"MORATE pobijediti na međuizborima. Ako ne pobijedite, demokrati će pronaći razlog da me opozovu", upozorio je američki predsjednik Donald Trump republikanske kongresnike još početkom siječnja ove godine. Deset mjeseci kasnije, samo četiri dana prije izbora za američki Kongres usred predsjedničkog mandata, ankete pokazuju da bi se njegovo upozorenje uskoro moglo ostvariti.

Sve ukazuje da će u utorak demokrati osvojiti većinu u Zastupničkom domu, a mogli bi preuzeti i Senat. Uspiju li u tome, Trump će posljednje dvije godine mandata provesti suočen sa snažnom opozicijom i otporom u oba doma Kongresa, koji će moći blokirati njegove zakone, otežavati mu imenovanja, istraživati poslovanje njegove obitelji i ponovno pokrenuti postupak opoziva.

Izgledi za demokratsku pobjedu u oba doma Kongresa

Prema prosjeku istraživanja RealClearPollinga, demokratske kandidate za Kongres podržava 51,4 posto birača, a republikanske 43,2 posto. Prognoze pokazuju da demokrati imaju 80 posto izgleda za osvajanje većine u Zastupničkom domu, 60 posto za Senat i 58 posto za preuzimanje većine u oba doma Kongresa.

Za većinu u Zastupničkom domu demokrati trebaju osvojiti četiri mjesta više nego što trenutačno imaju, dok im je za preuzimanje Senata, u kojem republikanci trenutačno imaju većinu od 53 prema 47, potreban neto dobitak od četiri mandata.

I dok se u utorak bira svih 435 zastupnika, koji imaju dvogodišnji mandat, na ovim izborima odlučivat će se o samo 35 senatorskih mjesta. Senatori imaju šestogodišnji mandat, a svake dvije godine bira se približno trećina članova Senata.

U praksi će se bitka za Senat voditi u vrlo malom broju saveznih država. Cook Political Report, ugledna američka organizacija koja kreira izborne prognoze, trenutačno sedam izbornih utrka ocjenjuje potpuno neizvjesnima: Aljaska, Iowa, Kansas, Maine, Michigan, Ohio i Teksas.

Upravo je Teksas najbolji pokazatelj trenutačne prednosti i povoljne pozicije demokrata. Ova savezna država tradicionalno je uporište republikanaca, no prema posljednjim anketama demokratski kandidat James Talarico ima malu, ali znakovitu prednost (48,5 prema 46,3 posto) u odnosu na republikanca Kena Paxtona.

Teksas kao simbol promjene raspoloženja birača

Naime, Teksas nije izabrao demokratskog senatora još od 1988. godine. Slično je bilo i na predsjedničkim izborima u toj saveznoj državi. Posljednji put stanovnici Teksasa glasali su za demokratskog predsjedničkog kandidata 1976. godine, kada je izabran Jimmy Carter. Trump je 2024. u Teksasu osvojio 56 posto glasova, a Kamala Harris tek 42 posto.

Još početkom ove godine odnos snaga u borbi za većinu u Senatu bio je obrnut. Cook Political Report ukazivao je na izvjesnu republikansku pobjedu. No kako je Trumpova popularnost padala zbog nezadovoljstva ratom s Iranom, porastom inflacije i cijena goriva, procjene i prognoze su se promijenile. Došlo je do vidljivog pomaka biračkog raspoloženja prema demokratima, čak i u saveznim državama u kojima republikanci dominiraju desetljećima.

Nešto manje neizvjesnosti nude prognoze za Zastupnički dom Kongresa. Sadašnja republikanska većina (218 prema 214 uz jednog neovisnog zastupnika i dva nepopunjena mjesta) teško će se održati. Cook Political Report objavio je 23. listopada novu procjenu prema kojoj će 220 mjesta pripasti demokratima, 198 republikancima, a u 17 izbornih okruga ishod je potpuno neizvjestan.

