U PONEDJELJAK ujutro, nakon što su predstavnici farmaceutske kompanije Pfizer objavili kako se čini da je njihovo cjepivo protiv covida-19 učinkovito više od 90 posto, cijene dionica su porasle, dužnosnici Bijele kuće (lažno) su požurili uzeti zasluge za to, a uzdasi olakšanja bili su primjetni na internetu. "Dragi svijete. Imamo cjepivo! Najbolja vijest od 10. siječnja", napisao je na Twitteru Florian Krammer, virolog i stručnjak za cjepiva na Mount Sinai School of Medicine, koji je sudjelovao u ispitivanju Pfizerova cjepiva, piše Wired.

Međutim, dodaje Wired, objava za medije farmaceutske kompanije u kojoj piše da cjepivo djeluje jako se razlikuje od stvarnog cjepiva koje djeluje. Pfizer i njegov njemački partner BioNTech tek trebaju objaviti bilo kakve podatke iz njihove treće faze ispitivanja. Njihova ovotjedna otkrića temelje se na prvim privremenim analizama ispitivanja, koje je proveo vanjski panel stručnjaka nakon što se 94 od 43.538 sudionika ispitivanja zarazilo koronavirusom. Ova analiza sugerira da je većina ljudi koja se razboljela primila placebo umjesto cjepiva, ali ne govori nam ništa više od toga.

I logistički se još mnogo toga mora dogoditi prije nego što ljudi mogu zasukati rukave da bi se cijepili. Pfizerovi istraživači sada prikupljaju dvomjesečne sigurnosne podatke. Ako ti podaci ne ukažu na neki problem, kompanija tek tada može zatražiti odobrenje za hitnu uporabu od američke Agencije za hranu i lijekove (FDA). Tek tada Pfizer može početi dijeliti 50 milijuna doza za koje se očekuje da će ih proizvesti do kraja godine. Taj postupak komplicira se činjenicom da se do neposrednog cijepljenja Pfizerovo cjepivo mora držati na temperaturi od -62 stupnja Celzija.

Kompletna imunizacija traži dvije doze cjepiva u razmaku od dva tjedna. I da, u ovom trenutku Pfizer pokušava učiniti sve ostalo što je potrebno za složeni postupak imunizacije - angažiranje osoblja, postavljanje digitalnih registara, odlučivanja o prioritetima - i to bez dodatnih financijskih ulaganja, ističe Wired.

Prepreka je mnogo, ali ima razloga za nadu

Prepreka je mnogo, ali postoji razlog za nadu. Ako cjepivo protiv covida-19 zaista bude imalo 90 posto učinkovitosti, to je mnogo više od granice koju je postavio FDA. Takva razina zaštite postoji kod cjepiva protiv ospica, jednog od najpotentnijih cjepiva razvijenih do danas.

Pojava učinkovitog cjepiva protiv SARS-CoV-2 virusa manje od godinu dana nakon što se koronavirus pojavio ruši sve rekorde koje su proizvođači cjepiva ikad postavili. "Povijesni rezultat je preslaba riječ za ovo postignuće", kaže Larry Corey s Odjela za cjepiva i infektivne bolesti pri Fred Hutchinson Cancer Centeru. Corey je posljednja tri desetljeća proveo u potrazi za cjepivom protiv virusa koji izaziva AIDS. Nikad nije vidio cjepivo koje je razvijeno za manje od pet godina, a kamoli za godinu dana. "Ovo se nije dogodilo nikad prije, ni približno. Ovo je nevjerojatno znanstveno dostignuće", kaže Corey za Wired.

Ogroman skok za znanost

A možda je još monumentalnija vrsta cjepiva koje će Pfizer i BioNTech uskoro proizvesti. Aktivni sastojak cjepiva je mRNK, a to su pokretni nizovi genetskog koda koji sadrže nacrt za proteine. Stanice koriste mRNK kako bi izvukle podatke iz DNK skladišta i iskoristile ih za proizvodnju proteina. Aktivni sastojak u ovom cjepivu usmjerava bilo koju stanicu do koje dođe da pokrene stvaranje bodlji koronavirusa. Virusni proteini koje će te stanice proizvesti ne mogu zaraziti druge stranice, ali su dovoljno aktivni da potaknu obrambeni sustav našeg tijela. Proteini također izgledaju poput pravog virusa pa osposobljavaju imunološki sustav da prepozna SARS-CoV-2, ako se pojavi u budućnosti. Sve do danas ova tehnologija nikad nije bila odobrena za korištenje na ljudima.

