PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović nedavno je objavila kako je novinarku i urednicu Mirjanu Hrgu imenovala “savjetnicom Predsjednice Republike Hrvatske za strateške politike, odnose s Hrvatskim saborom i Vladom Republike Hrvatske”.

Njen dolazak na Pantovčak poklopio se s odlaskom Kolindina savjetnika za unutarnju politiku Mate Radeljića, što je jako razljutilo predsjedničine podržavatelje na ekstremnoj desnici koji opravdano smatraju da su odigrali važnu ulogu u tijesnoj Kolindinoj pobjedi na izborima te se sada jadaju da su izdani.

U tim reakcijama može se primijetiti ne samo bijes zbog razrješenja Radeljića, nego i zbog imenovanja Mirjane Hrge koja dijelu hrvatske desne medijsko-političke scene nije po volji, iako je prema vlastitim riječima sličnog svjetonazora.

Što dojučerašnji ekstremno desni propagandisti u Kolindinu korist zamjeraju Mirjani Hrgi?

Ne mogu joj oprostiti pitanje o Dubrovniku i što nije slijepo podržala šatoraše

Kao prva stvar koju su joj izvukli kao neoprostivi grijeh jest pitanje koje je Hrga kao novinarka Al Jazeere postavila akademiku Vladimiru Ibleru u intervjuu. “Dobro, ali što Hrvati imaju s Dubrovnikom? Pa to je sve napravljeno prije 600 godina!” ispalila je Hrga u jednom trenutku i dovela u pitanje mitove o postojanju Hrvata kao nacije od stoljeća sedmog.

S desnice su joj zamjerali i kako je novinarski obrađivala šatoraški prosvjed u Savskoj ulici pred Ministarstvom branitelja, primjerice zato što je u jednoj emisiji na Al Jazeeri sučelila ratne veterane Đuru Glogoškog i Zorana Ercega koji je bio kritičan prema šatorašima. Prema zamjerkama objavljenim na ekstremno desnim portalima, Mirjana Hrga nije dovoljno prekidala Ercegovo izlaganje i nije se ograđivala od njegovih kritika upućenih Glogoškom. Istoj ekipi nije dobro sjelo ni to što je u drugom intervjuu s predstavnikom PU Zagrebačke propitivala legalnost tog neprijavljenog prosvjeda.

Karijeru je započela kao uzdanica Tuđmanove medijske politike

Mirjana Hrga svoj novinarski put započela je na HRT-u sredinom devedesetih i medijski se profilirala kao voditeljica zloglasnih Motrišta, propagandne ispostave politike Franje Tuđmana koju je kontrolirao njegov bivši savjetnik Miljenko Manjkas.

U svojoj medijskoj karijeri većinom je i ostala na toj tuđmanističkoj liniji, s izuzetkom djelomičnog skretanja u drugačije vode tijekom pet godina na Al Jazeeri, a sve to itekako smeta hrvatsku ekstremnu desnicu koja Tuđmanu priznaje zasluge za stvaranje hrvatske države, ali mu ne može oprostiti što nije proveo lustraciju i što nije do kraja rehabilitirao NDH. O Tuđmanovu stavu prema Titu da ne govorimo.

Bujanec kao kriterij

Tako je moguće da Mirjana Hrga istovremeno tuži Novosti i jada se kako je danas “u Hrvatskoj na djelu nova vrsta fašizma u kojoj je neoprostivo reći da si Hrvatica i katolkinja" te da je hrvatska ekstremna desnica ne podnosi jer je smatra nedovoljno velikom Hrvaticom i katolkinjom. Mirjana Hrga sa svojim nedovoljno otvorenim ekstremističkim nacionalističkim stavovima i odbijanjem da otvoreno rehabilitira ustaštvo, a sve na liniji Tuđmanove ideje pomirbe (koju je on pak preuzeo od Francisca Franca i Maksa Luburića!) nije prihvatljiva krugovima koji neonacista Velimira Bujaneca, svojedobno VIP uzvanika na Kolindinoj inauguraciji, smatraju vrhuncem medijske pojavnosti. Kao što smo već napisali, Hrga se profesionalno formirala u Tuđmanovo vrijeme, kada se učilo da se prema svijetu nikad ne smije pokazati do kraja vlastiti hrvatski nacionalizam jer je loš za imidž, a današnja hrvatska ekstremna desnica inzistira baš na tome da se s ustašlukom izađe iz ormara.

Kako će sve to utjecati na izborni rezultat Kolinde Grabar-Kitarović i hoće li unatoč Mirjani Hrgi kao savjetnici za strateške politike uspjeti zadržati ekstremno desne glasače, saznat ćemo za oko godinu dana.