UHLJEBISTAN

Za Plenkovićeve povišice će svakom u privatnom sektoru uzeti 1150 kuna

Za Plenkovićeve povišice će svakom u privatnom sektoru uzeti 1150 kuna
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

POVIŠICE svima u javnom sektoru koje je nedavno najavio premijer Andrej Plenković, svaki zaposleni u privatnom sektoru platit će 1150 kuna.

Naime, bruto plaće za zaposlene koje se isplaćuju iz državnog proračuna su, prema planu za 2019., iznosile 23,8 milijardi kuna, dok su ukupni troškovi zaposlenih oko 29 milijardi kuna. 

Ako iznosu bruto plaća pridodamo povišicu od 6,12 posto, koliko će dobiti u sljedeće tri godine, radi se o iznosu povećanja od oko 1,5 milijardi kuna. Ako pak taj iznos podijelimo s brojem zaposlenih u privatnom sektoru, ispada da će povišica u javnom sektoru svakog zaposlenog izvan javnog sektora koštati oko 1150 kuna. 

Veće plaće svima u javnom sektoru platit će privatni sektor, htio ili ne

Troškovi za zaposlene koji plaće primaju iz državnog proračuna i do sada su snažno rasle pa su, kako je vidljivo iz grafa koji se bazira na podacima Ministarstva financija od 2015., porasli za oko četiri milijarde kuna. U posljednjih 10 godina troškovi za zaposlene u proračunu porasli su za 6,5 milijardi kuna.

Iako gotovo nitko ne spori da su dijelovi javnog sektora premalo plaćeni, problem je što Plenković, kao i njegovi prethodnici nisu išli na reformu javnih sustava i utvrđivanje gdje su zaposlenici premalo plaćeni, gdje su preplaćeni, gdje ih ima viška a gdje manjka, nego je jednostavno povećao plaće - svima.

Bez obzira na to radi li se o nekom deficitarnom liječniku kojem povećanje od šest posto u tri godine ne znači ništa, ili nekakvom stranačkom uhljebu iz nekog izmišljenog ministarstva koji je već odavno trebao dobiti otkaz umjesto povišice.

Porezno rasterećenje, kojim se hvali Marić, zapravo ne postoji

Svako povećanje troškova države netko mora i platiti pa je zato Plenković odustao od najavljenog smanjenja PDV-a za 1 postotni bod, što je otprilike dvije milijarde kuna. 

Dok troškovi javnog sektora rastu, i to ne samo plaće nego i ukupni troškovi koji su premašili 150 milijardi kuna, privatni sektor - koji sve to financira - više je porezno opterećen. Iako se ministar financija Zdravko Marić hvali poreznim rasterećenjem od preko 6 milijardi kuna, kako je nedavno u članku primijetio porezni stručnjak Hrvoje Zgombić, porezno opterećenje zapravo raste.

>> Porezni stručnjak: Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje 

Tko će to plaćati kad ekonomija počne padati?

To se vidi iz prihoda od poreza opće države prikazanih kao postotak BDP-a. Tako su prihodi od poreza 2015. iznosili 20 posto BDP-a, da bi prošle godine iznosili 20,4 posto BDP-a, a Marić priča o poreznom rasterećenju.

Iako je Hrvatska trenutno u pozitivnoj fazi ekonomskog ciklusa pa se ova nova opterećenje koliko toliko podnose, problem će opet nastati kada dođe do pada ekonomije, a tada kao i prije 10 godina nitko neće imati hrabrosti za rezove u javnom sektoru, a današnja obećanja će trebati odnekud financirati, što će dovesti do ponovnog dizanja poreza, gašenja firmi i još masovnijeg odlaska u inozemstvo. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara