SILICIJSKA dolina izgubila je kompas, rečenica je kojom započinje knjiga "Tehnološka republika" Alexa Karpa, milijardera i izvršnog direktora softverske tvrtke Palantir, specijalizirane za analizu podataka. Upravo je Palantir tijekom vikenda objavio sažetak Karpove knjige u 22 teze, a mnogi tu objavu tumače kao politički manifest tvrtke, piše Deutsche Welle.

Što stoji u manifestu?

Objavljenim tezama Palantir se pozicionira kao ključni akter na razmeđi tehnologije i sigurnosne politike. U području geopolitike navodi se kako se "atomsko doba približava kraju", uz ocjenu da se buduće odvraćanje neprijatelja neće temeljiti na nuklearnom oružju, već na sustavima umjetne inteligencije.

"Pitanje nije hoće li se razvijati oružje temeljeno na umjetnoj inteligenciji, nego tko će ga razviti i u koju svrhu", stoji u tekstu, uz tvrdnju da se neprijatelji neće zamarati "teatralnim raspravama", nego će napredovati prema takvom naoružanju. Palantir također ističe da su "dosegnute granice meke moći i uzvišene retorike" te naglašava potrebu za "tvrdim" instrumentima moći podržanima softverom.

Na trenutke manifest postaje vrlo konkretan pa se tako navodi da "kastracija Njemačke i Japana nakon rata mora biti poništena". Prema toj logici, slabo naoružana Europa danas plaća visoku cijenu njemačkog razoružanja nakon Drugog svjetskog rata. Upozorava se i da nastavak "teatralne posvećenosti japanskom pacifizmu" prijeti pomicanjem odnosa moći u Aziji. U dijelu koji se odnosi na društvo i politiku, Palantir tvrdi da je u suvremenom društvu "zabranjeno" govoriti o različitim ishodima različitih "kultura" te da se Amerika mora oduprijeti iskušenju "praznog i šupljeg pluralizma".

Ove teze naslanjaju se na ideologiju pokreta "Make America Great Again" iz okruženja Donalda Trumpa, iako Palantir izbjegava otvoreno dodvoravanje bivšem predsjedniku. "Psihologizacija suvremene politike vodi nas u pogrešnom smjeru", navodi se dalje.

"Čisti tehnofašizam"

Objava je izazvala oštre reakcije. Ekonomist i bivši grčki ministar financija Janis Varufakis podijelio je objavu uz komentar: "Kad bi zlo moglo tvitati, to bi bio sadržaj!" Nizozemski istraživač populizma Cas Mudde protumačio je manifest kao poziv na uspostavu svijeta pod dominacijom autoritarnih Sjedinjenih Država i nadzorom tehnoloških kompanija, što je nazvao "čistim tehnofašizmom".

Smatra da objava diskvalificira Palantir kao poslovnog partnera za bilo koju zemlju te da bi Europa trebala obustaviti svaku suradnju i ulaganja u "tu tehnofašističku kompaniju". Britanski bloger i osnivač istraživačke platforme Bellingcat, Eliot Higgins, ironično je primijetio kako je "posve normalno i u redu" da kompanije objavljuju takve stavove.

Ime tvrtke potječe iz epopeje "Gospodar prstenova" J. R. R. Tolkiena, gdje su palantiri bile kugle koje su služile kao moćno i opasno sredstvo komunikacije. Suosnivač i ključni investitor tvrtke je Peter Thiel, čija se podrška smatra važnom za politički uspon JD Vancea, a podržava i Donalda Trumpa. Na svojoj internetskoj stranici Palantir promovira softver koji vladama i tvrtkama, "od tvornica do bojišnice", treba omogućiti donošenje odluka u stvarnom vremenu.

Tko koristi nadzorni softver?

Palantirove proizvode koriste brojne državne institucije u SAD-u. Program Vantage razvijen je kao operativni sustav za američku vojsku, dok je softver za identifikaciju ciljeva Maven, temeljen na umjetnoj inteligenciji, u ratu protiv Irana davao podatke za zračne udare.

Platforma za analizu podataka Foundry koristi se u institucijama u SAD-u i Europi, a Nizozemska i Grčka su je, primjerice, koristile za praćenje širenja koronavirusa. Najpoznatija aplikacija Gotham služi sigurnosnim službama za objedinjavanje informacija o osobama iz različitih izvora, a među korisnicima su CIA i ICE te europske sigurnosne institucije.

Prilagođene verzije Palantirova softvera koriste i neke pokrajinske policije u Njemačkoj, poput onih u Hessenu i Bavarskoj. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u listopadu istječe ugovor, a pokrajina je raspisala novi natječaj. Istovremeno, njemačka vlada priprema zakon koji bi softverima omogućio masovnu analizu javno dostupnih podataka poput glasova i lica s društvenih mreža radi izrade biometrijskih profila. Iako bi to olakšalo istrage, kritičari upozoravaju da takav zakon, u kombinaciji s aplikacijama poput Palantirovih, predstavlja korak prema državi potpunog nadzora.