VEĆ TRI nedjelje primjenjuje se novi Zakon o trgovini, prema kojem je trgovinama rad nedjeljom - zabranjen.

Trgovine su, podsjetimo, zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani (ne zaboravimo da u Hrvatskoj u godini postoji 14 blagdana), a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati. Kad trgovac nedjelju odredi kao radnu, onda se tjedni fond sati povećava na 105.

Primjena novoga Zakona o trgovini značajno je smanjila broj i vrijednost fiskaliziranih računa u trgovini, pokazuju podaci Porezne uprave za prve dvije nedjelje u srpnju.

>> Porezna objavila brojke: Drastičan pad prometa trgovina nakon zabrane rada nedjeljom

Mali trgovac za Index: Mi smo bili prvi kod kojih se nedjeljom dolazilo

U javnosti se dosad nije previše spominjalo efekt koji će zabrana rada nedjeljom imati na male trgovce, odnosno vlasnike obiteljskih trgovina koji su ovim zakonom teško pogođeni. Jedan od tih malih trgovaca, a koji nas je zamolio za anonimnost, za Index je ispričao na koje je sve načine pogođen zbog ove uredbe. On je vlasnik trgovine mješovitom robom u blizini Varaždina. Objašnjava kako su njegova obitelj i on u ovom biznisu 28 godina.

"Trgovina je otvorena 1996. godine. Do prije šest godina ju je vodila moja majka pa sam je ja preuzeo. Preživjeli smo mi više zabrana rada nedjeljom. Kad je bila prva zabrana 2004. godine, brat je otišao jer inače ne bismo opstali", ispričao nam je.

"Ubrzo je došla druga zabrana, koja je 2009. pala na Ustavnom sudu. To rješenje je bilo povoljno za sve nas. Slušajte, nama je rad nedjeljom i blagdanom generator, pokretač kompletnog poslovanja", kaže naš sugovornik.

"Mi smo relativno blizu gradu, a ako se ljudima ne ide u grad, dođu kod nas nedjeljom ako im nešto nedostaje. Mi smo prvi kod kojih se dolazilo, ljudima se ne ide u grad radi sitnice. Stojimo im na raspolaganju. A sad nas se dovodi na rub propasti", objasnio je on.

"Pa oni ovako ne štite radnika"

Ističe kako je zakon diskriminirajući. Kazao je kako je pisao vladi i Ministarstvu i pitao ih zašto on sam ne može raditi cijelu nedjelju, dakle, da njegove dvije zaposlenice ne rade ako je cilj zaštititi radnika. Dodaje kako ga je zvala zaposlenica Ministarstva gospodarstva, kaže da bila ljubazna, ali mu je objasnila da to nije moguće.

"Trgovina je jedina djelatnost u kojoj se zabranjuje rad. U svakoj drugoj se djelatnosti može raditi, jedino ne u trgovini. Pa oni ovako ne štite radnika. Evo, ja mogu zvati dvije radnice da dođu u nedjelju razvrstavati robu. Naravno da neću to napraviti. Ali želim reći što su napravili, oni uopće nisu zaštitili radnika nego su zatvorili objekt, trgovinu", kazao je.

"Imate velike lance koji imaju više trgovina, oni biraju koje će raditi, mi mali koji imamo samo jednu trgovinu, mi ćemo nestati s lica Zemlje", objasnio je.

"Morat ćemo smanjivati broj radnika"

Pitamo ga što će sada.

"Prvo ćemo morati ići sa smanjivanjem broja radnika. Što mogu drugo? Članovi obitelji mi mogu pomagati. Sin mi je napunio 18 godina i on može dostavljati robu, tako i supruga. Ne znam što će tu biti, ali to je jedna od opcija.

Jedna radnica je majka troje djece. Super je zadovoljna kod nas i sad ja njoj trebam reći da više ne može raditi jer je ne trebam? I to sve jer je netko odlučio mijenjati zakon. Zbog njihove odluke zatvorit će se masa malih obrta mješovite robe", kazao je.

"Postoje nebulozne iznimke"

Govori da će doći Svi sveti i da ljudi neće gdje moći kupiti svijeću.

"Ali postoje nebulozne iznimke. Ako odete u kamp Sv. Filip i Jakov, tamo trgovina smije raditi. Zato jer je u kampu. A kad odete preko ceste, tom jadniku ne daju raditi. Neshvatljivo", rekao je.

Kazao je kako je nelogična i odredba o broju sati, dodajući da sad na Jadranu trgovine kasnije počinju raditi jer je većina prometa predvečer kad ljudi idu s kupanja. Sve to, smatra on, dodatno komplicira stvari.

