OČEKUJE se da će rastuće cijene nafte potaknute ratom u Iranu manje utjecati na Kinu nego prijašnjih godina, budući da je zemlja stvorila velike zalihe sirove nafte i diversificirala svoje izvore energije, uključujući obnovljive.

Dok su cijene nafte prvi put u četiri godine premašile 100 dolara po barelu, analitičari ističu da bi Kina mogla biti otpornija na poremećaje od svojih azijskih konkurenata, piše CNBC.

Analitičari banke OCBC navode da bi Kina mogla biti "manje osjetljiva na dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca od mnogih svojih azijskih konkurenata". Objašnjavaju da je "Kina stvorila jedne od najvećih svjetskih strateških i komercijalnih zaliha sirove nafte", dodajući da njezin "brzi prijelaz na električna vozila i obnovljive izvore energije pruža dodatnu strukturnu zaštitu".

"Kina je provela 20 godina smanjujući ovisnost o pomorskim tokovima nafte"

U siječnju je Kina raspolagala s procijenjenih 1.2 milijarde barela kopnenih zaliha sirove nafte. To predstavlja zalihu za otprilike tri do četiri mjeseca, što će odgoditi gospodarski utjecaj, izjavio je u ponedjeljak za CNBC Rush Doshi, direktor Inicijative za kinesku strategiju pri Vijeću za vanjske odnose.

"Kina je posljednjih 20 godina iskoristila za smanjenje svoje ovisnosti o pomorskim tokovima nafte", rekao je Doshi, napominjući da novi kopneni naftovodi i djelomična diversifikacija prema obnovljivim izvorima znače da zemlja sada ovisi o Hormuškom tjesnacu za samo 40 do 50 posto svog pomorskog uvoza nafte.

Do 2030. godine Kina namjerava povećati udio nefosilnih goriva u ukupnoj potrošnji energije na 25 posto, s 21.7 posto u 2025. godini.

Kina na tržišti ima jedinstvenu poziciju

Hormuški tjesnac povezuje Perzijski zaljev s Arapskim morem i globalnim pomorskim rutama. Riječ je o uskom prolazu uz koji se na sjeveru nalazi Iran, a na jugu Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Prema podacima tvrtke Kpler, prošle je godine oko 31 posto svjetskih pomorskih tokova nafte, odnosno oko 13 milijuna barela sirove nafte dnevno, prošlo kroz tjesnac.

Međutim, pošiljke nafte tom rutom čine samo 6.6 posto ukupne kineske potrošnje energije, prema Tingu Luu, glavnom ekonomistu za Kinu u tvrtki Nomura. Uvoz prirodnog plina istom rutom čini dodatnih 0.6 posto, rekao je.

Ovaj pomak odražava dva desetljeća strateške tranzicije, dajući Kini jedinstvenu poziciju na globalnim energetskim tržištima. SAD je najveći svjetski potrošač nafte, a slijede ga Kina i Indija, prema Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC). Ipak, Kina je najveći uvoznik sirove nafte, kupujući gotovo dvostruko više od SAD-a, dok je Indija treća.

Od te tri zemlje, Indija najviše ovisi o uvozu nafte, koji čini četvrtinu njezine ukupne potrošnje, prema analizi CNBC-a temeljenoj na podacima američke Uprave za energetske informacije za 2023. godinu. Kina je na nižih 14 posto, dok je SAD proizvodio većinu svojih potreba za naftom, prema podacima iz 2023. koji u kategoriju nafte uključuju i "ostale tekućine".

Različite energetske strategije

Dok je SAD tijekom proteklog desetljeća pojačao domaću proizvodnju nafte, Kina je ubrzano diversificirala svoje izvore energije. Obnovljivi izvori, isključujući nuklearnu energiju i hidroenergiju, činili su 1.2 posto ukupne kineske potrošnje energije 2023. godine, što je porast s 0.2 posto dva desetljeća ranije, prema izračunima CNBC-a na temelju podataka Međunarodne agencije za energiju. Indija i SAD zabilježili su znatno manji udio obnovljivih izvora u 2023. godini, od po 0.2 posto.

