NAKON ubojstva generala Kasima Sulejmanija, zapovjednika iranskih snaga Revolucionarne garde Kuds, došlo je do dramatične eskalacije u sukobu između Sjedinjenih Država i Irana, što bi moglo imati značajne posljedice.

Ukratko, očekuje se odmazda s iranske strane te je budućnost SAD-a u Iraku dovedena u pitanje, piše politički komentator i dopisnik BBC-ja Jonathan Marcus.

Philip Gordon, koji je za vrijeme Obame u Bijeloj kući bio zadužen za Bliski Istok i Perzijski zaljev, rekao je da ova likvidacija liči na "objavu rata" Iranu.

Zašto sada?

Jedinica Kuds ogranak je iranskih sigurnosnih snaga koji je odgovoran za operacije u inozemstvu. Sulejmani je godinama, bilo da je riječ o Libanonu, Iraku ili Siriji, bilo putem organizacije napada ili jačanja odnosa sa saveznicima, bio ključna figura u širenju utjecaja Irana na tim stranim područjima.

Za Sjedinjene Države ta je jedinica bila jednaka terorističkoj organizaciji, a Sulejmani se smatrao odgovornim za smrt stotina američkih ili njima savezničkih vojnika i dužnosnika. Stoga nije iznenadilo da je baš on bio vojna meta američkog predsjednika Trumpa, jedino je mnogima upitan trenutak napada, odnosno nije im jasno zašto se on zbio baš sada.

Naredba za likvidaciju Sulejmanija došla je nakon niza iranskih raketiranja američkih baza. No, takvih situacija je bilo i ranije; poput incidenta s tankerima u Zaljevu, obaranja američke bespilotne letjelice ili napada na saudijsko naftno postrojenje, a da nije eskaliralo do ovakvih razmjera, odnosno da nije došlo do izravnog odgovora SAD-a.

Što se tiče raketnih napada na američke baze u Iraku, SAD je već ranije uzvratio proiranskim snagama za koje se vjeruje da stoje iza njih, što je i potaknulo napad na američku ambasadu u Bagdadu.

SAD se stoga pri predstavljanju razloga za ubojstvo Sulejmanija nije usredotočio samo na prethodne nizove događaja, već je inzistirao na tome da likvidacija služi odvraćanju budućih napada jer je general, prema izjavi Pentagona, "radio na daljnjim aktivnim planovima za napade na američke diplomate u Iraku i cijeloj regiji".

Što će se dalje dogoditi?

Pitanje koje se sada svima nameće jest – što će se dalje dogoditi? Gotovo je nezamislivo da Iran neće odgovoriti na ovu provokaciju. 5000 američkih vojnika koji se nalaze u Iraku potencijalna su meta. Vjerojatno će doći i do pojačanih napetosti u Zaljevu.

SAD i njegovi saveznici pojačat će obranu. Washington je već poslao manje pojačanje u svoju ambasadu u Bagdadu.

No, moguće da Iran neće odgovoriti napadom na napad i da će igrati na kartu podrške koju ima u regiji. To bi, primjerice, moglo dovesti do nove opsade američke ambasade u Bagdadu, što bi iračku vladu dovelo u nezgodan položaj.  

Likvidacija zapovjednika elitne jedinice iranskih snaga jasan je pokazatelj američke vojne moći, no ostaje puno neodgovorenih pitanja. Je li to zaista bio pametan potez predsjednika Trumpa? Mijenja li se strategija SAD-a prema Iranu na onu nulte tolerancije? A ostaje i za vidjeti je li se uistinu radilo o napadu iz predostrožnosti koji je imao za cilj ukloniti "vrlo lošu osobu“.