveučilišta Rennes-2.

Rory Smith s internetske stranice First Draft, koja se bori protiv dezinformacija, suglasan je s tim tvrdnjama.

"U smislu informacija koronakriza nije samo istaknule razmjere dezinformacija širom svijeta, nego i šire - negativni učinak koji dezinformacije imaju na cjepiva, institucije i znanstvena otkrića", istaknuo je.

Rachel O'Brien, voditeljica odjela WHO-a za cijepljenje, smatra da svjetsku organizaciju brine da bi lažne informacije koje šire tzv. antivakseri mogle pokolebati ljude u pogledu cijepljenja protiv koronavirusa.

"Vrlo smo zabrinuti zbog toga, kao i zbog toga da ljudi ne dobiju svoje informacije iz vjerodostojnih izvora, da budu svjesni da postoji mnogo netočnih informacija, bilo namjerno netočnih, bilo nenamjerno netočnih", kazala je ona za AFP.

Oklijevanje s cijepljenjem

Steven Wilson, profesor sa sveučilišta Brandeis i koautor studije "Društveni mediji i oklijevanje s cijepljenjem" objavljene prošlog mjeseca u časopisu British Medical Journal, vidi vezu između kampanje dezinformiranja na internetu i pada broja cijepljenih.

"Moj strah u pogledu utjecaja dezinformacija na društvenim mrežama u kontekstu covida-19 je da će se povećati broj onih koji oklijevaju cijepiti se, čak i kad njihovi strahovi nemaju znanstvenog temelja. Svako je cjepivo toliko učinkovito koliko je naša sposobnost da obuhvatimo stanovništvo", njegovo je mišljenje.

Među bizarnijim tvrdnjama teoretičara zavjere primjerice je da je novi koronavirus prevara ili dio plana elite koji su osmislili ljudi poput milijardera Billa Gatesa da bi kontrolirali čovječanstvo. A programi cijepljenja, tvrde ti ljudi, su pokriće za usađivanje mikroskopskih čipova kako bi se pratilo ljude.

Takve tvrdnje mogu pronaći plodno tlo u vrijeme kad ankete pokazuju da su ljudi u nekim državama poput Švedske ili Francuske već sumnjičavi prema cjepivima zbog toga što su ona razvijena u rekordnom vremenu i bez višegodišnjih studija o učinkovitosti i mogućim nuspojavama.

Raste nepovjerenje

Prošlog mjeseca anketa Ipsosa pokazala je da će se samo  54 posto Francuza cijepiti protiv koronavirusa, što je deset posto manje nego u SAD-u, 22 posto manje nego u Kanadi i 33 posto manje nego u Indiji. U 15 zemalja 73 posto ljudi kazalo je sada da je spremno cijepiti se protiv virusa, četiri posto manje nego prema prethodnoj anketi u kolovozu.

No, ne radi se samo o cjepivima - sve više ljudi ne vjeruje institucijama, kažu stručnjaci.

"Zajednička je misao među teoretičarima zavjera da nas naše elite lažu", rekla je Delouvee.

Dezinformacije se temelje na rastućem nepovjerenju prema institucionalnim autoritetima, bez obzira na to radi li se o vladi li znanosti.

"Kad ljudi ne mogu jednostavno doći do pouzdanih informacija o cjepivima i kad uvelike ne vjeruju akterima i institucijama, dezinformacije nahrupe kako bi popunile stvoreni vakuum", naveo je First Draft.