Ističe da ga je strah. "Ponekad mi se smrači pa mi dođe da spustim roletne, zatvorim vrata i pođem iz ove države. Kad se stalno mijenja, kad je ovako nepogodna poduzetnička klima, ne usudite se niti ulagati u išta. Više ne znam koji će zakon donijeti i tko me preko noći može pokopati", zaključio je za Index vlasnik jedne male trgovine kod Varaždina.

Vuk Vuković još 2021. upozorio na probleme koje zabrana donosi malim trgovcima

Na probleme koje bi zabrana rada nedjeljom donijela malim trgovcima je još 2021. godine upozoravao ekonomist Vuk Vuković u svom istraživanju "Što donosi zabrana rada nedjeljom".

>> Vuk Vuković predstavio istraživanje o posljedicama zabrane rada nedjeljom

Index je o utjecaju zabrane rada nedjeljom na vlasnike malih trgovina razgovarao i s financijskim analitičarem Andrejem Grubišićem.

Analitičar: Zbog čega je konobarica koja ima djecu u drugačijoj poziciji od trgovkinje koja ima djecu?

Grubišić nam kaže da je više puta komentirao kako niti s katoličko-teološkog aspekta, a niti sa svjetovnog aspekta, administrativna zabrana rada nedjeljom nije ispravna odluka.

"Ona je diskriminirajuća jer ovom odlukom nisu obuhvaćeni svi poslovni subjekti koji se bave komercijalnom djelatnošću, što je samo po sebi diskriminirajuće. Koriste se eufemizmi pa država i državni službenici izbjegavaju riječ zabrana, zamjenjuju je terminom regulacija.

A ne daju jasan odgovor na pitanje zbog čega konobarica u restoranu koja ima troje djece je u drugačijoj poziciji od žene koja također ima djecu, a radi u nekoj od trgovina", govori.

"Veliki trgovci će uvijek imati neku trgovinu koja radi. Mali neće" 

Dodaje kako će istovremeno veliki trgovci, koji imaju nekoliko trgovina na određenoj mikrolokaciji, imati uvijek neku trgovinu koja radi, dok mali trgovac, koji ima samo jedan dućan, neće moći raditi svaku nedjelju.

"Za očekivati je da ćemo na benzinskim crpkama imati vrlo skoro proširenu ponudu proizvoda kojom će se djelomično nadomjestiti ono što bi ljudi kupovali nedjeljom, što je korist za vlasnike benzinskih crpki, ali je na štetu onih čiji rad je zabranjen. To je samo jedan od primjera konzekvenci ovog zakona", rekao je Grubišić.

"Ovo je direktan upliv u komociju potrošača"

Govori nam da zamislimo scenarij u kojem čak nema nijednog otkaza.

"Postavlja se pitanje zašto su uopće ti biznisi radili nedjeljom? Vjerojatno zato što su njihovi kupci i potrošači kreirali adekvatnu količinu potražnje. Zato je ovo direktan upliv u komociju potrošača, koju su biznisi bili spremni servisirati uz adekvatnu zaradu.

Pritom, sastavni dio ekonomske jednadžbe su i dobavljači koji su snabdijevali taj biznis ili trgovinu, djelatnici koji su radili, kreditori koji su kreditirali, država koja je ubirala porez i vlasnici koji su ostvarivali zaradu. Svi su imali interes. Ne bi sudjelovali da nisu.

I zato, čak i da nema otkaza, radi se o direktnom arbitrarnom miješanju države u slobodan izbor kupca, dobavljača, djelatnika, kreditora i vlasnika", naveo je ekonomski analitičar.

"Problematično je već samo to upetljavanje u te odnose. Možda će ukupna zaposlenost ostati nepromijenjena jer će više ljudi raditi na benzinskim crpkama, a manje u trgovinama, možda će i BDP ostati nepromijenjen, ali to nije poanta. Poanta je - zašto bi se država petljala u te odnose? Kad su ljudi imali slobodu izbora, ljudi su voljeli kupovati nedjeljom. I tu im slobodu treba ostaviti i dalje", objasnio je.

"Ovo vjerojatno neće proći na Ustavnom sudu, ali..."

Zaključio je da je zbog svih ovih razloga ovaj zakon nepravedan, diskriminatoran i ograničava ekonomske slobode. "Zato vjerojatno na Ustavnom sudu neće proći, ali u kojoj mjeri je sudstvo u Hrvatskoj neovisno o politici je ponekad upitno", govori.

Za kraj je postavio hipotetsko pitanje.

"Zamislite da se nekome zabrani iznajmljivati apartman nedjeljom. Mislite li da iz perspektive vlasnika male trgovine to ima neke razlike? On ima biznis od kojeg živi, isto kao i čovjek koji iznajmljuje apartman. Zašto je onaj tko iznajmljuje apartman u povoljnijem položaju? A pravila igre su, pritom, izmijenjena u putu, nisu od početka bila jasna", zaključio je Grubišić.