KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

Zašto je sada posebno važno znati da su stručnjaci u Stožeru HDZ-ovci?

Zašto je sada posebno važno znati da su stručnjaci u Stožeru HDZ-ovci?
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

HDZ je prije dva tjedna, baš kako su počele curiti informacije o faznom popuštanju mjera uvedenih zbog koronavirusa, počeo otvoreno planirati, pa i javno najavljivati izbore već početkom srpnja. S obzirom na situaciju oko epidemije koronavirusa, a i iz HDZ-a su to u više navrata komunicirali, jasno je da će o tome postoje li preduvjeti za izbore odlučivati epidemiolozi koji su u Nacionalnom stožeru.

Zašto je to zanimljivo?

Stožer koji je formirala vlada u počecima epidemije u dijelu je javnosti imao status obožavanja, pa i do mjere da su djeca članove Stožera crtala kao superheroje, a neki su mediji ministru tepali "moj prijatelj Vili". Nacionalni stožer civilne zaštite je preuzeo ulogu svojevrsne paralelne vlade, a kako je sve u početku imalo vrlo pozitivan odjek među građanima, u jednom je trenutku Stožer na svojim svakodnevnim presicama počeo isticati kako su oni vladin stožer. Bio je to, gledamo li retrospektivno, prvi znak da se uskoro spremaju izbori i da se vlada želi osigurati da ne propusti kapitalizirati popularnost Stožera. To se, u konačnici, i odrazilo u istraživanjima o popularnosti vlade i stranaka. 

No pojavio se problem. 

Stožer u zadnjih mjesec dana donosi itekako dvojbene odluke

U posljednjih mjesec dana Stožer je donio više odluka koje su itekako dvojbene.

Naime, dok se većina građana, poštujući mjere Stožera, potpuno odrekla normalnog načina života, Stožer je dozvolio procesiju na otoku Hvaru. U isto je vrijeme policija megafonima rastjerivala ljude na ulicama. Nije odluka o dopuštanju procesije na Hvaru bila toliko sporna jer je zbog nje prijetila velika opasnost širenja koronavirusa, nego zato što je poslala poruku o nepoštenom pristupu u donošenju odluka. Oni koji su se morali odreći stvari koje za njih imaju veliko značenje, a u kojima također možda nema velike opasnosti od širenja koronavirusa, s pravom su se zapitali zašto se oni moraju držati pravila, a netko drugi ne treba.

A to je bila samo prva u nizu spornih odluka. 

Stožer je zabranio rad trgovinama nedjeljom, a ministar Božinović je tu odluku pravdao oprezom od širenja virusa. Nikada nije objašnjeno kakva to posebna opasnost od virusa prijeti onima koji odu u trgovinu nedjeljom. Stožer još nije odlučio ni o tome hoće li kafićima i restoranima uopće biti dozvoljen rad nedjeljom. Ako neće, pitanje je kome će se uopće isplatiti otvoriti uzmemo li u obzir da će moći raditi samo na terasama, uz distancu od dva metra među stolovima. 

Treća u nizu kontroverznih odluka, a riječ je o odlukama koje mogu poslužiti da se pridobiju birači na koje računa HDZ, bila je ona kojom je Stožer vladi dao zeleno svjetlo da se mise dozvole prije nego što učenici mogu u škole, ili djeca u vrtić. Prije nego što se mogu otvoriti uslužne djelatnosti, restorani ili šoping centri, a popuštanje mjera predstavljeno je prvenstveno kao pomoć gospodarstvu koje je već u jako teškom stanju. Isti taj stožer koji je kazališta proglasio epidemiološki opasnijima od crkvi, rekao je da nitko ne može garantirati da će se epidemiološke mjere u crkvama doista provoditi. Osim toga, crkve su otvorene prije objekata na otvorenim prostorima, poput dječjih i sportskih igrališta, terasa restorana i kafića, i to dok je još uvijek vrijedila odluka o zabrani okupljanja.