Pad Trumpove popularnosti i referendumski karakter izbora

Donald Trump je itekako svjestan važnosti ovih izbora za njegovu političku moć i osobnu sudbinu. Prije desetak dana na predizbornom skupu u Kentuckyju otvoreno je rekao: "Nisam na glasačkom listiću, ali zapravo jesam", te okupljenima poručio da se ponašaju kao da se on osobno kandidirao.

Zatim je međuizbore nazvao najvažnijim u američkoj povijesti, upozorivši da bi njegovi suparnici mogli poništiti mnogo toga što je njegova administracija napravila. Time je zapravo htio poručiti da će se u utorak održati svojevrsni referendum o njegovu predsjedničkom mandatu.

Prema najnovijem istraživanju Reutersa i Ipsosa, samo 32 posto odraslih Amerikanaca odobrava Trumpov rad na predsjedničkoj dužnosti. To je tek jedan postotni bod više od rekordno niskih 31 posto, koliko je zabilježeno tjedan ranije te znatno manje od njegove popularnosti na kraju prvog mandata, nakon napada na američki Kapitol 6. siječnja 2021.

Istraživanje koje su za ABC News i Washington Post nedavno proveli Ipsosovi istraživači pokazuje da bi 59 posto Amerikanaca radije imalo Kongres pod demokratskom kontrolom; da 48 posto Amerikanaca smatra da im je financijski lošije nego kad je Trump u siječnju 2025. preuzeo dužnost (a samo 15 posto da im je bolje); te da njih 75 posto ocjenjuje stanje američkog gospodarstva lošim ili ne osobito dobrim.

Povijest govori u prilog stranci koja nije na vlasti

I povijesno iskustvo ide u prilog stranci koja nije na vlasti tijekom međuizbora, dakle demokratima, osobito kada je riječ o Zastupničkom domu. Svi noviji američki predsjednici na međuizborima su izgubili kontrolu nad barem jednim domom Kongresa, uključujući Trumpa 2018. godine. Tada su republikanci izgubili 41 mandat u Zastupničkom domu, ali su istodobno povećali svoju većinu u Senatu za dva mjesta.

Ako republikanci izgube oba doma, Trump će se prvi put u drugom mandatu suočiti s posvemašnjom opstrukcijom u Kongresu. Posebno neugodan za Trumpa bio bi gubitak većine u Senatu. Predsjednik u SAD-u predlaže, a Senat potvrđuje najvažnije dužnosnike izvršne i sudbene vlasti: savezne ministre, veleposlanike i savezne suce, pa i suce Vrhovnog suda. Demokratski čelnik u Senatu Chuck Schumer već je najavio izrazito restriktivan pristup prema budućim Trumpovim kandidatima.

A demokratska većina u Zastupničkom domu mogla bi odlučiti koje će se istrage voditi i koje će članove Trumpove administracije javno ispitivati. Demokrati mogu također odbiti predsjednikove zakonodavne prioritete ili uvjetovati pregovore o financiranju države. Osim toga, u Zastupničkom domu se pokreće postupak opoziva predsjednika (impeachment), što je Trump dvaput iskusio u prvom mandatu, ali ga je Senat spašavao.

Ipak, američki predsjednik ni u takvom raspletu ne ostaje sasvim bez poluga moći. Trump bi i dalje mogao donositi izvršne uredbe, upravljati saveznom administracijom i diplomacijom te koristiti predsjednički veto (za čije su nadjačavanje potrebne, prilično nedostižne, dvotrećinske većine u oba doma Kongresa). Međutim, ne bi mogao izvršnom uredbom jednostavno nametnuti zakon koji Kongres odbije izglasati.

Što dalje nakon Trumpove ere?

Analitičari ističu da će međuizbori biti prekretnica koja će ukazivati što će se u američkoj politici događati nakon Trumpove ere, koja će završiti 20. siječnja 2029. Ustav mu ne dopušta treći mandat. Izvjesno je da će se nakon izbora intenzivirati borba za vodstvo obiju mainstream stranaka, a u Demokratskoj stranci, k tome, raste napetost između umjerenijeg vodstva i progresivnog krila koje traži radikalnije promjene u zdravstvenoj, socijalnoj i gospodarskoj politici.