JEDNO od pitanja koja se mnogima nameću u jeku pandemije Covida-19 je zašto se bolest mnogo više širi sjevernom hemisferom nego južnom.

Na to pitanje nije moguće nedvosmisleno odgovoriti, no moguće je pretpostaviti vjerojatne odgovore utemeljene na logici, činjenicama i onome što je znanost do sada otkrila.

Ukratko, mogli bismo posebno istaknuti sljedeće vjerojatne razloge:

1)         širenje virusa trebalo bi imati barem neka svojstva sezonalnosti,

2)         prometna povezanost ima sličan uzorak kao i širenje pandemije,

3)         najviše Kineza izvan Kine ima upravo u regijama gdje je bolest buknula,

4)         na južnoj polutki ima generalno mnogo manje stanovnika.

Širenje virusa trebalo bi imati barem neka svojstva sezonalnosti

Jedan od mogućih razloga zbog kojeg se virus SARS-CoV-2 više širi sjevernom polutkom mogao bi biti svojstvo sezonalnosti virusa. Drugim riječima, moguće je da virusu više odgovaraju zimski nego ljetni uvjeti, kao što više odgovaraju virusima gripe i prehlade. Na sjevernoj polutki svi se nadaju da je to točno jer bi to značilo da će bolest s dolaskom ljeta posustati, odnosno da se više neće širiti istim intenzitetom. To bi, pak, stanovnicima sjevernih dijelova svijeta, gdje živi najveći dio čovječanstva, dalo nešto vremena da predahnu i eventualno dočekaju cjepiva i lijekove uz manje žrtava. Ljetno vrijeme zasigurno će otežavati širenje SARS-CoV-2, no nitko ne zna koliko.

O ovom mogućem svojstvu već smo opširnije smo pisali u članku pod naslovom ''Svi se nadaju da će toplo vrijeme zaustaviti koronu. Hoće li zaista biti tako?'', pa ćemo ovdje samo ukratko ponoviti glavne ideje.

Kako se prenose virusi?

Virusi poput gripe i SARS-CoV-2 s osobe na osobu prelaze putem fizičkog kontakta, preko kapljica ili kontaminacija na čvrstim površinama, osobito neporoznim i hladnim, kao što su kvake ili rukohvati u javnom prijevozu. Kada se nađu izvan ljudskog tijela, sile u okolišu uzrokovat će njihovo propadanje. Jedna od takvih sila su dezinfekcijska sredstva, no i vremenski uvjeti mogu djelovati na viruse, i to iz više razloga.

Zimsko ili kišno razdoblje doba je u kojem su ljudi češće na okupu u bliskom kontaktu u zatvorenim prostorima.

Virusima odgovara hladniji, suh zrak kakav je uobičajen zimi. Naime, topliji zrak zadržava više vlage, slično kao u kuhinji. U vlažnim uvjetima male kapljice tekućine lansirane kašljem ili kihanjem na svojem putovanju nakupljaju više vlage iz okoline i stoga brzo postaju preteške da bi lebdjele pa padaju na tlo.

Hladan i suh zrak također može osušiti sluz u nosu koja prikuplja strana tijela i služi kao barijera za prijenos bakterija i virusa u tijelo. Tako može narušiti tu prirodnu zaštitu.

Postoje studije koje pokazuju da su virusi osjetljivi na UV zračenje jer ono ima razoran učinak na DNK i RNK. To, pak, znači da sunčevo svjetlo, kojeg puno više ima ljeti, svojim UV zrakama dezinficira kapljice i površine s kojima dolazimo u dodir.

Prema nekim studijama, imunitet ljudi u prosjeku je slabiji u hladnijim mjesecima s manje sunca nego za toplijih, ljetnih dana, što bi moglo biti povezano s razinama hormona melatonina i vitamina D koje su ovisne o suncu.

Za očekivati je da će neki od ovih čimbenika usporiti širenje Covida-19, no teško je prognozirati točno koliko. Treba imati na umu da SARS-CoV-2 ne mora biti toliko osjetljiv na vremenske uvjete jer je nov u populaciji. Virusi koji dulje kruže već su uzrokovali stvaranje značajnog imuniteta u stanovništvu pa jako ovise o povoljnim uvjetima; bez njih teško uzrokuju epidemije. SARS-CoV-2 je nov pa se lakše širi i bez navedenih pogodnosti. U prilog tome govore podaci koji pokazuju da se SARS-CoV-2 širi i u zemljama u kojima je trenutno prilično toplo, kao što su Australija, Singapur, Tajland, Indonezija, Brazil i sl.