Sve su te odluke izazvale negodovanje u javnosti i narušile sliku o Stožeru koji se pri donošenju odluka vodi isključivo epidemiološkim razlozima. Svemu ovome treba pridodati i nekonzistentnost kod nekih uputa, primjerice oko nošenja maski ili boravka na otvorenom, kaos oko povratka učenika u škole te tvrdnje da nitko nije kriv u slučaju splitskog Doma iz kojeg je umrlo već 18 ljudi, a na čijem je čelu HDZ-ovac Ivan Škaričić.

Nakon odluka koje su izazvale sumnju u kriterije Stožera, otkrilo se da je troje članova Stožera, koje je javnost doživljavala kao nestranačke ljude iz struke, povezano s HDZ-om.

Kako su se "ljudi iz struke" razotkrili kao HDZ-ovci

Prvo se otkrilo da je ravnateljica Zarazne Alemka Markotić na predsjedničkim izborima podržavala HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović i da je za njenu kampanju snimila video.

Potom se otkrilo da je šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo član HDZ-a. Capak je prvo u intervjuu za jednu televiziju odbio odgovoriti na to pitanje, da bi dan kasnije, nakon što ga je Index pronašao na fotografijama sa skupštine HDZ-a, njegovo članstvo u HDZ-u potvrdio predsjednik saborskog kluba Branko Bačić. 

Zatim se otkrilo da je šefica Zavoda za hitnu medicinu i također članica Stožera Maja Grba Bujević prije dvije godine izabrana za članicu Izvršnog odbora temeljnog ogranka HDZ-a Velika Jelsa (Karlovac). 2017. godine financijska izvješća stranke je navode kao donatoricu – HDZ-u je uplatila 1500 kuna, dok je 2018. godine povećala ulog na deset tisuća kuna. Na Indexovo pitanje na presici Grba Bujević je potvrdila da je (i dalje) članica HDZ-a. Preciznije, rekla je: "Ponosna sam članica HDZ-a, što nema nikakve veze s poslom koji obavljam."

No to je li netko tko obavlja javnu funkciju član vladajuće stranke nije nikakvo nebitno pitanje kada govorimo o poslu koji obavljaju. Govorimo, dakle, o ljudima koji, kako se pokazalo u slučaju epidemije koronavirusa, doslovno odlučuju o našim životima. 

Nitko nije znao da su ljudi za koje se mislilo da su u Stožeru kao stručnjaci zapravo članovi HDZ-a

O čemu je zapravo riječ objasnila je odvjetnica Vanja Jurić.

"Dio javnosti to pitanje smatra nebitnim, dio da se njime pokušava neopravdano politizirati struku i Stožer, a dio da se radi o podatku koji javnost ima pravo tražiti i dobiti. U raspravi koja traje ne bi smjelo biti sporno da svatko ima pravo biti članom bilo koje političke stranke i da takvo članstvo ne govori a priori ništa o stručnom znanju pojedine osobe. Također ne bi smjelo biti sporno da članstvo prosječnog građanina u političkoj stranci jest dio njegove privatnosti o kojoj se nije dužan javno izjašnjavati. 

Rasprava se također ne bi smjela svoditi na zaključak da svi ionako znamo tko se i kako, u praksi, imenuje na čelne pozicije tijela javne vlasti pa takva pitanja ne treba posebno postavljati jer su odgovori predvidivi i jasni. U kontekstu generalnog deficita demokracije, što je čest slučaj u ovakvim krizama, kao i u kontekstu pojedinih odluka Stožera i skorih parlamentarnih izbora, pitanja o članstvu pripadnika Stožera u vladajućoj stranci nesporno su pitanje od javnog interesa. 

