HRVATSKE bolnice suočavaju se s ozbiljnim manjkom pomoćnog osoblja, osobito spremačica. Na natječaje se javlja sve manje ljudi, ponajprije zbog niskih plaća, dok postojeće radnice rade preko svojih mogućnosti, piše Novi list. Situacija je posebno teška u kliničkim bolničkim centrima. Sindikalci upozoravaju da je stanje neodrživo te da manjak osoblja zaduženog za čistoću i higijenu bolničkih prostora može ugroziti sigurnost pacijenata.

Osim spremačica, bolnicama nedostaju i pomoćni radnici u kuhinjama, pomoćno tehničko osoblje i kuhari. Radnici odlaze u turizam i privatni sektor, gdje za osam sati rada, bez smjena i prekovremenih sati, mogu zaraditi više nego u bolnici. U KBC-u Zagreb na natječaje za spremačice javlja se sve manje kandidata, dok broj nepopunjenih radnih mjesta stalno raste, upozorila je Tanja Leontić, predsjednica Sindikata KBC-a Zagreb.

"Posljedica takvog stanja jest sve veće oslanjanje na vanjske servise za čišćenje. Iako to može biti privremeno rješenje, ne smije postati zamjena za vlastite radnike koji svakodnevno rade u specifičnim bolničkim uvjetima, poznaju organizaciju rada te primjenjuju stroge protokole higijene. Bez spremačica nema sigurne bolnice. Vrijeme je da se njihov rad vrednuje onako kako zaslužuje", upozorila je Leontić.

Dobivaju zakonski minimum

Na isti problem upozoravaju i u drugim velikim bolnicama, među kojima je i KBC Rijeka. Ondje spremačice rade praktički za minimalnu plaću. "Spremačice dobivaju zakonski minimum, negdje do 950 eura, a rade turnuse od sedam ujutro do sedam navečer. Za drugi dio smjene dobiju dodatak od svega deset posto, što je vrlo malo s obzirom na radno opterećenje", navodi Radmila Čahut Jurišić, predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske.

Takav cjelodnevni rad, dodaje, protivan je granskom kolektivnom ugovoru, prema kojem bi pomoćno osoblje trebalo raditi u dvije smjene, a ne u turnusima od 12 sati. Na pitanje koliko spremačica nedostaje riječkom KBC-u, Čahut Jurišić odgovara da je riječ o vrlo velikom broju.

"Kad bismo danas dobili 50 spremačica, bilo bi premalo. Trebalo bi nam najmanje stotinu kako bismo mogli organizirati rad u skladu s kolektivnim ugovorom i osigurati normalne smjene", objašnjava predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske

Upozorenje na bolničke infekcije

Dugotrajan nedostatak spremačica i njihovo iscrpljivanje mogli bi, upozoravaju sindikati, imati ozbiljne posljedice za sigurnost pacijenata. U bolnicama se moraju provoditi strogi protokoli higijene i sprječavanja bolničkih infekcija.

"Bojim se da ćemo imati ozbiljnih problema s bolničkim infekcijama. Pojavit će se rezistentne bakterije poput MRSA-e. Higijena je temelj sigurnosti u bolnici", upozorava sindikalna čelnica. Kao primjer rizika navodi slučaj od prije godinu dana, kada je Zavod za radioterapiju i onkologiju bio privremeno zatvoren zbog pojave svraba.

"Zatvorili su odjel, poslali pacijente i osoblje doma. Uzrok je, naravno, loša higijena", upozorava Čahut Jurišić

Povećanje bruto plaće 

Dok se u KBC-u Zagreb, OB-u Zadar i drugim bolnicama koriste i vanjski servisi za čišćenje, u KBC-u Rijeka to nije slučaj. Ondje sustav počiva na postojećim radnicama, koje bi, smatraju sindikalci, trebalo bolje platiti kako bi se popunila radna mjesta i podigla razina usluge.

"Dok god za iznimno težak fizički rad dobivaju gotovo minimalac, ljudi će odlaziti u druge djelatnosti gdje će raditi manje, a biti bolje plaćeni. Bez ozbiljnijeg povećanja plaća teško ćemo popuniti prazna radna mjesta", zaključuje Čahut Jurišić. Prema njezinu mišljenju, postojeću bruto plaću od oko 1100 eura trebalo bi povećati na 1500 eura kako bi bolnički sustav mogao normalno funkcionirati.

"I medicinske sestre imaju male plaće"

Predsjednik Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske Robert Ćibarić, zaposlen u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, kaže da se na natječaje za spremačice javljaju sve starije radnice, u prosjeku stare oko 50 godina. U toj bolnici, kaže, nema smjena od 12 sati ni noćnog rada, dok se vikendi i drugi prekovremeni sati uredno plaćaju.

"Posao se uglavnom svodi na održavanje čistoće, pomoć pri podjeli obroka i prikupljanje posuđa. To je drukčija razina skrbi nego u velikim bolničkim centrima", kaže. Ćibarić se slaže da plaće spremačica trebaju rasti, ali upozorava i da medicinska sestra, ovisno o dodacima, često ima samo 200 ili 300 eura veću plaću od spremačice.

Ipak, manjak osoblja je vidljiv pa se spremačice preraspoređuju po odjelima. Prekovremeni rad povećava im plaću, pa uz petnaestak prekovremenih sati mjesečno mogu dobiti oko 150 eura više. Prema Ćibarićevoj računici, spremačice mogu mjesečno dobiti između 1100 i 1200 eura, ali uz rad subotama, nedjeljama i u poslijepodnevnim smjenama.