STANJE u ukrajinskom gradu Oleški, koji se nalazi pod ruskom okupacijom, postalo je kritično. Nakon što je uništenjem brane Kahovka 2023. godine grad bio poplavljen, a potom i bombardiran, danas je praktički odsječen od ostatka svijeta. Unatoč tome, prema podacima ukrajinske vojne administracije, ondje i dalje živi između 1500 i 2000 ljudi, uglavnom umirovljenika, slabije pokretnih osoba i 47 djece, piše DW.

Prije ruske invazije u Oleškom je živjelo 24.000 ljudi. Grad je imao razvijenu infrastrukturu i bio je popularno turističko odredište. Služi kao administrativno središte općine Oleški u Hersonskoj oblasti, koja obuhvaća ukupno 13 naselja. Tijekom ruske okupacije, pet sela iz te općine - Krinki, Pidstepne, Piščanivka i Sahi - potpuno je uništeno, dok u preostalima još uvijek ima stanovnika.

Kako je Oleški postao zamka

Danas je gotovo nemoguće napustiti Oleški. Ruska vojska minirala je sam grad i sve pristupne ceste. Most Antonivka, koji je nekoć povezivao Oleški s regionalnim središtem Hersonom, Rusi su srušili u studenom 2022. prilikom povlačenja s desne na lijevu obalu Dnjepra.

"U Oleškom ljudi stradavaju od mina, izravnih pogodaka u kuće ili od gelera", kaže za DW Ksenija Arhipova, bivša stanovnica koja sada pomaže u evakuaciji ljudi s tog područja. "Bolnica struju dobiva preko agregata, ali goriva praktički nema. Složeni operativni zahvati, poput amputacija nakon ranjavanja od mina, nisu mogući", dodaje.

To potvrđuje i Natalija, koja je pod ruskom okupacijom živjela godinu i pol, a Oleški je napustila nakon uništenja brane Kahovka. "Ljudi jedva preživljavaju, nemaju ni struje ni vode. Lijekovi se gotovo ne dostavljaju, a hrana stiže rijetko. Kad i stigne, svi stoje u dugim redovima kako bi kupili bar nešto, iako gotovo nemaju novca. Mine postavljene uz cestu eksplodiraju kad prođe bicikl ili pješak. Tako je stradalo mnogo ljudi", ispričala je Natalija za DW.

U gradu su joj ostali rođaci i poznanici s kojima održava kontakt jer se Oleški, zbog blizine Hersonu, nalazi u dometu ukrajinske mobilne mreže. Kaže da ljudi koriste solarne panele iz djelomično uništenih kuća kako bi napunili mobitele, no upozorava da je takva komunikacija iznimno opasna jer su ukrajinske SIM kartice na okupiranim područjima zabranjene, kao i svaki kontakt s ukrajinskom stranom.

Kijev traži uspostavu humanitarnih koridora

Prošle zime Oleški je bio dodatno izoliran. Miniranje cesta doseglo je tolike razmjere da su mnogi poduzetnici koji su prevozili hranu s drugih okupiranih područja prestali dolaziti u strahu za vlastite živote. To je u veljači dovelo do gotovo potpunog kolapsa opskrbe hranom, izvijestila je za DW Tetjana Hasanenko iz ukrajinske vojne administracije u Hersonskoj regiji.

"U ožujku je u gradu praktički zavladala glad jer od sredine siječnja do veljače hrane gotovo nije bilo. Tek 4. svibnja jedan kamion s namirnicama stigao je u Oleški, ali novih isporuka nije bilo. Ljudi su zbog nedostatka struje bili prisiljeni kuhati na otvorenoj vatri", kaže Hasanenko.

Prema njezinim riječima, Kijev želi spasiti te ljude, a u napore su uključene razne institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih poslova, pučkog pravobranitelja i međunarodne humanitarne organizacije. Trenutno se raspravlja o uspostavi humanitarnih koridora, no Hasanenko priznaje da provedba ne ovisi samo o Ukrajini. Tvrdi da Rusija tamošnje civilno stanovništvo koristi kao živi štit. "Imamo posla s ruskim ratnim zločincima. Humanitarni koridor bio bi moguć jedino pod nadzorom međunarodnih misija, poput Ujedinjenih naroda, Crvenog križa ili drugih organizacija", naglašava.

