HRVATSKI zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u ponedjeljak je epidemiolozima poslao Privremenu preporuku za nadzor nad kontaktima oboljelih od covida-19 prema kojoj bi zaraženi sami obavještavali svoje kontakte da trebaju u samoizolaciju.

>> Udruga za medicinsko pravo: Liječnici ne mogu pratiti zaražene, iscrpljeni su

Na takav potez epidemiologe je nagnao nagli porast broja oboljelih zbog kojeg je sustav praćenja postao preopterećen i u praktičnom smislu nemoguća misija.

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno rekordnih 748 novih slučajeva infekcije, tako da ih je ukupno danas aktivno 3210. U samoizolaciji je trenutno 16.598 osoba.

Pritom treba imati na umu da Hrvatska ukupno ima samo 103 epidemiologa.

HZJZ: Sustav treba rasteretiti administracije za važnije poslove

U Preporuci koju je potpisao naš glavni epidemiolog Bernard Kaić ističe se da su epidemiolozi preopterećeni administrativnim poslom i dugotrajnim razgovorima koje zahtijeva praćenje kontakata te da je pitanje koliko od njega ima koristi ako ga moraju obavljati ljudi koji imaju brojne druge važne obaveze.

"S obzirom na porast novoinficiranih i oboljelih od COVID-19 očito je da u nekim županijama zavodi za javno zdravstvo nisu u mogućnosti kontaktirati i upisati u digitalnu platformu za praćenje COVID-19 sve kontakte oboljelih. S izbijanjem većih žarišta u županijama s manjim brojem osoblja u higijensko-epidemiološkoj djelatnosti jedva se stiže kontaktirati i upisati oboljele", stoji u tekstu preporuke.

"Izostanak adekvatnih mjera u zajednici i konzistentne primjene postojećih mjera doveli su do tolikog povećanja novooboljelih i kontakata za stavljanje pod zdravstveni nadzor da često kolegama u županijskim zavodima nije moguće ni najnužniju obradu odraditi, a kamoli identificirati svaki kontakt i sve evidentirati kroz digitalnu platformu. Nažalost, većina zavoda nije u mogućnosti angažirati ljude iz drugih službi da pomažu u poslovima epidemiološke službe, a pomoć liječnika obiteljske medicine je vrlo ograničena", navodi se u preporuci.

"Angažman oko upisivanja kontakata kojima je određena karantena je nesrazmjerno velik u odnosu na dodatnu korist koja se time postiže u epidemiološkoj situaciji obilježenoj rasprostranjenom cirkulacijom virusa u stanovništvu. Istovremeno, zbog velike opterećenosti tim administrativnim poslom, epidemiološkim službama preostaje manje vremena za otkrivanje izvora infekcije, otkrivanje drugih bolesnika u okolini pacijenta, evidentiranje i zdravstveni nadzor oboljelih i druge epidemiološke poslove na prevenciji COVIDa-19. Dakako, nužno je da zdravi kontakti budu obaviješteni o potrebi karantene/samoizolacije, ali to obavještavanje ne mora nužno doći iz epidemiološke službe i uključivati dugotrajne razgovore", piše u preporuci.

Beroš: Epidemiolozima treba rasterećenje

Ministar zdravstva Vili Beroš za Index je rekao da je njegov resor u više navrata uputio preporuke za žurno rješavanje pitanja rasterećenja epidemiologa na terenu poput dodatnog zapošljavanja ili preraspodjele postojećih kadrova unutar javnozdravstvenog sustava, uključujući i nezdravstveni kadar u smislu administrativnih obveza unosa podataka.

"No, činjenice o kojima govorite i koje se ovih dan nalaze u medijskom prostoru nisu službene i o njima ćemo zajedno sa strukom dodatno razgovarati", poručio je.

Zagrepčanka Ana S.: Trebalo je šest dana da me kontaktiraju

Da je sustav praćenja kontakata preopterećen, svojom nam je pričom potvrdila Zagrepčanka Ana S. 

