Zagađenje zraka izravno povezano s rizikom od Alzheimerove bolesti
SITNE čestice koje zagađuju zrak možda ne štete samo našim plućima. Nova studija povezuje dugotrajnu izloženost česticama PM2.5 s većim rizikom od Alzheimerove bolesti te sugerira da bi one mogle utjecati na mozak izravnije nego što se dosad pretpostavljalo.
Iako je zagađenje zraka i ranije dovođeno u vezu sa stanjima koja mogu potaknuti Alzheimerovu bolest, poput visokog krvnog tlaka i depresije, ovo istraživanje ukazuje na to da bi lebdeće čestice mogle izravno pridonositi milijunima novih dijagnoza svake godine, piše Science Alert.
Nalazi američkih znanstvenika
Studiju je proveo tim sa Sveučilišta Emory u SAD-u, a osmišljena je kao nadogradnja ranijih istraživanja koja su pokazala povezanost između čestica PM2.5 u zraku i neurodegenerativnih bolesti.
"Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije i rastući javnozdravstveni izazov, osobito među starijom populacijom", navode znanstvenici u objavljenom radu. "Naši nalazi upućuju na to da je izloženost česticama PM2.5 povezana s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti, i to prvenstveno izravnim putem, a ne posredstvom drugih bolesti."
Analiza podataka gotovo 28 milijuna ljudi
Istraživači su analizirali zdravstvene kartone više od 27.8 milijuna američkih građana starijih od 65 godina tijekom razdoblja od 18 godina. Uspoređivali su medicinska stanja i dijagnoze s procijenjenim razinama zagađenja zraka na temelju poštanskog broja stanovanja.
Ključno je što je veza između izloženosti višim razinama zagađenja i povećanog rizika od Alzheimera ostala snažna i značajna čak i kad su se u obzir uzeli drugi zdravstveni problemi. Drugim riječima, čini se da zagađenje zraka može samostalno utjecati na rizik od Alzheimerove bolesti, a ne samo tako što, primjerice, povećava rizik od srčanih bolesti koje potom povećavaju rizik od Alzheimera.
Ograničenja studije
Važno je napomenuti da je ovo opservacijska studija, što znači da ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Također, izloženost zagađenju procijenjena je na temelju podataka o okolišu, a ne izravnim mjerenjem za svakog pojedinca, te nije uzela u obzir izloženost u zatvorenim prostorima poput domova ili radnih mjesta.
Moždani udar kao faktor rizika
Podaci su otkrili još jedan zanimljiv nalaz: osobe koje su pretrpjele moždani udar imale su nešto veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. To sugerira da moždani udar mozak može učiniti osjetljivijim na zagađenje zraka.
"Ta promjena u učinku kod osoba koje su pretrpjele moždani udar mogla bi odražavati temeljnu biološku osjetljivost u cerebrovaskularnom sustavu", pišu istraživači. "Oštećenje neurovaskularnog sustava povezano s moždanim udarom može narušiti krvno-moždanu barijeru, olakšavajući tako prodor čestica PM2.5 ili s njima povezanih upalnih medijatora u mozak."
Mogući mehanizmi djelovanja
Iako još uvijek ne znamo točan uzrok Alzheimerove bolesti, vjerojatno je riječ o kombinaciji više različitih čimbenika. Istraživači pretpostavljaju da fine čestice mogu ubrzati neurodegeneraciju na više načina, uključujući izravan utjecaj na moždano tkivo, poticanje upalnih procesa u tijelu te nakupljanje proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću.
Buduća istraživanja mogla bi detaljnije istražiti ove mehanizme, no zasad se čini da je zagađenje jedan od mnogih faktora rizika koji doprinose Alzheimerovoj bolesti.
Važnost zdravog okoliša
Okruženje u kojem živimo može značajno utjecati na zdravlje na mnogo načina, osobito u starijoj dobi kada obrambeni mehanizmi i sposobnost oporavka tijela slabe. Naravno, smanjenje zagađenja zraka važno je i zbog niza drugih razloga, od utjecaja na mentalno zdravlje do pogoršavanja učinaka ekstremnih toplinskih valova.
"Okruženje koje podržava zdrav život ključno je za održivu prevenciju bolesti na razini cijele populacije, uključujući i demenciju", kaže psihologinja Simone Reppermund sa Sveučilišta New South Wales, koja nije sudjelovala u studiji. "Taj je utjecaj još veći u kasnijoj životnoj dobi, kada ljudi zbog umirovljenja ili lošijeg zdravlja provode više vremena u svom susjedstvu te su pod većim rizikom od kognitivnog propadanja."