DUBROVAČKI gradonačelnik Mato Franković (HDZ) u zadnje vrijeme pokazuje popriličnu zaokupljenost temom konzumacije kokaina.

Kamioni kokaina na dubrovačkim ulicama

Nakon što je još u listopadu 2025. godine upozoravao da se količine kokaina koje se konzumiraju u Dubrovniku mjere u kamionima, Franković je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća ponovno otvorio istu temu. Ustvrdio je da kamioni kokaina i dalje redovito stižu u Dubrovnik i Hrvatsku te predložio uvođenje testiranja na droge za sve hrvatske političare. 

"A zašto o ovome nitko ne govori? Zato što ne postoji institucija u ovoj državi u kojoj, prema mojoj procjeni, nema barem deset posto konzumenata - počevši od sudova, DORH-a pa nadalje, preko politike, Hrvatskog sabora, općinskih vijeća i skupština. Zamislite što bi se dogodilo kad bismo uveli testiranje na droge za sve političare u Hrvatskoj", rekao je nedavno Franković.

Frankovićeve izjave izazvale su brojne reakcije. Udruga hrvatskih sudaca odbacila je njegove tvrdnje, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je da je Franković s postocima bio "malo lepršav".

Reagirao je danas i premijer Andrej Plenković, poručivši: "Neka prijavi konkretne ljude, pozivam svakoga tko nešto zna da prijavi." Franković je potom priznao da je brojku od deset posto upotrijebio figurativno.

Čemu opsesija?

Zašto je Franković toliko opsjednut kokainom? Na čemu temelji svoje dramatične tvrdnje i postoje li konkretni podaci koji bi ih mogli potkrijepiti? Koliko je problem doista raširen u Dubrovniku i što je gradska vlast poduzela kako bi ga suzbila?

Index je Frankoviću uputio pitanja o njegovim tvrdnjama, a od Grada Dubrovnika zatražio podatke o mjerama prevencije ovisnosti, izdvojenim sredstvima i provedenim istraživanjima. Odgovore zasad nismo dobili, a objavit ćemo ih kada ih zaprimimo.

Policija ne potvrđuje Frankovićeve tvrdnje

Frankovićeve tvrdnje o razmjerima konzumacije kokaina ne prati jednako dramatična ocjena dubrovačke policije. Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević izjavio je za Radio Dubrovnik da se trendovi povezani s drogama na području županije posljednje tri godine nisu značajnije mijenjali te da nije zabilježen enorman porast konzumacije kokaina.

Prema podacima koje je iznio, policija je u posljednje dvije godine zbog prekršaja povezanih s drogama prijavila oko 700 osoba, dok su 53 osobe kazneno prijavljene zbog preprodaje droge. Pritom nije precizirao koliko se tih slučajeva odnosilo na kokain.

U posljednje vrijeme mediji su izvještavali o više slučajeva trgovine drogom na dubrovačkom području, uključujući i preprodaju kokaina. Među njima su i slučajevi povezani s ugostiteljskim objektom te voditeljem osiguranja noćnog kluba, što su spomenuli Pavličević te Franković. To potvrđuje postojanje lokalnog tržišta droge, ali ne govore o ukupnim razmjerima konzumacije, a pogotovo ne o njezinoj navodnoj raširenosti među zaposlenicima državnih institucija.

Što pokazuju službena istraživanja o ovisnosti

Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar provedenom 2023. godine, 2,6 posto stanovnika Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumiralo je kokain barem jednom tijekom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju. Među osobama u dobi od 15 do 34 godine taj je udio iznosio 4,2 posto.

Usporedba s ranijim istraživanjima pokazuje da je konzumacija kokaina porasla u odnosu na 2011. godinu, kada ga je tijekom prethodnih godinu dana uzimalo 0,5 posto odraslih. Međutim, između 2019. i 2023. godine nije utvrđen statistički značajan porast konzumacije.

Kako su nam odgovorili iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), tijekom 2025. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zbog uporabe droga liječene su 204 osobe, od kojih je kod 149 heroin bio glavno sredstvo ovisnosti, a kod šest kokain.

Što je Grad Dubrovnik poduzeo nakon upozorenja?

Dva tjedna nakon prvih Frankovićevih upozorenja, 30. listopada 2025. godine, održana je sjednica Vijeća za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda i mira Grada Dubrovnika.

Prema službenom priopćenju Grada Dubrovnika, zaključeno je da će se pojačati edukacija učenika osnovnih i srednjih škola te podizati svijest građana o štetnosti konzumacije droga. Najavljeno je i poticanje građana na prijavljivanje zlouporabe droga.

Prema gradskom proračunu za 2026. godinu, za program "Dubrovnik - zdravi grad" predviđeno je 311.562 eura, od čega 35.000 eura za zdravstvene projekte udruga koji uključuju i prevenciju ovisnosti. Ona je obuhvaćena i drugim programima, poput Centra za djecu, mlade i obitelj, za koji je planirano 289.900 eura. Međutim, riječ je o širim programima, pa iz dostupnih dokumenata nije moguće utvrditi koliko Grad konkretno izdvaja za prevenciju ovisnosti o drogama.

Što stoji iza Frankovićevih istupa?

Frankovićevi učestali istupi o kokainu otvaraju i pitanje njihove političke pozadine. Franković je odabrao laku i dovoljno široku metu. Tako što govori o nečemu kontroverznom poput droge u državnim institucijama, on stvara dojam bespoštednosti, tog vječnog ideala političkog populizma, a da pritom ne preuzima rizik, koji bi išao da je imenovao konkretne osobe ili slučajeve. Proziva praktički sve, a zapravo nikoga.

