KLIZIŠTA SU, nakon potresa, druga vodeća prirodna nepogoda po broju stradalih i materijalnih šteta u svijetu. Iako Hrvatska nije na popisu najugroženijih zemalja, klizišta se pojavljuju i uzrokuju veliku štetu, koja iziskuje i velika financijska sredstva.

Prema istraživanjima, Grad Zagreb samo u podsljemenskoj zoni ima oko 5000 klizišta, od kojih je aktivno nešto više od tisuću. Osim u glavnom gradu države, česta pojava klizišta zabilježena je na području Karlovca, Varaždina i Zagorja. Jedno od najvećih klizišta u Hrvatskoj nalazi se na području zagrebačkog naselja Podsused, dok se najveće urbano klizište nalazi na Pantovčaku, pored Ureda predsjednika RH. 

Na Pantovčaku se nalazi 12 klizišta. Jedno stvara velike probleme

Na tom se području nalazi 12 klizišta. Najveće probleme stvara ono uz Ulicu Pantovčak koje se jedno vrijeme stalno pomicalo i kompliciralo radove, što će sanaciju produžiti za nekoliko mjeseci. Kako su nam kazali iz Grada Zagreba, radi se o starom, vrlo složenom i dubokom klizištu. 

"Područje na kojem se nalazi klizište obraslo je gustom šumom koja predstavlja značajno opterećenje na padini velikih nagiba, a napose što je veći dio nasada crnogorica sa stablima visine 25 i više metara. 

Na površini su evidentirana vlaženja tla, a na dubini od - 9 m' registrirana je podzemna voda koja se penje do dubine od - 3 m'. Nepovoljna litologija, proslojci visoko plastične gline, velik nagib, neriješena oborinska odvodnja, struktura padine i stupanj raspadanja kore uzrokovali su pomake", objasnili su iz Grada Zagreba. 

Probleme stvaraju podzemne vode i divlje životinje

Navode kako je ovo veliko klizište prvi put sanirano prije šezdeset godina. Prostor je proglašen parkom prirode unutar kojeg se pokušavaju zadržati prirodni uvjeti.

"Trenutno se izrađuje pristupna cesta koja će u prostor klizišta doći s donje strane, a za koju je potrebno oboriti stabla koja su ionako već oštećena klizanjem tla i rotacijom koja je dovela do obaranja ili nagnuća pojedinih stabala.

Tijekom sanacije bit će potrebno sniziti kotu prometnice za cca. 5 m, a sve kako bi se smanjila opterećenja u vrhu. Kod rekonstrukcije same prometnice položit će se nova komunalna infrastruktura, a prometnica će se vratiti u stanje koje će biti određeno Projektom sanacije Ulice Pantovčak."

Pri sanaciji probleme stvaraju kiša, podzemne vode, kao i 400 grla divljači koju je potrebno ograditi kako bi se spriječio izlazak iz štićenog prostora. A o tome kako je došlo do aktivacije klizišta na Pantovčaku razgovarali smo s profesorom riječkog Građevinskog fakulteta Željkom Arbanasom. 

Profesor Arbanas: Klizište su uzrokovale instalacije koje nisu adekvatno održavane

Objasnio je kako na području grada Zagreba, posebice prema Medvednici, postoji nepovoljna geološka građa, strmi nagibi te puno ljudske aktivnosti koja djeluje na pojavljivanje klizišta.

"Svaka gradnja djeluje na promjenu geometrije. To se odnosi i na isijecanja za cestu i građevine te naročito na iskope kanala za instalacije. Ako se to radi nepažljivo i bez razmišljanja i sagledavanja utjecaja na stabilnost, može se aktivirati klizište. 

Upravo je to problem kod Pantovčaka. Iako nisam direktno uključen, znam da klizište nije nastalo sada, problem postoji dugi niz godina. Jednostavno je problem s instalacijama koje se pronalaze tamo. Znači, puštanje vode iz kanalizacije, pucanje vodovodnih cijevi je nešto što jako djeluje na pokretanje klizišta. 

Kada se to klizište aktiviralo, u Hrvatskoj nije došlo ni do jednog drugog klizišta. To znači da nije bilo kiše koja bi to uzrokovala, već je šteta na instalacijama bila tolika da je količina vode iz njih pokrenula klizište", smatra profesor Arbanas. 

Tvrdi kako se ne radi o klizištu koje je nastalo zbog prirodnih procesa, već je presudio ljudski aspekt. "Nije problem gradnje koja se odvijala u prošlosti, već održavanja instalacija u krugu ceste. Klizište su uzrokovale instalacije koje nisu adekvatno održavane."

Sanacija velikih klizišta penje se do milijun eura 

Za razliku od potresa, klizišta se mogu predvidjeti. Profesor Arbanas kaže kako su mnoga klizišta upisana u karte te se točno može znati gdje će se i pod kojim uvjetima aktivirati. No, otegotnu okolnost stvara im vrijeme. Hoće li to biti u sljedećih mjesec dana ili deset godina, teško je previdjeti. 

U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska nema velik broj klizišta, kao ni onih koja su izazvala velike tragedije. Godišnje u svijetu zbog klizišta pogine više od 10 tisuća ljudi, a materijalne štete budu veće od 10 milijardi dolara. Arbanas kao vodeće uzroke klizišta izdvaja kiše i potrese, ali i neprimjerene ljudske zahvate.  

Kada je u pitanju financiranje sanacija klizišta, naglašava da iznos ovisi o veličini klizišta. 

"Za nekakva mala klizišta koja se znaju javljati po prometnicama izdvaja se oko 100 tisuća eura, ali sanacija velikih klizišta u našim uvjetima zahtijeva i milijun eura. Ako se nama u nekim godinama zna javiti i po tisuću klizišta, ako ih sanirate stotinjak i ako svako košta milijun eura, onda smo došli do 100 milijuna eura kojima smo riješili 10% klizišta", zaključio je. 

Sanacija klizišta na Pantovčaku je u tijeku, a radovi će zbog velike površine i zahtjevnog klizišta trajati duže od predviđenog. A jednom sanirano klizište, prema mišljenju stručnjaka, ne bi se smjelo ponovno aktivirati.