CIJENE nekretnina, pogotovo stanova, već mjesecima intenzivno rastu. To bi samo po sebi bila dobra vijest da te nekretnine netko kupuje. Međutim, stručnjaci procjenjuju da svaki šesti stan ostaje neprodan, a cijene i dalje rastu.

Neprodani stanovi vezani ugovorima o cijeni

"Prodano je zapravo još manje stanova nego što pokazuje statistika. Veliki dio stanova u novogradnjama koji se vode kao prodani zapravo su dani u kompenzaciju. Problem je što se u većini takvih ugovora navodi da se stan nakon kompenzacije ne smije prodati ispod određene cijene", rekao je za Index Denis Čupić, poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom na tržištu nekretnina. Prema njegovim procjenama ni oni koji su stanove od građevinara uzeli kao kompenzaciju za isporučenu robu ili usluge neće moći dugo izdržati takvu situaciju. Novac im je zarobljen u nekretninama prenapuhanih cijena.

"Na jesen ili do kraja godine sigurno će doći do pada cijena na neke realnije razine. 2500 ili 3000 eura po kvadratu, a ne govorimo o luksuznim stanovima, niti o stanovima na Trgu bana Jelačića, puno je previše. Kada cijene padnu, ni oni koji su prihvatili kompenzaciju neće moći poštivati takve ugovore i morat će ih prodavati ispod ugovorene cijene", kaže Čupić.

I državne subvencije podigle cijene kvadrata

Osim stanova danih u kompenzaciju Čupić je detektirao još dva razloga za rast cijena. Prvi su državne subvencije za kupovinu stanova. Čim je Ministarstvo graditeljstva krenulo s poticanjem kupnje, građevinari su podigli cijene nadajući se dobroj zaradi. Uz to samo je manji dio stanova zadovoljavao uvjete za subvencioniranje i njima je cijena značajno porasla.

"Subvencije su podigle cijene na mjesec ili dva i dio su tog vala, ali njihova uloga je ipak manja. Na rast cijena najviše su utjecala prevelika očekivanja i pohlepa", rekao je Čupić objašnjavajući da se tu ponajviše radi o bujanju broja stanova preuređenih u apartmane kakvih je trenutno puno središte ne samo gradova na obali, nego i Zagreba. Povećavanjem broja stanova u dnevnom najmu pala je ponuda stanova u za dugoročni najam, što je izazvalo rast cijena najma. Rast cijena najma je, pak, izazvao rast cijena kvadrata jer su mnogi pomislili kako bi to moglo biti dobro ulaganje.

Plaćaju 3000 eura nadajući se navali stranaca

"Prije nekog vremena drastično je porasla cijena stanova oko nove američke škole pokraj Bundeka. Cijene su sada tamo oko 3000 eura po kvadratu. Ljudi su ih kupovali, ulazili u kredite, vjerujući da će odjednom nahrupiti stotine i tisuće stranaca koji će unajmljivati stanove zbog blizine te škole. To je bila potpuno neutemeljena ideja. Prvo, u Zagrebu nema toliko stranaca. Drugo, škola nema kapacitet kolike su bile ambicije špekulanata", kaže Čupić kojeg sve to podsjeća na pomamu za dionicama od prije desetak godina kada su mnogi mislili da će se preko noći obogatiti na burzi i vidjeli su sebe kao velike meštre i mešetare.

Do kraja godine cijene padaju i do 500 eura po kvadratu

"Sve će se to ispuhati. Cijene će pasti i 400-500 eura po kvadratu. U Zagrebu će, primjerice, cijena novogradnje na dobroj lokaciji biti do 2000 eura, a starijih stanova u koje treba uložiti dosta novca će biti od 1300 do 1400 eura po kvadratu. U takve stanove često treba uložiti od 400 do 800 eura po kvadratu u preuređenje, pogotovo ako se radi o središtu grada", procjenjuje Čupić.

Svoju procjenu temelji i na cijenama koje se mogu postići za dugotrajni najam stana. Vjeruje da je jako teško postići cijenu veću od osam eura po kvadratu za dugotrajni najam. Za prosječan stan od šezdesetak kvadrata to bi iznosilo najviše 550 eura mjesečno.

"Malo tko može platiti veću najamninu. To je neki plafon", kaže. Ako su njegove procjene točne, onaj tko sada uspije prodati stan po prosječnim cijenama, a u Zagrebu je trenutno teško naći pristojnu nekretninu ispod 2500 eura po kvadratu, na kraju godine će znati da je jako dobro prošao. Tko se pri kupnji strpi, mogao bi proći još i bolje.