SKORO četiri godine nakon što je gotovo milijun izbjeglica primljeno u Njemačku, ova bogata europska zemlja taj je prozor gotovo zatvorila, piše CNN u tekstu na ovu temu.

Njemačka azilantima uvelike smanjuje broj odobrenja za ostanak bez obzira na to što je broj onih koji dolaze znatno manji. Broj dolazaka u Europu opao je čak 80 posto u usporedbi s vrhuncem migrantske krize 2015. godine, kažu podaci UN-a.

U srijedu je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer kazao kako je 2018. godine Njemačka zaprimila oko 185.000 zahtjeva za azil. To je 17 posto manje nego 2017. godine. I mnogo manje nego 2015. godine, kad je bilo 890.000 zahtjeva.

"Sad imamo problem pod kontrolom. Stvari su na svom mjestu", rekao je Seehofer.

"Nudimo zaštitu ranjivima", dodao je pohvalivši se da je broj zahtjeva unutar gornje granice koju je preporučila vlada.

Porast broja deportacija

I dok broj zahtjeva za azil pada, broj deportacija raste. Lani je više od 8000 osoba vraćeno u zemlju Europske unije u koju su prvu ušli. Porast broja deportacija također otvara pitanje odgovornosti među europskim zemljama. Preko 30 posto tih ljudi vraćeno je u Italiju. Grci su odbili primiti većinu ljudi koje im je poslala Njemačka. Mađarska nikoga nije primila natrag.

U svakom slučaju, piše CNN, postoje indikacije da Njemačka mijenja smjer od "Wilkommenskultur", odnosno kulture dobrodošlice koju je Merkel 2015. hvalila i podržavala.

"Wir Schaffen Das", govorila je Merkel tada. "Mi to možemo." No čini se da se i moćna Njemačka umorila.

Ekstremna desnica iskoristila priliku

Naime, od tada je u samoj Njemačkoj došlo do brojnih političkih promjena. Uvelike je ojačala AfD, Alternativa za Njemačku, desničarska stranka. Ekstremno desni AfD mnogim se Nijemcima pokazao kao prava alternativa vladajućoj koaliciji CSU-CDU, a glavna tema koju AfD propagira i na kojoj dobiva bodove, upravo je pitanje izbjeglica i migranata.

Desničarski AfD iskoristio je pojedine slučajeve zločina koji su uključivali migrante, a u više navrata, kao ljetos u Chemnitzu, organizirani su ogromni prosvjedi. Na taj način AfD je uzeo dio glasova demokršćanima Angele Merkel i sestrinskom bavarskom CSU. To im je dobrim dijelom i uspjelo, pokazali su izbori, i tu treba tražiti jedan od razloga promjene politike njemačkih vlasti.

Polagani koraci

Tako je prošlog tjedna donji dom njemačkog parlamenta donio odluku da su Maroko, Alžir, Tunis i Gruzija sigurne zemlje, a to znači da će potencijalnim migrantima iz tih zemalja biti puno teže dobiti status izbjeglice.

No to neće puno toga riješiti. Naime, 2017. godine je oko 15.000 ljudi iz te četiri zemlje zatražilo status izbjeglice, a azil je dobilo samo njih sedam. Ipak, više stotina ih je dobilo privremeni smještaj, ali to sad više neće biti moguće jer su njihove zemlje proglašene sigurnima.

Luise Amtsberg iz stranke Zelenih misli da ovaj potez neće apsolutno ništa riješiti.

"Smatram da ova debata vara ljude da pomisle kako će reklasifikacija ove četiri zemlje riješiti problem koji imamo s tražiteljima azila", izjavila je.