DIJANA ZADRAVEC, nedavno smijenjena šefica Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice, već danima optužuje svoje kolege liječnike za korupciju, tvrdeći kako zapravo nije u lošim odnosima sa zaposlenicima, već s vlasnicima privatnih klinika koji su joj namjestili smjenu.

Privatne klinike i javne bolnice

"Doktor Krešimir Rotim, doktor Ivan Milas, doktor Mario Zovak i ekipa oko njega imaju privatne poliklinike. Kako su došli do njih, kako su ih kupili, kojim novcem? Kako su uspjeli toliko uštedjeti? Kolege koji su me tužili za mobing privatno rade kod njih", rekla je prije dva dana Zadravec, dodavši da je problem činjenica da se privatni zdravstveni sustav "kao karcinom uvukao u javnozdravstveni". Odlučili smo istražiti o čemu zapravo govori Zadravec.

Zadravec u svojim optužbama često spominje poznatog neurokirurga Krešimira Rotima, predstojnika Klinike za neurokirurgiju, koji je, kako kaže Zadravec, ujedno i šef privatne klinike. Riječ je poliklinici Neurospine.

"Ta klinika je u vlasništvu njegove supruge, medicinske sestre. Otkud njoj više milijuna eura za to?" rekla je Zadravec za N1 televiziju.

>> Zadravec: Otkud medicinskoj sestri više milijuna eura za kupnju privatne klinike?

Četvrtina vlasništva na supruzi predstojnika Neurokirurgije

Prema sudskom registru, vlasnik privatne klinike Neurospine je tvrtka Adriamedical. Supruga liječnika Rotima Cecilija zaista se nalazi među vlasnicima te tvrtke, no ona ima 33.3 posto vlasništva u njoj. Ukupno su, kako je vidljivo u registru, četiri vlasnika.

Ta je tvrtka osnovana u svibnju 2017. godine s temeljnim kapitalom od 21 tisuću kuna, a ustanova Specijalna bolnica Neurospine osnovana je u lipnju te godine. Adriamedical je 2019. godinu završio s dobitkom od 95.700 kuna. U toj klinici radi i Vanja Bašić Kes, za koju Zadravec kaže kako će se sigurno kandidirati za ravnateljicu KBC-a Sestre milosrdnice. Ondje je i liječnik Vladimir Kalousek kojeg je Zadravec optužila da je falsificirao i neovlašteno potpisivao umjesto nje dokumente na višemilijunske iznose, na što je Kalousek najavio tužbu. 

Privatna klinika Vili s minimalnom dobiti

Doktor Ivan Milas, predstojnik Klinike za tumore, također je među onima koji su se našli na meti Zadravec. Doktor Milas dodatno radi u Poliklinici Vili, točnije Poliklinici za ginekologiju i porodiljstvo, opću internu medicinu i radiologiju VILI. Ustanova je osnovana u ožujku 2013. godine, a Milas je jedan od četiri osnivača.
U registru stvarnih vlasnika stoji da je stopostotna vlasnica Višnja Milković-Latin, liječnica koja je preminula ove godine, a postupak prijenosa na nove vlasnike je u tijeku. Klinika je 2019. godine imala prihode 2.8 milijuna kuna, a 2020. godine 2.2 milijuna kuna. Dobit je prošle godine iznosila 30 tisuća kuna, a 2019. godine 18.400 kuna.

Geber i Bogdan imaju privatne klinike

Među onima koje proziva Zadravec je i Goran Geber s Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata. Geber ima i privatnu praksu, odnosno Unimedic centar za bolesti glave i vrata. U 2019. godini centar je imao prihoda u visini od 1.6 milijuna kuna, a dobit je iznosila 210 tisuća kuna. Prema registru stvarnih vlasnika, Geber ima 35 posto vlasništva u ovoj Klinici.

