STRUČNJACI upozoravaju na dosad nezabilježenu epidemiju bolesti poput malarije ili denga groznice u Latinskoj Americi kao posljedicu kolapsa zdravstvenog sustava u Venezueli. Dobrobiti i poboljšanja javnog zdravstva u posljednjih 18 godina širom kontinenta mogla bi biti izbrisana ako Venezuela ne prihvati pomoć u kontroli širenja malarije, virusa zika, denga groznice i drugih bolesti koje pogađaju stanovništvo, upozoravaju stručnjaci u izvještaju objavljenom u časopisu Lancet zarazne bolesti, piše britanski dnevni list Guardian.

Venezuela je nekoć bila regionalni lider u kontroli malarije, ali s kolapsom tamošnje zdravstvene zaštite, došlo je do masovnog odlaska medicinskog osoblja, što je izazvalo ogromne probleme, piše u izvještaju.

Bolesti su se već proširile

”Ove su se bolesti već proširile na susjedne Brazil i Kolumbiju, a zbog sve intenzivnijeg zračnog prometa i migracija, većina Latinske Amerike i karipske regije, pa čak i američkih gradova s venezuelanskom dijasporom kao što su Miami i Houston, u povećanom je riziku od ponovne pojave bolesti”, piše u izvještaju.

”Ponovna pojava malarije i sličnih bolesti u Venezueli razvila je epidemiju nezapamćenih razmjera, ne samo u toj zemlji, nego i u cijeloj regiji. Na temelju podataka koje smo prikupili, želimo potaknuti nacionalne, regionalne i svjetske dužnosnike da smjesta  krenu u akciju i spriječe širenje epidemije”, naglasio je dr. Martin Llewellyn sa Sveučilišta Glasgow, glavni autor studije.

Rekao je i kako su stvarne brojke vjerojatno još veće, zato što je venezuelanska vlada zatvorila institucije odgovorne za prikupljanje podataka za Svjetsku zdravstvenu organizaciju. ”Venezuelanski liječnici uključeni u studiju bili izloženi prijetnjama zatvorom, dok su laboratorije opljačkale milicije. Hard diskovi su uklonjeni iz računala, mikroskopi i ostala medicinska oprema razbijena”, rekao je Llewellyn.

Malarija porasla za više od 359 posto

Slučajevi malarije u zemlji koja je potvrdila iskorjenjivanje ove bolesti još 1961. godine, porasli su za 359 posto od 2010. do 2015., s 29.736 na 136.402. U sljedeće dvije godine broj oboljelih povećao se na 411.586, a zbog slabije kontrole komaraca i nestašice lijekova. Epidemiju je dodatno pogoršala ilegalna eksploatacija ruda u džungli uz južnu granicu s Brazilom, gdje se bolest uspjela održati unatoč tome što je Venezuela službeno još prije 50 godina objavila da malarije više nema.

Venezuelanci su posljednji godina pohodili to područje kako bi tražili zlato u divljim rudnicima, jer je gospodarstvo kolabiralo, a hiperinflacija obezvrijedila plaće. Stajaća voda u jamama i nehigijenskim kampovima bila je idealno podneblje za razmnožavanje komaraca i malarija je ubrzo postala endemska  u mnogim rudnicima. Neki su rudari i njihove obitelji pretrpjeli desetke epizoda ove bolesti.

Jedna je žena, koja je radila u blizini grada Tumerema, rekla kako je njena četverogodišnja kći imala već 13 napadaja malarije. Nakon posljednjeg takvog događaja, liječnik ju je upozorio da mora birati između kćeri i rudnika. Žena se samo preselila u drugu jamu, jer si obitelj ne može priuštiti da napusti to područje. Prolazna priroda rudarskog posla znači da su se problemi postupno proširili i na druge dijelove zemlje, jer su zaraženi radnici zajedno sa zlatom kući ponijeli i bolest, te tako vratili malariju u područja u kojima je bila iskorijenjena.

”Nikad nisam bio u rudniku”, kaže 39-godišnji David Guevara, građevinar iz industrijskog grada Ciudad Guyane, udaljenog oko 200 kilometara od najbližeg rudarskog naselja, dok čeka na liječnički tretman malarije. To je njegova druga malarična epizoda: ”Malarija više nije pod kontrolom, a najveću cijenu plaćaju djeca”. U njegovu gradu malarija je bila rijetkost prije 2015., a sad je državna bolnica u kojoj je potražio pomoć prepuna pacijenata.

"Imamo epidemiju"

”Imamo epidemiju. Laž je da se malarija dobiva samo u rudnicima”, kaže 25-godišnja Marina Gutierrez, koja je samo prošle godine imala osam malaričnih epizoda, a u bolnicu je došla zbog svoje kćeri. ”Upravo je završila s terapijom prije dva tjedna, a bolest se već vratila”.

Geraldine Flores optužuje malariju za prijevremeni porod svoga sina. Dobila je trudove u sedmom mjesecu trudnoće dok je ležala zbog bolesti, a nakon rada u rudniku. Chagasova bolest, jedan od vodećih uzroka zatajenja srca u Latinskoj Americi, mogla bi se ponovno razbuktati. Slučajevi denga groznice pet puta su češći danas nego što su bili do 2010. U posljednjih desetak godina izbilo je šest velikih epidemija, a u prethodnih 16 godina samo četiri.

Pojave chikungunye i zike imaju epidemijski potencijal, kažu autori izvještaja. Procjenjuje se da je 2014. godine bilo dva milijuna slučajeva chikungunye, čak 12 puta više od službenih procjena.

"Pozivamo članove Organizacije američkih država i ostalih međunarodnih političkih tijela da izvrše veći pritisak na venezuelansku vladu kako bi prihvatila humanitarnu pomoć koju nudi međunarodna zajednica i tako ojačala svoj napregnuti zdravstveni sustav. Bez takvih napora, sve što je u posljednjih 18 godina učinilo u javnom zdravstvu moglo biti izgubljeno", zaključio je Llewellyn.