Težak dogovor s Moskvom

Ukrajinski pučki pravobranitelj Dmitro Lubinec situaciju opisuje kao "humanitarnu katastrofu". "Nema dovoljno hrane, lijekova, kao ni pitke vode", rekao je za DW. Početkom ožujka, nakon što je primio pozive u pomoć od stanovnika, obratio se Međunarodnom odboru Crvenog križa (MOCK) te je istovremeno razgovarao s ruskom povjerenicom za ljudska prava Tatjanom Moskaljkovom.

Prema Lubinecu, MOCK je krajem travnja pristao osigurati autobuse za evakuaciju, ali još uvijek se čeka odobrenje ruske strane. "Predložio sam ruskoj strani da se evakuacija iz grada provede tijekom prekida vatre od 9. do 11. svibnja, ali nisam dobio nikakav odgovor. Ponudio sam i da osobno otputujem tamo kako bi svi znali da je u evakuacijskom konvoju bio predstavnik ukrajinskih vlasti i da ukrajinska strana poštuje prekid vatre", kaže Lubinec, dodajući da će se pregovori nastaviti.

Ukrajina traži međunarodnu pomoć

Ukrajinski pučki pravobranitelj nastoji privući pozornost međunarodne zajednice na situaciju u Oleškom. Ministarstvo vanjskih poslova u Kijevu objavilo je da namjerava s Ujedinjenim narodima i OESS-om razgovarati o teškoj humanitarnoj situaciji u Oleškom i drugim mjestima u okupiranom dijelu Hersonske regije. "Pozivamo međunarodnu zajednicu da poduzme konkretne i hitne mjere za spas naših građana", stoji u priopćenju.

DW je zatražio očitovanje MOCK-a o mjerama za evakuaciju stanovništva. "Naša organizacija upoznata je s izvješćima o situaciji u Oleškom i okolnim selima. Možemo potvrditi da je MOCK trenutno u dijalogu s nadležnim vlastima s obje strane o tom pitanju", izjavila je glasnogovornica Oksana Kohan. Dodala je: "Istovremeno, kroz program za sigurno kretanje civila, MOCK izravnom suradnjom s nadležnim tijelima nastavlja podržavati spajanje obitelji na ugroženim područjima s obje strane bojišnice."

Traženje sigurnih ruta za evakuaciju

Dok vlasti pregovaraju o koridorima, stanovnici pokušavaju samoinicijativno napustiti grad uz pomoć volontera poput Ksenije Arhipove. "Da bismo došli do njih, svakih stotinjak metara provjeravamo gdje su mine. Tek tada vozač prolazi i tako napredujemo. Svaki tjedan evakuiramo između sedam i dvanaest ljudi", objašnjava ona. Njihov rad financijski podupire humanitarna organizacija Save Ukraine.

Arhipova kaže da ljude prvo prevoze u Skadovsk, koji je također pod ruskom okupacijom, a zatim preko ruskog teritorija do ukrajinsko-bjeloruske granice. Ističe da je to trenutno najsigurniji put za napuštanje okupiranih područja i dolazak na teritorij pod kontrolom Kijeva.

"Međutim, tim putem mogu proći samo oni koji imaju osobne dokumente", naglašava Arhipova. Oni koji su ostali bez dokumenata moraju čekati da im okupacijske vlasti izdaju nove. "Ljudi bez dokumenata, koji su ostali bez svega, ne mogu proći kontrolne točke. Zato im savjetujem da uzmu ruske putovnice, samo kako bi mogli otići. No, Rusi od njih traže da svoj identitet potvrde svjedočenjem trojice susjeda. A gdje će ih naći?" pita se Arhipova.

Prema njezinim riječima, takve osobe privremeno ostaju u Skadovsku. Odlazak je težak i obiteljima s djecom, jer i djeca moraju prvo dobiti ruske putovnice, na koje su prisiljeni čekati mjesecima. "Svi koji odlaze s ukrajinskom putovnicom moraju proći iscrpljujuće provjere, koje traju šest do sedam sati. Podvrgavaju ih tjelesnom pregledu i moraju se skinuti do gola", zaključuje koordinatorica evakuacije Ksenija Arhipova.