Uspješno mRNK cjepivo neće biti samo trijumf nad koronavirusom, nego i ogroman skok naprijed za znanost o cjepivima.

Edward Jenner i Jonas Salk nisu samo pioniri, nego i kauboji. Oni su koristili grube metode koje su im omogućavale da vide rezultate na kraju istraživanja, ali ne i mehanizam na temelju kojeg cijepljenje djeluje. Tijekom stoljeća, metode su se usavršavale, ali vakcinologija je uglavnom počivala na kulturi empirijskog iskušavanja.

Genetska cjepiva predstavljaju važan korak u ovoj znanstvenoj evoluciji

Učinkovite imunizacije podrazumijevaju izlaganje imunološkog sustava neškodljivoj verziji patogena kako bi mogao brže reagirati u slučaju buduće zaraze. Cjepiva moraju izgledati dovoljno slično stvarnim patogenima kako bi proizvela snažan imunološki odgovor. Ali prevelika sličnost može dovesti do toga da se ljudi razbolijevaju od cjepiva. Da bi postigli ravnotežu, znanstvenici su pokušali deaktivirati i osakatiti virus toplinom i kemikalijama. Stvorili su kvasac za proizvodnju komadića i dijelova virusnih proteina. Potom su te komadiće pretvorili u bezazlene rođake virusa, poput ovaca u vučjoj koži. Ove zamjene za aktivni virus nisu bile najbolje, znanstvenici nisu mogli predvidjeti kako će imunološki sustav reagirati na njih, ali bile su dovoljno dobre da ponekad djeluju.

No, u posljednjem desetljeću znanstvenici su se počeli udaljavati od takvog pristupa prema onome što farmaceuti nazivaju "racionalnim dizajnom lijekova". To uključuje razumijevanje strukture i funkcije cilja, primjerice bodljikavog proteina koji SARS-CoV-2 koristi kako bi ušao u ljudske stanice, te izgradnju molekula koje se mogu izravno vezati za metu ili proizvesti druge molekule koje to mogu. Genetska cjepiva predstavljaju važan korak u ovoj znanstvenoj evoluciji.

Znanstvenici sada mogu dizajnirati mRNK na računalima, vođeni algoritmima koji predviđaju koja kombinacija genetičkih slova daje virusni protein odgovarajućeg oblika kako bi se ljudsko tijelo potaknulo na stvaranje zaštitnih protutijela. U posljednjih nekoliko godina postalo je mnogo lakše i jeftinije stvarati mRNK i DNK, što znači da čim znanstvenici dobiju pristup genomu novog patogena, mogu započeti testirati stotine tisuća isječaka mRNK, od kojih je svaki potencijalno cjepivo. Kineska vlada objavila je genetski slijed SARS-CoV-2 sredinom siječnja. Do kraja veljače, ističe Wired, BioNTech je identificirao 20 kandidata za cjepivo, od kojih su četiri odabrana za testiranja na ljudima u Njemačkoj.

Novi pristup nosi i određeni rizik

Otkako su male tvrtke poput BioNTecha, Moderne i Inovija prije 10 godina počele razvijati genetska cjepiva, brzina je bila njihova vrlina. Što se brže može proizvesti probno cjepivo, to se brže može odgovoriti na epidemije novih bolesti. No, ovaj novi pristup nosi i određeni rizik da cjepivo neće dobro funkcionirati ili još gore - da će nekome naštetiti i da će milijuni dolara biti potrošeni na neuspjeh. Sve do ove godine, vodeći proizvođači cjepiva klonili su se genetskih cjepiva. Do 2020. godine samo je 12 mRNK cjepiva došlo do ispitivanja na ljudima. I nijedno nije odobreno. A onda se pojavio koronavirus.

"Prije pandemije nisu postojali financijski poticaji, niti mogućnosti da se uključe velike farmaceutske kompanije", kaže Peter Hotez, istraživač cjepiva i dekan Nacionalne škole tropske medicine na Medicinskom fakultetu Baylor. No, budući da su nacionalne vlade požurile financirati ne samo klinička ispitivanja nego i proizvodnju, postalo je manje rizično isprobati nešto novo.

Rezultat te investicije i potencijalni uspjeh Pfizer/BioNTech cjepiva dugo će nadživjeti ovu pandemiju, smatra Hotez: "To će nam omogućiti korištenje mRNK tehnologije i za druga cjepiva, uključujući rak, autoimune poremećaje i druge zarazne bolesti, a dobit ćemo i sredstvo za genetičke terapije. To će doista ubrzati cijelo biomedicinsko područje."

