AMERIČKI predsjednik Donald Trump pokrenuo je ofenzivu protiv Irana u veljači unatoč izričitim upozorenjima svog šefa obavještajne službe, potpredsjednika i viših vojnih savjetnika da bi sukob mogao izazvati globalnu energetsku krizu i dovesti do tvrđeg iranskog vodstva, izvijestio je Wall Street Journal.

Trump ignorirao upozorenja

Prema riječima ljudi upoznatih sa sastancima održanim prije rata, tadašnja direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard upozorila je Trumpa da bi atentat na iranskog vrhovnog vođu mogao dovesti do još tvrđe vlade u Teheranu i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne brodske rute kroz koju prolazi petina svjetske trgovine naftom i plinom.

Američki potpredsjednik JD Vance zagovarao je "oprezniji" pristup koji pregovore stavlja na prvo mjesto, tvrdeći da bi diplomatski sporazum bio jeftiniji od rata s "neugodnim posljedicama".

Dok su visoki vojni dužnosnici, uključujući ministra obrane Petea Hegsetha i načelnika Združenog stožera generala Dana Cainea, informirali Trumpa o mogućnostima za "odlučujući" udar, drugi dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog nestašice streljiva i rizika od "preopterećenih snaga".

Trump: Vojska može sve riješiti

Trump je navodno odbacio te zabrinutosti, sugerirajući da vojska može "riješiti sve probleme" kako se pojave. U izvješću se navodi da je Trump u početku bio zadovoljan početkom rata i hvalio se na prikupljanju sredstava u Mar-a-Lagu kada je obaviješten o atentatu na tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Hamneija.

Međutim, kako su cijene goriva rasle, a rat zastao, regionalni čelnici iz Saudijske Arabije i Katara vršili su pritisak na Bijelu kuću za diplomatsko rješenje. Interne ankete pokazale su da gotovo 80 posto Amerikanaca podržava sporazum o okončanju rata, što je potaknulo Trumpa da u lipnju zatraži privremeni prekid vatre.

Neki republikanci upozorili su Trumpa na potencijalni utjecaj produženog rata na njegove šanse na međuizborima u studenom.

Rok od 60 dana za nuklearne pregovore istekao je 17. kolovoza bez konačnog rješenja.

Administracija se od tada vratila Operaciji Ekonomski egzil, kampanji ekonomskog ratovanja usmjerenoj na slabljenje iranske vlade kroz trajnu pomorsku blokadu i sankcije.