Iako se radi o malom udjelu, njegov rast u kineskom energetskom miksu ima globalne implikacije. Kineski poticaj električnim vozilima, posebno kamionima, već je u srpnju 2025. zamijenio potražnju za više od milijun barela nafte dnevno, objavila je Rhodium Group.

Istraživačka tvrtka očekuje da će se ta brojka povećati za oko 600.000 barela dnevno tijekom sljedećih 12 mjeseci. Više od polovice novih osobnih vozila prodanih u Kini sada su vozila na nove izvore energije, što znači da se više oslanjaju na baterije nego na benzin.

"S obzirom na to da potražnja za gorivom u cestovnom prometu već pokazuje znakove dosezanja vrhunca i da se kapacitet obnovljivih izvora brzo širi, kineska osjetljivost na fluktuacije cijena nafte smanjuje se iz godine u godinu", rekli su analitičari OCBC-a. "S vremenom će elektrifikacija prometa i širenje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora dodatno izolirati gospodarstvo od šokova povezanih s naftom."

Nafta i prirodni plin čine samo 4 posto kineskog energetskog miksa, što je znatno niže od udjela od 40 do 50 posto zabilježenog u mnogim azijskim gospodarstvima. Električna energija, uglavnom proizvedena iz ugljena i sve veće količine obnovljivih izvora, sada čini sve veći udio u ukupnoj kineskoj potrošnji energije, navodi energetski think-tank Ember.

Fosilna goriva i dalje dominiraju

Obnovljivi izvori osigurali su oko 80 posto nove kineske potražnje za električnom energijom 2024. godine, priopćio je Ember. Ipak, ugljen ostaje značajan, iako stagnirajući, izvor energije u zemlji. Kina je 2023. bila najveći svjetski proizvođač i potrošač ugljena, unatoč naporima za smanjenje emisija ugljika.

Američke sankcije Iranu također su Kinu učinile jednim od rijetkih kupaca teheranske nafte. Iran je činio oko 20 posto kineskog uvoza nafte, "iako bi se većina te količine mogla uglavnom zamijeniti povećanim uvozom nafte iz Rusije", rekla je Ano Kuhanathan, voditeljica korporativnih istraživanja u Allianz Tradeu.

Veći rizik leži u otprilike 5 milijuna barela nafte dnevno koje Kina uvozi iz drugih bliskoistočnih zemalja kroz Hormuški tjesnac, dodala je.

Kako iranski rat ulazi u drugi tjedan, ostaje nejasno kada će sukob završiti.

"Šok poput ovoga vjerojatno će ojačati smjer kojim Kina već ide, umjesto da ga promijeni", rekla je Muyi Yang, viša energetska analitičarka za Aziju u Emberu. "To naglašava rizike prevelikog oslanjanja na uvoznu naftu i plin. Zato tranzicija nije samo izgradnja više vjetroelektrana i solarnih elektrana, već i dekarbonizacija cijelog gospodarstva", kazala je.

Međutim, promjena se ne događa lako. Industrijom fosilnih goriva dominiraju kineske državne korporacije, koje su obično manje dinamične od svojih privatnih konkurenata. Kina bi također mogla nastaviti s povećavanjem zaliha sirove nafte.

Američka Uprava za energetske informacije u veljači je objavila kako očekuje da će Kina proširiti strateške zalihe za oko milijun barela dnevno u 2026. godini. Kineski uvoz sirove nafte pao je za gotovo 2 posto 2024. godine. No, kako su napetosti na Bliskom istoku počele rasti prošle godine, kineski uvoz sirove nafte porastao je za 4.6 posto, na rekordnih oko 580 milijuna metričkih tona.

"Kina je materijalno izložena, ali fleksibilnija", rekao je ranije za CNBC Go Katayama, glavni analitičar Kplera.