Sve oči uprte su u Pfizer/BioNTech

Osim Pfizer/BioNTecha, cjepivo protiv covida-19 na bazi mRNK u trećoj fazi kliničkih ispitivanja ima i Moderna, a prva privremena izvješća očekuju se krajem studenoga. Inoviovo cjepivo na bazi DNK zaostaje zbog zabrinutosti oko uređaja koji se koristi za ubrizgavanje cjepiva. Kompanijski dužnosnici objavili su ovaj tjedan kako očekuju FDA-ovu odluku o tome mogu li nastaviti s trećom fazom.

Zasad su sve oči uprte u Pfizer/BioNTech.

"Dok cjeloviti podaci ne budu dostupni, teško je protumačiti pravi potencijal", kaže Carlos Guzman, voditelj Odjela za vakcinologiju i primijenjenu mikrobiologiju u Helmholtzovu centru za infektivna istraživanja u Njemačkoj. Važno je napomenuti, nastavlja Guzman, da se Pfizerova tvrdnja o učinkovitosti temelji na relativno malom broju sudionika ispitivanja koji su bili pozitivni na covid-19, te da zasad nitko ne zna ništa detaljnije. U kojoj su dobi oni koji su se razboljeli? Koliko su stari oni koji nisu? To su važne informacije za razumijevanje djelovanja cjepiva u raznim dobnim skupinama,  te za odluku o tome tko će prvi dobiti cjepivo.

Dodatno je pitanje što će događa sa simptomima i viralnim opterećenjem ljudi. Prema Pfizerovu protokolu ispitivanja, moglo bi se zaključiti da cjepivo sprječava da ljudi razviju teške slučajeve covida-19, ali znači li to da se uopće neće zaraziti? Odgovor bi mogao biti u razlikovanju cjepiva koje stvara zaštitni zid imuniteta u zajednicama i onog koje ljude čuva od bolnica i mrtvačnica. Još jedno otvoreno pitanje je koliko dugo takav imunitet traje. Da bismo dobili taj odgovor, morat ćemo još pričekati, kaže Guzman za Wired: "Podaci u sljedećim mjesecima dat će nam bolju sliku dugoročne učinkovitosti cjepiva i o tome može li ovo cjepivo zaštititi od teških oblika bolesti i smrti".

Širenje takvih informacija bit će ključno da bi bilo koje cjepivo zadobilo povjerenje javnosti, što je presudan korak u bilo kojoj imunizacijskoj kampanji, a posebice usred kampanje koja će se razviti zbog skepse i dezinformacija.

"Znanstvena zajednica mora biti u stanju recenzirati rezultate studije i transparentno razmijeniti podatke", kaže Ariadne Nichol, istraživačica medicinske etike na Sveučilištu Stanford. Dosad su Pfizer i BioNTech objavili podatke iz ranijih faza ispitivanja cjepiva. Nisu uočeni ozbiljni sigurnosni problemi.

Koliko će vremena trebati da cjepivo dođe do siromašnih?

Ako FDA odobri Pfizerovu formulu, SAD će biti prvi u redu za cjepivo. U srpnju je Trumpova administracija pristala platiti gotovo dvije milijarde dolara za 100 milijuna doza Pfizerova cjepiva, što je dovoljno za imunizaciju 50 milijuna ljudi. Prema The Wall Street Journalu, distribucijom će se baviti Pfizer, a ne savezna vlada. No, to će potaknuti pitanja o tome koliko će vremena trebati da cjepivo dođe do siromašnijih država, posebice kad se zna da je cjepivo potrebno čuvati na vrlo niskim temperaturama, što često nije kompatibilno s lokalnom infrastrukturom.

"Ovo je sprint u kojem će Pfizer možda prvi doći do cilja, ali pred nama je i dalje maraton u rješavanju problema proizvodnje i nepristrane distribucije globalnoj populaciji", kaže Nichol za Wired.

Genetska cjepiva možda će se pokazati djelotvornima, no to još uvijek nije definitivno utvrđeno i možda neće biti učinkovito za svakoga. Zbog svega toga stručnjaci kažu da je ključno nastaviti podržavati tekuća ispitivanja više od 60 potencijalnih cjepiva u raznim fazama testiranja na ljudima. Cjepiva protiv ospica, žute groznice i bjesnoće mogu se suho zamrznuti, pohraniti i transportirati bilo gdje. To ih također čini jeftinijima.

"Ne možemo brzo imunizirati svijet samo mRNK-om", kaže Corey.

Za završetak pandemije i razbijanje zagrljaja virusa oko globalne ekonomije trebat će više od jednog cjepiva, vjerojatno i više od tri, zaključuje Wired.