Foto: Index

DOK većina zemalja nastoji razviti informatičku industriju i privući ulagače u taj sektor, hrvatska birokracija na sve moguće načine otežava poslovanje, zbog čega stručnjaci ali i tvrtke bježe u inozemstvo.

> Birokrati uništavaju poduzetnike: Tvrtke moraju imenovati osobu koja će - lupati pečate

Vrijeme i novac koji se troše na ispunjenje besmislenih administrativnih obveza, tvrtke bi mogle uložiti u razvoj poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta. Osim toga, tvrtkama u informatičkom sektoru problem predstavlja i visoko porezno opterećenje rada. Naime, ICT stručnjaci konkurentni su na svjetskom tržištu, i zbog toga imaju natprosječne plaće, koja država "kažnjava" visokim porezima, čime automatski cijeli sektor postaje nekonkurentan u odnosu na usporedive zemlje.

Udruga Hrvatski nezavisni izvoznici softvera- CISEx koja ima 180 članova, pretežito tvrtki u ICT sektoru koje zapošljavaju više od 2.700 radnika i imaju prihod od 1,4 milijarde kuna objavila je dokument upućen Ministarstvu gospodarstva u kojem su naveli cijeli niz problema s kojima se suočavaju i prijedloge mjera koje bi olakšale poslovanje ICT industrije, ali i ostalih poduzetnika.

Poreznici tjeraju stručnjake u inozemstvo

Informatičke tvrtke imaju problema s nedostatkom kadrova Prema procjenama, hrvatskoj ICT industriji nedostaje više od 1000 stručnjaka godišnje.

Plaće u tom sektoru su, za hrvatske uvjete prilično visoke, te je prosječna plaća u djelatnosti računalnog programiranja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku oko 8900 kuna.

"Uz osnovni osobni odbitak i zagrebački prirez, ukupni trošak poslodavca za plaću od 8.903 kn neto iznosi 16.205 kn što je 82% na neto plaću. Bitno je reći da veliki broj djelatnika u ovom sektoru (senior developeri i softver arhitekti) imaju neto plaće često veće od 15.000 kn, a na takvu plaću su davanja preko 100%. Unatoč takvim plaćama, naši kadrovi odlaze u zapadne zemlje jer mogu dobiti više", navodi se u dokumentu CISEx-a.

Veliki napredak u ovom sektoru napravile su Bugarska i Rumunjska no njihov uspjeh nije došao slučajno, već je rezultat dobro osmišljene strategije. Rumunjska ima strategiju razvoja ICT djelatnosti već više od dvadeset godina, pa sada u ICT sektoru tamo radi blizu 100 tisuća ljudi, te kod njih posluju i velike informatičke tvrtke s nekoliko tisuća zaposlenih. No porezno opterećenje plaća je daleko manje.

Izvor: CISEx

"Kad bi RH uvela poreznu olakšicu poput Rumunjske, za ukupni trošak plaće od 30.795 kn što danas iznosi 15.000 kn neto, radnik bi dobio 21.021 kn neto plaću. Ukupna davanja bi tako iznosila 46,5% pa bi poslodavci mogli ponuditi veće neto plaće čime bi se radikalno smanjilo i iseljavanje naših stručnjaka i pospješio rast ove progresivne industrije", smatraju u CISEx-u.

Lupanje pečata košta 6 milijuna kuna mjesečno

Informatičke tvrtke, kao i sve ostale, opterećuje i nova obaveza "likvidiranja" dokumenata. Prema pravilima koja su stupila na snagu 1. siječnja ove godine, tvrtke moraju imenovati likvidatora koji će sve ulazne dokumente potpisati i označiti da su likvidirani. Ova birokratska izmišljotina, za koju nitko ne zna čemu točno služi, prema grubim izračunima, samo tvrtke ICT sektora košta oko šest milijuna kuna mjesečno.