"Dakle, u srijedu, 7. 10., bila sam na poslu, malo čak duže nego uobičajeno, zbog nenadanih poslovnih obveza. Znala sam da ću to poslijepodne ići na jedno javno događanje u gradu, pa stoga nisam išla kući. Malo prije početka tog događanja nazvala me kolegica s posla da mi kaže da je njezina cimerica, s kojom živi zajedno, pozitivna na covid-19. Bila sam jako zabrinuta", priča nam naša sugovornica.

Zaraza je nedugo potom potvrđena i njezinoj kolegici pa je Ana S. samoinicijativno otišla u samoizolaciju i na testiranje. No, iako je bila kontakt, nitko je nije kontaktirao danima.

"Mene je epidemiolog kontaktirao tek šest dana nakon mog kontakta s pozitivnom osobom. E-mailom mi je poslao potvrdu o propisivanju samoizolacije. S obzirom na to da sam dobro informirana o izolaciji i što napraviti u slučaju kontakta sa zaraženom osobom, nisam se ni sekunde nećkala. No, mogu zamisliti da odlazak u samoizolaciju za neka druga zanimanja nije isto što i za mene. Vjerujem da ima dosta ljudi koji u strahu od gubitka posla ne žele u karantenu. Svakako smatram da preporuka s državne razine treba biti za sve kojima je moguće da rade od kuće. U nekim zemljama Europske unije već se raspravlja o pravu na rad od kuće. Zašto bismo mi kaskali za takvim trendovima", poručila je naša sugovornica.

Epidemiologinja: Sustav koji počiva na odgovornosti ljudi nije nužno loš, ali...

Ako je suditi prema preporuci, ali i prema komentarima Beroša i razvoju epidemiološke situacije, čini se da će Hrvatska uskoro morati krenuti stopama Nizozemske koja se odlučila za sličan pristup samoprijavljivanja zbog naglog porasta broja zaraženih.

Epidemiologinja Nika Lazić, stipendistica ECDC-a na programu EPIET, iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", koja svakodnevno radi na praćenju kontakata zaraženih, kaže da takav sustav postoji i u nekim drugim europskim zemljama te da on ne mora nužno biti loš ako svi ozbiljno shvate svoju odgovornost – kako zaraženi tako i njihovi kontakti.

"Mi smo u Hrvatskoj jedni od rijetkih koji imaju samoizolaciju reguliranu na takav način da svatko tko je u njoj mora biti zaveden u nekom registru. No, poseban problem je to što su epidemiolozi jako opterećeni odgovaranjem na svu silu pitanja koju postavlja svaki od kontakata kojeg nazove. Epidemiolozi u takvim situacijama moraju iznova i iznova rješavati osobne životne situacije svakog od kontakata, primjerice, što će s djetetom, kome će se sve javiti i slično", kaže nam Lazić.

"Nizozemci su prešli na ovakav sustav, on je u načelu dobar"

"Na ovakav način obavještavanja kontakata prešli su Nizozemci. On je u načelu dobar. S jako velikim brojem zaraženih postaje sve teže pohvatati sve kontakte, a ljudi također ne žele uvijek reći tko su im sve kontakti. Naime, nerijetko to može podrazumijevati da će neki privatnik morati zatvoriti svoj obrt, a da pritom možda postoji mogućnost da bi mogao nastaviti raditi bez da ugrozi druge. Primjerice, ako netko ode u vlastiti automobil i ode u vlastitu firmu u svoj ured, gdje neće biti ni s kim u kontaktu, čovjek koji je kontakt mogao bi nastaviti raditi, Ako osoba koja je kontakt nema nikakvih simptoma pa se u naredna dva tjedna pridržava svih ključnih mjera, u smislu da svoje kontakte svede na minimum te da nosi masku i drži distancu, onda možda nije ni neophodno da prestane obavljati svoj posao. No, ako to ne može, primjerice, ako je riječ o kozmetičarki, onda ona treba tražiti bolovanje ili otići na godišnji odmor kako bi bila u samoizolaciji", tumači epidemiologinja.

