ZABRANA rada nedjeljom u praksi se pokazala lošom odlukom, no i dalje postoji mogućnost da se stvari vrate na stari režim ako bi ustavni suci novi Zakon o trgovini koji je stupio na snagu 1. srpnja proglasili neustavnim.

Ustavni sud dva puta rušio ograničavanje rada nedjeljom

Uostalom, Ustavni sud je već dva puta srušio pokušaje ograničavanja rada trgovina nedjeljom - 2004. i 2009. godine. Ali čini se da ova verzija zakona ima itekakve šanse proći na Ustavnom sudu, a što su za Index pripomenuli ustavni stručnjaci Sanja Barić i Mato Palić.

No prije nego se dotaknemo njihovih izjava, recimo da je udruga Glas poduzetnika zajedno s 15 malih trgovaca polovinom srpnja Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini s Ustavom.

Prijedlog se podnosi, kako je navela odvjetnica UGP-a Doroteja Jurčić, da bi se zaštitila poduzetnička prava. "Ustavom su propisane poduzetničke slobode kao jedan od temelja ustavnog poretka RH, koje se navedenim propisima krše", istaknula je.

Podsjetila je da su se već u nekoliko navrata tijekom 2000-ih pokušale nametnuti slične odredbe koje je Ustavni sud ukinuo.

"Svima je jasno da će veliki trgovci koji imaju više prodavaonica moći organizirati svoje radno vrijeme da svaku nedjelju rade, dok mali trgovci to neće moći i to je prvo gdje je zakon diskriminatoran", kazala je Jurčić.

Ustavni sud će o ustavnosti zabrane rada nedjeljom odlučivati kroz godinu dana

Navela je da je zakon diskriminatoran i u dijelu u kojem propisuje iznimke kojima se određenim poslovnim subjektima dozvoljava rad nedjeljom ili blagdanom.

Nejasno je, kako je rekla, zašto zakonodavac već u trećem navratu forsira samo jednu skupinu poduzetnika, a to su trgovci, dok mu nikad nije palo na pamet da takve zabrane nameće nekim drugim djelatnostima.

Na pitanje mogu li reći koliki pad prometa očekuju, Jurčić je kazala da studije pokazuju da bi prihodi poduzetnicima uslijed primjene novog zakona mogli biti smanjeni za trećinu. "Još je rano komentirati s obzirom na to da se zakon ove godine primjenjuje od polovine godine, dok se od iduće 16 neradnih nedjelja raspoređuje na cijelu godinu", pojasnila je.

Index je za potrebe ovog teksta pitao Jurčić kad bi se na Ustavnom sudu mogao naći ovaj prijedlog. Rekla nam je kako se ne zna kada će po prijedlogu Ustavni sud postupiti, ali i kako to treba biti u roku od godinu dana.

"S obzirom na to da i drugi najavljuju podnošenje prijedloga Ustavnom sudu, pa tako i Obrtnička komora i HUP, a sigurno će i drugi, pretpostavka je da će Ustavni sud o svim prijedlozima zajednički odlučivati", rekla je Jurčić.

Zakon je loš

U praksi, svakako se pokazalo koliko je novi zakon loš. Kako bi se ljudima omogućilo pravo na rad, na Hvaru i na Braču su se morali poslužiti trikovima kako bi se izbjegla ova glupost, pa su gradovi Hvar, Supetar i Stari Grad te općina Bol donijeli odluku o proglašenju sajamskih dana 5. i 15. kolovoza, kad je Velika Gospa.

U subotu na praznik vidjeli smo kako se red stvarao na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru kamo ljudi nisu došli kako bi negdje otputovali, već da bi obavili šoping. Još jedna posljedica Plenkovićeve neradne nedjelje jesu i ogromne gužve na benzinskim postajama.

Kako se i očekivalo, oni kojima je dozvoljeno raditi primijetili su povećanu potražnju i odlučili je iskoristiti. Tako su benzinske postaje počele prodavati kruh.

Sanja Barić: Ovaj zakon nema boljke koje su imali prošli pokušaji

Hoće li to sve moći proći? Profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić rekla je kako svakako zakonodavac ima pravo regulirati rad.

"Ali meni se osobno ne čini da je ovo ispravan način za postizanje cilja koji se želi postići. Ipak, sa sigurnošću možemo reći da ovaj zakon nema boljke koje su imali prošli pokušaji da se onemogući rad nedjeljom, a što je u dva navrata ukidao Ustavni sud.