Prema Zadravec, jedan je od onih koji žele biti ravnatelji KBC-a i kardiolog Ivan Bogdan. On stoji iza privatne Kardiološke poliklinike Bogdan koju vodi u suvlasništvu s Gretom Cindrić Bogdan. Riječ je o maloj klinici koja je prošle godine imala prihode u visini od 737 tisuća kuna, a zabilježili su i gubitak od 102.500 kuna. Mario Zovak, v. d. ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice, spominje se kao jedan od čelnih ljudi Poliklinike Vita Med u Sesvetama, no ona je  ugašena još 2014. godine.

Prijava DORH-u i tužbe za klevetu

Također, u klinikama se mogu naći i neki drugi liječnici, također s KBC-a Sestre milosrdnice, koje Zadravec izrijekom ne spominje. S druge strane, Zadravec je optužila i Tomislava Dulibića, predsjednika Upravnog vijeća i državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva, da je dio "skupine onih koji imaju privatne klinike", no uvidom u sudski registar i registar stvarnih vlasnika nismo naišli na Dulibićevo ime.  

Isto tako, Zadravec kaže da je sav kriminal prijavila DORH-u, no sadržaj prijave nam nije poznat. Navodno se spominje krivotvorenje potpisa na temelju kojeg se isplaćuje ogroman novac, no zbog tih su navoda već najavljene privatne tužbe za klevetu.

Što kaže zakon o privatnim klinikama

Valja naglasiti kako je rad liječnika u bolnicama i privatnim klinikama uređen zakonom, kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Liječnik specijalist koji ispunjava uvjete traži od ravnatelja ustanove u kojoj radi posebno odobrenje za rad izvan matične ustanove. Tada se potpisuje ugovor s privatnom praksom u kojoj liječnik dodatno radi te se na taj način isplaćuje novac. Privatna praksa uplaćuje honorar ustanovi, koja ga prosljeđuje liječniku. Dozvola se obnavlja svakih godinu dana, a prema ovom modelu naplate, kontrolira se i protok novca.

Prema tome, činjenica da netko radi i u privatnoj praksi ne bi trebala biti krimen za pojedine liječnike. Sve je to, uostalom, regulirano posebnim Pravilnikom o dopunskom radu zdravstvenih djelatnika koji je na snazi od 2016. godine.

Pitanje je kvalitete

Po starom Pravilniku, koji je donesen za vrijeme vlade Zorana Milanovića, liječnici u čijoj su djelatnosti liste čekanja bile duže od 60 dana nisu mogli raditi privatno. Također, odobrenje za dopunski rad moglo je dobiti najviše 50 posto zdravstvenih radnika na jednom odjelu. No obje odredbe kasnije su poništene. Tadašnji ministar zdravstva Dario Nakić tvrdio je kako su takve odredbe diskriminirajuće prema dijelu liječnika.

Naglasimo da je u javnoj raspravi pri donošenju danas važećeg Pravilnika sudjelovao Ured pučke pravobraniteljice, koja je u ono vrijeme naglašavala kako dopuštanje dopunskog rada zdravstvenih radnika otvara brojna pitanja, među kojima je i mogućnost negativnog utjecaja na dostupnost, kvalitetu i obim usluge koja se pruža u okviru javnog zdravstva, ali i moguće zloporabe.

Zadnju riječ imat će DORH

U javnoj raspravi naglašavao se tada mogući sukob interesa, dok su udruge pacijenata držale da kirurg, onkolog ili kardiolog koji odradi punu smjenu i posveti se svojim pacijentima ne može imati dovoljno snage za još četiri ili pet sati dodatnog rada. Unatoč manama te različitim mišljenjima Pravilnik je na kraju ipak donesen, i to kao stimulativna mjera kojoj je cilj "zadržati liječnike da ostanu raditi u Hrvatskoj".  

Upravo rad u privatnim klinikama bio je osnova napada Zadravec na kolege, pri čemu tvrdi da je taj dopunski rad zloupotrebljen. No, za sada se od Zadravec nije mogao čuti konkretan dokaz koji bi tu tvrdnju potvrdio. Naravno, zadnju riječ imat će DORH koji je zaprimio prijavu Dijane Zadravec.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.