Prometna povezanost ima sličan uzorak kao i širenje pandemije

Jedan od logičnih uzroka dominantnog širenja virusa sjevernom polutkom mogao bi biti intenzitet kretanja ljudi. Brzo kretanje ljudi svijet je pretvorilo u globalno selo. Upravo je to bio jedan od razloga zbog kojih su mnoge zemlje brzo nakon početka ove pandemije uvele restrikcije za letove iz Wuhana i Kine. Kako donja usporedba karata intenziteta zračnog prometa i žarišta bolesti jasno pokazuje, sjeverna hemisfera mnogo je snažnije povezana s Kinom. Na karti zračnih linija moguće je vizualno prepoznati gdje se virus najlakše i najbrže mogao izvesti.

Prva stvar koja upada u oči jest generalno mnogo manja gustoća zračnog prijevoza na južnoj hemisferi, osobito prema Africi.

Druga stvar koja se vidi jest podudaranje postojećih žarišta s intenzitetom zračnog prijevoza. Primjerice, na južnoj polutki epidemije su izbile upravo u državama koje imaju najintenzivnije zračne veze s ostatkom svijeta, osobito s Kinom. Primjer su Australija, Indonezija i Brazil.

Najviše Kineza izvan Kine ima upravo u regijama gdje je bolest buknula

Još jedan važan čimbenik u širenju pandemije mogla bi biti povezanost određenih regija i gradova s Kinom. To podrazumijeva brojnost Kineza u nekim dijelovima svijeta, primjerice u raznim kineskim četvrtima, kao i intenzitet poslovnih veza te ljudskih i robnih razmjena s Kinom.

Na primjeru Italije vidljivo je da je epidemija krenula iz regija u kojima postoji upravo to. Naime, u Italiji živi oko 320.800 Kineza, od kojih većina na sjeveru. Primjerice, samo Milano u Lombardiji, koja je najpogođenija pokrajina, ima oko 19.000 kineskih državljana, koji čine oko 1,43% ukupnog broja stanovnika.

Slično vrijedi i na razini država. Primjerice, cijela golema Rusija ukupno ima oko 29.000 Kineza, što je tek 0,5% stanovništva te zemlje. To je tek nešto više od Milana. Ona je istovremeno i država s relativno malim brojem oboljelih (28) u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Za usporedbu, SAD ima populaciju Kineza koja broji oko 3,8 milijuna.

Naravno, sve navedene statistike ne znače da su Covid-19 posvuda po svijetu raznijeli Kinezi. Poznato je da su u brojnim slučajevima to bili ljudi koji su putovali u Kinu ili oni koji su s njima bili u kontaktu. Neki od njih, primjerice jedan Britanac i jedna Južnokorejka, bili su čak superširitelji. No za očekivati je da je vjerojatnost širenja bolesti u ranoj fazi, među ostalim, korelirala s brojnošću populacije koja ima veze s izvornim žarištem. Danas slično vrijedi za Italiju, odnosno Talijane i druga velika žarišta, a već vrlo skoro vrijedit će za velik dio svijeta. Stoga će samo idioti diskriminirati ljude na temelju nacionalne ili rasne pripadnosti. Bolesti ne poznaju granice. Svinjska gripa krenula je iz Meksika, a već sljedeća pandemija može stići iz nekog trećeg dijela svijeta.

Na južnoj polutki ima generalno manje stanovnika

Konačno, treba imati na umu da golema većina svjetskog stanovništva živi na sjevernoj polutki, iznad ekvatora. Na južnoj se nalazi mnogo više mora, a mnogo manje kopna. Ispod ekvatora prostiru se samo Australija, Novi Zeland, dio Južne Amerike, dio Afrike i dio Indonezije. Antarktiku, naravno, nećemo ni računati. Sjeverni dijelovi svijeta također su i najgušće naseljeni s najvećim gradovima među kojima su mnogi višemilijunski.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.