Lazić smatra da danas policijsko kontroliranje više nije moguće, a nije ni nužno jer znamo puno više o bolesti.

"Ljudi trebaju biti svjesni da sami moraju preuzeti više odgovornosti. Ako sami ne postanu odgovorni, nitko, ni epidemiolozi ni policija, neće nam pomoći, epidemija će se razmahati, a zdravstveni sustav će se preopteretiti. Ova inicijativa nije dizanje ruku od oboljelih. Mi jesmo preopterećeni, međutim, ovo je poruka ljudima da u konačnici sami trebaju preuzeti više odgovornosti. Ovakva situacija nije održiva. Mi ovolike brojke jednostavno ne možemo goniti bičem, da se tako izrazim. Naravno, ne znam koliko će naši ljudi biti odgovorni. To je ključ problema", poručuje epidemiologinja.

Kako trenutno izgleda praćenje kontakata?

Lazić kaže da, nažalost, iz dosadašnjeg rada sa zaraženima ima iskustvo da nisu svi odgovorni.

"Neki zaraženi su jako savjesni pa prijave 10 do 15 kontakata, a neki nam kažu da žive sami na grani pa imaju jedan ili nijedan kontakt. Pritom su koronu dobili s neba. Ja dnevno obradim 15 slučajeva zaraženih, a među njima bude oko pola iz jedne i pola iz druge skupine", kaže naša sugovornica.

"Mi svaki dan dobijemo pozitivne koji se podijele po službi i potom redom obavještavamo pozitivne i radimo otkrivanje kontakata. Ja potom razgovaram s pozitivnom osobom, objasnim joj što bi bio bliski kontakt. Ako osoba ne zna koliko ima bliskih kontakata, pošaljem joj e-mail s opisom bliskog kontakta i zamolim da mi pošalje popis onih koji tom opisu odgovaraju. Tijekom razgovora zaraženom najavim da ću poslati mail koji bi trebao proslijediti svojim kontaktima. U tom mailu su upute kontaktima da se prijave u naš sustav, da se jave obiteljskom liječniku i da 14 dana prate svoje zdravstveno stanje od zadnjeg kontakta s oboljelim. Također im pošaljem upute HZJZ-a o samoizolaciji. Ja imam popis pa znam tko mi se treba javiti", tumači Lazić.

Infektolog: Epidemiolozi su preopterećeni, no novi sustav dat će vjetar u leđa epidemiji  

Zlatko Trobonjača, infektolog sa Sveučilišta u Rijeci, kaže da je svjestan situacije u kojoj se nalaze epidemiolozi, no smatra da će malo ljudi pokazati potrebnu odgovornost.

"Ne mislim da je to dobra odluka. Svjestan sam činjenice da su epidemiološke službe na izmaku snaga. Ovo veliko povećanje broja inficiranih ih je sigurno ugrozilo. S postojećim resursima oni zasigurno ne mogu pratiti razvoj epidemije i baviti se pozivima svim kontaktima koji bi trebali ići u samoizolaciju. U tom sustavu sigurno će biti nedostataka. Pitanje je hoće li zaraženi obavijestiti sve svoje kontakte, na koji način će razgovarati s njima, hoće li kontakti poštivati njihove upute i sl. Tu nećemo imati nadzor, a kako ga gubimo, to će biti zamah za epidemiju", upozorio je.

Trobonjača kaže da je iz razgovora s našim vodećim epidemiolozima još prije mjesec dana saznao da su na izmaku snaga.

