UVOĐENJE digitalnog eura naišlo je na nove prepreke u Europskom parlamentu nakon što je glavni izvjestitelj za prijedlog, španjolski zastupnik Fernando Navarrete Rojas iz Europske pučke stranke (EPP), formirao manjinski blok s krajnje desnim skupinama. Zbog toga izvjestitelji u sjeni ne mogu osigurati funkcionalnu većinu za nacrt zakona. Berlin poziva na napredak, a kritičari upozoravaju da se prijedlog razvodnjava, piše Euronews.

Zakonodavni zastoj

Kao izvjestitelj, Navarrete je zadužen za vođenje zakonodavnog teksta kroz proceduru i postizanje dogovora među političkim skupinama u pregovorima s takozvanim izvjestiteljima u sjeni. Taj je proces osmišljen kako bi se oblikovalo stajalište koje podržava većina u Parlamentu.

Međutim, kako navode dva izvora upoznata s pregovorima, amandmani koje je Navarrete unio u posljednji kompromisni tekst neprihvatljivi su skupinama koje podržavaju plan Komisije, što je prijedlog gurnulo u zakonodavni zastoj.

"Ovo ne vodi nikamo"

Zastoj je potvrđen i na sastanku u četvrtak, kada su zastupnici pokušali premostiti razlike nakon žustre rasprave uz ocjenu da "tekst ne vodi nikamo". Iako je novi sastanak zakazan za 10. ožujka, izvori očekuju da će glasanje, koje je trenutno planirano za svibanj, biti odgođeno. Zemlje članice EU već su usuglasile svoje stajalište u Vijeću, no bez mandata Parlamenta, zakonodavstvo ne može ući u sljedeću fazu.

Parlament je ranije signalizirao široku potporu digitalnom euru, no EPP je po tom pitanju podijeljen. Njemačka delegacija snažno se zalaže za projekt, potaknuta pritiskom iz Berlina. Sredinom veljače, njemački vicekancelar Lars Klingbeil izjavio je da oni koji se protive digitalnom euru štete Europi.

Što je digitalni euro?

Projekt digitalnog eura dobio je na političkoj važnosti zbog gospodarskih napetosti između EU i SAD-a, koje su potaknule raspravu o ovisnosti Europe o američkim platnim divovima. Tvrtke Visa i Mastercard, obje sa sjedištem u SAD-u, stoje iza velikog dijela svakodnevne kartične potrošnje u Europi. Podaci Europske središnje banke (ESB) za 2025. godinu pokazuju da se preko te dvije mreže odvija 61 % kartičnih plaćanja u EU i gotovo sva prekogranična kartična plaćanja.

Projektom bi se stvorio elektronički oblik gotovine koji bi izdavala Europska središnja banka, a koji bi postojao usporedno s novčanicama i platnim uslugama komercijalnih banaka. Zagovornici tvrde da bi to građanima omogućilo izravan pristup digitalnom "javnom" novcu, koji za sada postoji uglavnom samo u obliku gotovine.

Spor oko ključnih značajki

Prema prijedlogu Komisije, korisnici bi imali digitalni novčanik za online i offline plaćanja, a transakcije bi bile osmišljene tako da im se ne može ući u trag. Međutim, najnoviji kompromisni tekst koji je predstavio Navarrete suzio bi doseg projekta i time potkopao srž plana Komisije. Dok je Bruxelles predložio digitalni oblik gotovine koji bi se mogao koristiti i online i offline, Navarrete se zalaže za model koji bi se koristio isključivo izvan mreže.

Kritičari upozoravaju da posljednji kompromisni tekst prijeti izbacivanjem ključnih dijelova te vizije. "Nažalost, ovaj prvi kompromisni prijedlog gospodina Navarretea ne ukazuje na značajniji zaokret u njegovim stajalištima o digitalnom euru", izjavila je za Euronews Laura Casonato, voditeljica politike u organizaciji Positive Money Europe.

Casonato je dodala da nacrt ipak sadrži i neke pozitivne elemente, uključujući formulaciju koja prepoznaje da bi digitalni euro "trebao biti suvereno i sigurno digitalno sredstvo plaćanja koje štiti javni pristup novcu središnje banke", kao i jasnije odredbe o privatnosti i sigurnosti podataka.