"Likvidatura ulazne računovodstvene dokumentacije zahtijeva dodatno vrijeme pri čemu zaposlenik u tvrtki mora svaki ulazni račun prvo isprintati, zatim na njega staviti žig (ili napisati „likvidirano“) i potpis likvidatora da bi ga potom opet skenirao za svoju digitalnu arhivu, a original odložio u registrator i predao u računovodstvo. Procjenjujemo da se u jednoj prosječnoj ICT tvrtki koja ima 30 zaposlenika i cca 100 ulaznih računa mjesečno na taj posao potroši cca 500 minuta mjesečno, odnosno 8 sati. To je više od jednog radnog dana, odnosno, oko 5% ukupnog radnog vremena osobe. Jednostavnim izračunom dolazimo do troška od 6 milijuna kuna mjesečno, samo u 7672 firme registriranih za informatičke djelatnosti. Pritom je potpuno nejasno koja je korist s druge strane te jednadžbe i što je zakonodavac htio postići", navodi CISEx.

Genijalci iz Ministarstva financija fiskaliziraju bezgotovinsko plaćanje

Još jedan biser hrvatske administracije je fiskalizacija on-line trgovina. Iako fiskalizacija postoji kako bi se registrirao promet gotovim novcem, genijalci iz Ministarstva financija propisali su da fiskalizaciju moraju imati i on-line trgovine koje naplaćuju putem raznih bankovnih kartica.
"Hrvatska je jedina država, koliko nam je poznato, koja ima takav administrativni teret postavljen kod online poslovanja. Iako je potpuno nejasno koji su benefiti za državu da se fiskaliziraju računi plaćeni karticama, bilo bi moguće izračunati koliko takav sustav integriran u web shop poskupljuje njegov razvoj i kasnije održavanje", navodi se u dokumentu.

Upozoravaju i da bi zbog fiskalizacije on-line trgovine mnoge tvrtke mogle poslovanje preseliti u inozemstvo.

"Obaveza fiskalizacije otežava poslovanje elektroničke trgovine zbog potrebe dodavanja dodatnih tehnoloških rješenja (pri direktnoj fiskalizaciji u sklopu elektroničke trgovine) ili zbog potrebe dodatnih aktivnosti (naknadno ispisivanje fiskaliziranih računa) što u uvjetima novog europskog jedinstvenog digitalnog tržišta može dovesti do prebacivanja poslovanja u druge zemlje", upozorava CISEx.

Programer mora biti i vatrogasac, a na izlaznim vratima pisati da se kroz njih izlazi u nuždi

Prema hrvatskim zakonima, osim što ste npr. programer, morate biti i amaterski vatrogasac, a iako ured u kojem radite ima samo jedan izlaz, iznad njega mora pisati da je "izlaz za nuždu", da slučajno ne skočite kroz prozor. Zakonodavci brinu za vašu sigurnost.

"U našoj djelatnosti ljudi sjede za računalima i zaista je besmisleno da tvrtke moraju imati zaposlenika koji ima položen ispit zaštite na radu, ili da u svojim uredima koji u pravilu imaju jedna ulazna vrata moramo imati obilježene evakuacijske putove. Takve regulative su razumljive u proizvodnim tvrtkama u kojima vrebaju potencijalne opasnosti za zdravlje zaposlenika, ali mi radimo u uredima u kojima je računalo najopasniji stroj", navodi CISEx.

Informatičke tvrtke ne kupuju traktore i ne grade zgrade

Pošto su hrvatski zakonodavci zapeli negdje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, nije im jasno da postoje tvrtke kojima su najvažniji resurs ljudi, a glavna oprema računala. Informatičke tvrtke ne kupuju traktore, bagere, ne grade zgrade i silose, i zbog toga su diskriminirani kod priznavanja reinvestirane dobiti. CISEx traži da se korigira Zakon o porezu na dobit koji bi prepoznao otvaranje radnih mjesta.

"Na žalost, uslužne djelatnosti, pa tako i ICT, diskriminirane su u Hrvatskoj i u ovom slučaju, jer navedene porezne benefite mogu koristiti samo tvrtke koje ulažu u opremu i zgrade, dok mi ulažemo u ljude. Primjerice, reinvestiranje dobiti možete raditi samo do visine ulaganja u dugotrajnu imovinu u toj godini. Naravno, pritom se ne priznaje nematerijalna imovina nastala internim razvojem. ICT tvrtke nemaju značajnih godišnjih ulaganja u dugotrajnu imovinu, a za manje iznose se ne isplati reinvestirati jer su visoki troškovi (revizija, sudski registar i sl.). Smatramo da je nužno odmah korigirati Zakon o porezu na dobit i omogućiti reinvestiranje dobiti tvrtkama koje su povećale broj zaposlenika."