"Možete misliti kako je danas, kada imamo na stotine novoinficiranih. Recimo da ih imate 750 i da svaki od njih u prosjeku ima 10-ak kontakata, to znači da telefonski treba porazgovarati sa 7500 ljudi dnevno", ističe.

Trobonjača smatra da bi jedno moguće rješenje bilo angažiranje studenata, volontera.

"Jedini koje bismo mogli angažirati su studenti medicine, i to viših godina. Oni bi možda mogli dati svoje privatne brojeve na kojima bi ih mogli dobiti kontakti", kaže.

"Uskoro ćemo imati nekoliko desetaka tisuća ljudi u samoizolaciji, tko ih sve može nadgledati i pratiti?"

Trobonjača ističe da je s druge strane neko nadgledanje i praćenje ljudi koji bi trebali biti u samoizolaciji već sada nemoguća misija.

"Uskoro ćemo imati nekoliko desetaka tisuća ljudi u samoizolaciji. Tko ih sve može nadgledati i pratiti. Gubi se nadzor nad epidemijom", poručio je riječki infektolog.

Lazić smatra da bi jedno od mogućih rješenja bilo osnivanje nekog centra za praćenje kontakata u kojem bi mogli biti angažirani ljudi, među kojima i studenti volonteri i administrativno osoblje, koji bi obavljali administrativni dio posla kojim su trenutno zatrpani epidemiolozi.  

Kako bi funkcionirao novi sustav?

U novoj Preporuci predstavljene su ideje kako bi novi sustav praćenja kontakata mogao funkcionirati. Ovdje ćemo ukratko navesti neke od njih.

- Epidemiolog, rasterećen administrativnog posla, posvetio bi više pozornosti razgovoru s oboljelim radi educiranja o načinu čuvanja bližnjih od infekcije tijekom bolesti, o putovima prijenosa bolesti i značenju bliskog kontakta kako bi znao ispravno identificirati svoje bliske kontakte u vrijeme zaraznosti, eventualno identificirati izvor infekcije, te o važnosti da obavijesti svoje bliske kontakte da su izloženi infekciji i da trebaju biti u samoizolaciji. Osobito bi važno bilo obratiti pažnju na postojanje kontakata koji rade s vulnerabilnim skupinama ili pripadaju vulnerabilnim skupinama (zdravstveni sustav ili sustav socijalne skrbi).

- Epidemiolog bi zamolio oboljeloga (ako njegovo zdravstveno stanje dopušta) da sam obavijesti svoje kontakte i prenese poruku epidemiologa da trebaju biti u samoizolaciji i kako dugo se trebaju tako ponašati i da im kaže telefonski broj epidemiologa da kontaktiraju telefonom ako imaju dodatna pitanja. Ako među kontaktima ima osoba koje rade s vulnerabilnim skupinama, epidemiolog ih treba dodatno kontaktirati.

- Ako je mali broj kontakata, bolesnik ih može tijekom razgovora navesti epidemiologu, a ako je velik, bolje je da ih popiše (ime, prezime, adresu, telefonski broj, e-mail...) i pošalje epidemiologu elektroničkom poštom. Epidemiolog ih ne treba sve kontaktirati ako je dogovorio s oboljelim da ih sam obavijesti.

- Ako su kontakti djeca u vrtićkom ili školskom kolektivu, epidemiolog pripremi kratki dopis s pojašnjenjem i preporukom za samoizolaciju koji će uprava dječjeg vrtića/škole uputiti roditeljima djece koja su bila u kontaktu s bolesnikom.

- Ako se radi o kontaktima u zdravstvenoj ustanovi, u dogovoru s Povjerenstvom za sprječavanje bolničkih infekcija treba prikupiti podatke o izloženim kontaktima i putem Povjerenstva ih obavijestiti o nužnosti i pravilima samoizolacije.

Pogledajte privremene preporuke za nadzor nad kontaktima oboljelih od covida-19.

Bernard Kaić - dokument o mjerama by Index.hr on Scribd