Ali i dalje mislim da on, kad se pogledaju učinci zakona, a učinci zakona su vezani za ocjenu ustavnosti, definitivno uništava male i obiteljske trgovine, dok ide na ruku velikim trgovačkim lancima. Veliki trgovački lanci ionako mogu rotirati radnike, oni imaju podružnice i mogu poslati radnike tamo gdje se radi.

Je li radnik zaštićen ako firma u kojoj radi propada? Nadalje, postoje i oni koji bi rado radili nedjeljom ako su adekvatno plaćeni. I onda dolazimo do pitanja je li zakonodavac postigao što je htio? Zato postoje argumenti koji kazuju da svrha zakona, ako gledamo ustavnopravno, nije postignuta, osim u jednoj manjoj mjeri", objasnila je.

"Ja bih utvrdila neustavnost"

Otkrila je za što bi ona bila da odlučuje o ustavnosti. "Kad bih ja odlučivala, bila bih sklonija utvrditi neustavnost. Ali vidim i razloge da Ustavni sud drugačije odluči. Ne mogu reći da je evidentno zakon neustavan", rekla je Barić.

Pitamo je što to ima ovaj zakon, a što nisu imali prošli zakoni koji su padali na Ustavnom sudu. "Prošli zakon je imao iznimke koje su očito dovodile do nesrazmjernih učinaka. Bio je arbitraran i omogućavao arbitrarnost jedinicama lokalne samouprave. Ovdje je to manje prisutno", zaključila je.

"Oni sad mogu reći kako je lijepo da trgovine nedjeljom ne rade, ali što je s kladionicama ili drugim objektima čiji rad nije nužno potreban? Ali unatoč svemu rečenom, mislim da su ipak 60:40 posto šanse da zakon prođe ocjenu ustavnosti", objasnila je.

"Ustavnopravno gledano, postižete li zaštitu ili uništavate obitelj?"

"Mnogi kolege imaju snažno mišljenje da je zakon neustavan, neki su uvjereni da je ustavan. Dakle, postoje snažna mišljenja. Već vam je to znak da je sve skupa negdje pola-pola", dodaje. Kulturološke i ideološke razloge stavila je po strani, dodajući da je pravo pitanje ono ustavnopravno, kao i ono postoje li bolji načini zaštite radnika.

"Nakon ocjene ustavnosti novinari i javnost vjerojatno će govoriti jesu li ustavni suci lijevo ili desno, za Crkvu ili protiv Crkve, ali jedini pravi argument je spoznati svrhu zakona. Svrha bi trebala biti zaštita radnika i obitelji. Ustavnopravno gledano, postižete li zaštitu obitelji ili uništavate obitelj? To je jedino pravo ustavnopravno pitanje.

Kriterij će biti koliko je zakon otegotan za poduzetničke slobode, postiže li se svrha ovim sredstvom, pogotovo s obzirom na ljudsko pravo koje ograničavate, a to je poduzetnička sloboda", rekla je Barić.

Mato Palić: Je li ograničenje bilo nužnost da se postigne cilj vlade?

Profesor ustavnog prava na Sveučilištu u Osijeku Mato Palić također je podsjetio na slučajeve kad je Ustavni sud ukidao zakonske promjene koje su za cilj imale regulirati rad nedjeljom.

"Do sada je Ustavni sud dva puta ukidao odredbe zakona koje su predviđale zabranu rada nedjeljom. S tim, treba reći, ovo novo rješenje ima nešto blaži pristup kad su u pitanju ograničenja. Prethodna dva puta onemogućivan je rad nedjeljom tijekom čitave godine, a ovaj zakon dozvoljava određeni broj radnih nedjelja", rekao je Palić.

Ističe da je bitno to što će Ustavni sud uzeti u obzir.

"Prvo su iznimke koje su propisane zakonom. S tim da su oni koji su izuzeti od ograničenja u povoljnijem položaju od onih koji imaju ograničenja. Uzet će se u obzir i način na koji je ograničenje zakonom definirano, odnosno je li ograničenje bilo nužnost da se postigne cilj koji je vlada navela u prijedlogu zakona, dakle ta uspostava privatnog i poslovnog aspekta života.

To se odnosi na načelo razmjernosti iz članka 16 Ustava Republike Hrvatske, koji kazuje da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju", detaljizirao je Palić.

Navodi da je nezahvalno prognozirati.

"Mislim da je ovaj zakon nešto bolji od onih prethodnih koji su padali pred ustavnim sucima i da u manjoj mjeri onemogućava poduzetničku slobodu, ali nikad se ne zna kod Ustavnog suda. Moguće je da ta odluka i neće biti jednoglasna", zaključio je ustavni stručnjak Mato Palić.