Ovo nije prvi put u zadnje vrijeme da Franković dospijeva u središte pozornosti zbog kontroverznih istupa. Posljednjih je mjeseci oštro prozivao apartmanske iznajmljivače i taksiste, govorio o prijetnjama koje prima zbog izmjena dubrovačkog GUP-a, ali i izazvao polemike izjavama o istarskom turizmu, ustvrdivši da mnogi ni ne znaju gdje se Istra nalazi. Sada je u prvi plan ponovno došao kokain.

I kolega HDZ-ovac govori da je Franković zainteresiran za medijsku pozornost

Sugovornici Indexa uvjereni su da takvim istupima nastoji održavati nacionalnu prepoznatljivost i povezuju ih s njegovim političkim ambicijama unutar HDZ-a. Navode da se Franković ranije spominjao kao mogući ministar turizma, ali i kandidat za odlazak u Europski parlament.

Sada se stranka nalazi u zanimljivom razdoblju, obilježenom nagađanjima o političkoj budućnosti Andreja Plenkovića, mogućim nasljednicima na čelu HDZ-a i predstojećim izborima. U takvim okolnostima, stranačko pozicioniranje i nastojanja da se stekne veća nacionalna prepoznatljivost dobivaju na važnosti.

U prilog tumačenjima o Frankovićevim političkim ambicijama ide i njegov nedavni sukob s HDZ-ovim ministrom turizma Tončijem Glavinom oko zakonskog reguliranja apartmana. Glavina je izjavio da je Franković u posljednje vrijeme očito vrlo zainteresiran za medijsku pozornost, "iz razloga poznatih samo njemu".

Spin zbog osjetljivih pitanja

Sugovornici Indexa upoznati s dubrovačkim prilikama smatraju da Franković istupima o kokainu nastoji skrenuti pozornost s neugodnih pitanja o odlukama gradske vlasti.

Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća raspravljalo se o zaduživanju Grada za 4,1 milijun eura radi kupnje ljetnikovca Bonda-Majstorović, namijenjenog smještaju osoba s invaliditetom. Ta je odluka posebno zanimljiva u svjetlu ranijeg slučaja nekretnine na Pilama, koju Grad nije kupio za 1,4 milijuna eura, iako je imao pravo prvokupa, a koju je potom kupila tvrtka u kojoj je danas suvlasnik HDZ-ov župan Blaž Pezo. 

Na istoj se sjednici raspravljalo i o nizu drugih politički osjetljivih pitanja koja su ostala u sjeni Frankovićevih istupa o kokainu.

U političkim krugovima spominje se i moguća povezanost Frankovićevih istupa s pojedinim slučajevima vezanima uz drogu koji zadiru u privatno okruženje njegovih političkih protivnika, ali i tumačenje da su njegove poruke svojevrsno upozorenje interesnim skupinama s kojima je u sukobu, od utjecajnih ugostitelja i građevinskih poduzetnika do pojedinaca čiji su interesi povezani s izmjenama dubrovačkog GUP-a. Nema dokaza da su upravo ti sukobi motivirali njegove izjave.

Franković za tvrdnje od javnog interesa nije dao dokaze

Frankovićeve istupe treba promatrati iz dva kuta. Jedan se odnosi na privatnu konzumaciju kokaina među građanima, a drugi na njegove tvrdnje o raširenosti droge u državnim institucijama.

Kokain zasigurno konzumira puno više ljudi nego što pokazuju podaci o liječenju. No nema pokazatelja da je zbog kokaina u Dubrovniku narušena javna sigurnost, što bi bio jedan od razloga za snažnije zadiranje politike u privatni život građana. Politika svakako treba suzbijati trgovinu drogom i ulagati u prevenciju, ali u liberalnoj demokraciji njezin posao nije nadzirati privatne navike građana.

Druga je stvar kada Franković govori o državnim institucijama. Tu postoji itekako legitiman javni interes, osobito ako konzumacija droge utječe na obavljanje dužnosti. Ali onda se očekuju konkretni podaci ili dokazi. Franković nije ponudio ništa od toga, što bi trebao biti jedan od temelja građanskog društva, u kojem prvoloptaške tvrdnje ne mogu zamijeniti činjenice.

"Moja reakcija bila je namjerna. Ja sam postigao cilj. Kada sam istaknuo deset posto, to je bilo figurativno. Tom sam metodom uspio postići da progovorimo o velikom društvenom problemu", izjavio je.

Politički paradoks HDZ-a

U cijeloj priči postoji i paradoks. Franković već više od godinu dana upozorava na goleme količine kokaina i proziva pravosuđe. No nije riječ o oporbenom političaru koji upozorava na propuste druge vlasti. Franković je gradonačelnik Dubrovnika od 2017. godine i član HDZ-a, stranke koja Hrvatskom neprekidno vlada od 2016. godine.

Na čelu Ministarstva unutarnjih poslova nalazi se HDZ-ov Davor Božinović, a ministar pravosuđa također je HDZ-ovac Damir Habijan. Upravo vlast ima odgovornost za zakonski okvir, rad policije i financiranje prevencije ovisnosti. Na lokalnoj razini i sam Franković ima mogućnost pokretati preventivne programe.

Franković ne mora čekati da netko drugi preuzme vlast kako bi se problemom kokaina počelo ozbiljnije baviti. Njegova stranka već deset godina upravlja državom, a on gotovo jednako dugo Dubrovnikom.