Da bi građani mogli preispitivati odluke kojima se odlučuje o njihovim pravima, moraju znati tko ih je donio, iz kojih razloga su donesene i je li na te odluke, osim pravila epidemiološke struke, utjecalo i bilo što drugo. Pitanja o članstvu u političkim strankama nisu usmjerena na osporavanje stručnosti Stožera, već na osiguravanje prava javnosti da informirano prati njihov rad i donosi zaključke o njihovim odlukama i postupcima.

Zato članovi Stožera na ta pitanja moraju odgovarati  - čak i ako smatraju da se radi o pitanju njihove privatnosti. Ne samo zato što na to upućuju zakonske odredbe već i zbog pokazivanja spremnosti da štite temeljne principe demokracije i osiguraju potpunu transparentnost svog javnog djelovanja. O tome ovisi povjerenje javnosti, a time i uspješnost provedbe svih epidemioloških mjera koje donosi Stožer", objašnjava odvjetnica Jurić.

Sumnja u to da Stožer postaje predizborna ispostava HDZ-a

Sumnju da postoje i politikantski, a ne samo epidemiološki motivi kod donošenja odluka budi i to što su članovi Stožera pokazali nervozu ne samo kod odgovaranja na pitanja o povezanosti s HDZ-om nego i kod obrazlaganja nekih odluka, primjerice one o zabrani rada nedjeljom.

I dalje nema uvjerljivih odgovora ni na pitanja zašto su se crkve mogle otvoriti, a kazališta ne ili zašto se crkve otvaraju bez odgovornosti za kontrolu mjera, dok s druge strane inspektori zbog stola za preuzimanje zapakirane hrane zatvaraju restorane. 

Vlada koja je formirala Stožer u ovakvom sastavu, a treba se prisjetiti da njegovi članovi nisu samo ljudi eksponirani u javnosti nego i niz drugih ljudi također povezanih s vladajućom strankom, dovela ga je u opasnost da bude kompromitiran. 

Stožer donosi važne odluke koje utječu na razne vrste sloboda, a nitko ne zna na koji se točno način donose odluke. Uz to dolazi do prebacivanja odgovornosti - dio odluka donosi vlada, a dio Stožer. No i za odluke koje donosi vlada, poput one o otvaranju crkvi, kao pokriće je poslužilo zeleno svjetlo dobiveno od epidemiologa iz Stožera. 

Capakovo priznanje kako stvari zaista funkcioniraju

Kako stvari zaista funkcioniraju, plastično pokazuje jedna Capakova rečenica. "Prioritete su određivali ministri i vlada", priznao je Krunoslav Capak na pitanje o tome zašto se crkve mogu otvoriti, a kazališta ne mogu.

I ovdje dolazimo do toga da Stožerom, sudeći prema toj izjavi, ali i onome što smo dosad mogli vidjeti, upravlja vlada, odnosno HDZ, a ne, kako se predstavljalo javnosti, stručnjaci. Stožer vladi, kad treba, istovremeno služi i kao alibi i kao nešto čime će pohvaliti, ovisno o kakvoj je odluci riječ i kome se obraća.

Sve to možda ne bi bilo toliko zabrinjavajuće da HDZ posljednjih nekoliko tjedana nije opsjednut izborima na samom početku srpnja i da to ne postaje prioritet u odnosu na borbu protiv koronavirusa ili na spašavanje gospodarstva. 

Tu, naposljetku, dolazimo možda i do najvećeg paradoksa.

Stožer, u kojemu su stručnjaci istovremeno članovi HDZ-a, trebao bi odlučiti je li epidemiološka situacija povoljna za izbore koje vladajuća stranka želi održati što prije, dok ne nastupe prave posljedice gospodarske krize. Kako bi to moglo izgledati, vidjelo se na današnjoj presici. 

"Trebala bi biti povoljna epidemiološka situacija kao što je to sada", odgovorio je Capak na novinarsko pitanje kakva bi to povoljna epidemiološka situacija morala biti za održavanje izbora, dajući tako do znanja da je, što se njega tiče, povoljna epidemiološka situacija za izbore - sada. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara