KAKO se u školske klupe u Hrvatskoj danas vratilo tek 1,77% osnovnoškolaca koji pohađaju razrednu nastavu, otvaranje škola u dijelu javnosti doživljeno je kao fijasko.

Prema podacima Sindikata hrvatskih učitelja (SHU), prikupljenima u 551 školi, najviše učenika, oko 3,42%, došlo je u škole u Gradu Zagrebu. Najmanje ih se vratilo u Koprivničko-križevačkoj županiji, oko 0,1%. Za istarske škole podaci nisu prikupljeni (tablica dolje).

Savjetnik ministrice Marko Košiček danas je rekao da su iznenađeni malim brojem učenika koji su došli u škole. Očekivali su ih oko 4500, a prema podacima SHU-a, došlo ih je manje od 3000.

"Očekivali smo više djece u klupama, ali neugodno sam iznenađen kampanjom, ovo se pretvorilo u natjecanje koja će županija imati manje učenika u školi. Imamo kampanju - nemojte slati djecu u školu", rekao je za Hrvatski radio Košiček.

No budući da su se posljednjih dana, pa i tjedana iz svih relevantnih izvora uglavnom mogle čuti poruke kojima su roditelji bili obeshrabrivani za slanje djece u škole, isti bi se rezultat mogao interpretirati i kao uspjeh.

Boris Jokić: Loša komunikacija i nedostatak odgovornosti

Nekadašnji voditelj kurikularne reforme Boris Jokić smatra da je ključni problem u tome što ni vlada, ni Stožer civilne zaštite, ni resorno Ministarstvo nisu poslali jasne, nedvosmislene poruke da je dolazak djece u škole siguran.

"Postojalo je komunikacijsko odbijanje roditelja od slanja djece u škole", rekao je Jokić.

Smatra da je najgore što se sada može dogoditi da se politika počne prepucavati preko one djece koja su se vratila u škole.

"Za tu djecu treba osigurati kvalitetnu nastavu, a ne kao što to preporučuje Gradski ured u Zagrebu da se za njih uključe televizori. To nije odgojni proces u školi i svi bismo trebali toj djeci dati najbolje što možemo. Nema nikakvog smisla da dođu u školu i onda uče preko televizora. Djeca, njihovi roditelji i odgojno-obrazovni radnici zaslužuju puno bolje od pokazanog nedostatka odgovornosti i slabe komunikacije. Jer da je bilo hrabrosti, odluka je mogla biti relativno jednostavna. Naime, ako postoje uvjeti za povratak u škole, onda su se sva djeca mogla vratiti u njih, osim one kod koje postoje zdravstveni rizici. S druge strane, ako tih uvjeta nema, ovu je godinu trebalo završiti prema postojećem modelu učenja na daljinu", poručio je Jokić.

Naš stručnjak za obrazovanje smatra da je, u obrazovnom smislu, u škole trebalo najprije vraćati završne razrede.

"Osnovni razlog je objektivnije vrednovanje njihova uspjeha, što bi omogućilo lakši prijelaz s jedne obrazovne razine na drugu. Time bi se spriječila inflacija ocjena koja bi mogla nastupiti zato što nema jasnih preporuka za ocjenjivanje u novim okolnostima. Drugi razlog je to što su to dovoljno odrasla djeca da mogu poštivati propisane zdravstvene mjere", objasnio je Jokić.

"Ako se država odlučila za skrb o djeci iz ekonomskih razloga, da bi roditelji mogli na posao, to se moglo organizirati na puno inovativnije načine umjesto da se glumi nastavni proces. Ako se očekivalo da djeca u obrazovnoj ustanovi provode osam i više sati, onda je okolinu trebalo prilagoditi tome da ona više nalikuje kući, a ne učionicama. Međutim, od samog početka država nije jasno komunicirala o čemu se zapravo radi. Naprotiv, pokazala je veliku dozu neodlučnosti. To se posebno ističe u činjenici da je glavni epidemiolog Krunoslav Capak odbio odgovoriti na pitanje bi li on poslao svoje dijete u školu. Također, pomoćnik ministra policije Damir Trut na pitanje medija jesu li djeca sigurna u školama odgovorio je da im nitko ne može jamčiti sigurnost. Kada se uz to doda i birokratski ping pong između različitih ustanova i institucija, gdje nitko ne želi preuzeti odgovornost, odluka roditelja nikoga ne bi trebala čuditi", kaže Jokić.

Sindikati: Korist od otvaranja je neznatan, a rizik ogroman

Protivljenje povratku u škole izrazili su među prvima sindikati, koji su svoju kampanju uglavnom temeljili na procjeni da će od otvaranja škola biti više štete nego koristi. Sindikat Preporod organizirao je čak peticiju protiv otvaranja škola koju je potpisalo oko 4000 roditelja i učitelja.

"Korist od otvaranja škola je neznatna, a rizik dolaska učenika u škole je ogroman. Naši učenici su u ovoj školskoj godini ionako pod stresom jer su na njima već isprobana dva atipična oblika nastave te je stoga nepotrebno, u posljednjim tjednima nastavne godine, izlagati ih atipičnom stresu, kroz takozvanu mješovitu nastavu", poručio je predsjednik Preporoda Željko Stipić.

Sindikate je, među ostalim, brinula i zaštita zdravlja nastavnika, ali i problem njihova dvostrukog rada – i uživo i na daljinu.

SHU je prošli tjedan zatražio odgodu otvaranja škola do ispunjenja svih nužnih preduvjeta. Posebno se usprotivio ideji da roditelji potpisuju izjave kojima garantiraju da su im djeca zdrava, čime su vlasti odgovornost za moguće zdravstvene posljedice prebacile na roditelje.

Škole su dodatno zastrašivale roditelje

No zanimljivo je što su neke škole taj teret odgovornosti odlučile pojačati vrlo dvojbenim te čak zastrašujućim formulacijama koje su slale roditeljima ili su ih dodale u izjave koje MZO nije standardizirao, a koje su oni trebali potpisati.

Primjerice, neki su roditelji u nekim dijelovima Hrvatske morali potpisati izjavu koja je počinjala sljedećim riječima:

"Svojim potpisom potvrđujem da su oba roditelja djeteta zaposlena. Nismo u mogućnosti dijete ostaviti kod kuće pod nadzorom odrasle osobe i, usprkos preporukama HZJZ da djeca ostanu kod kuće, moramo ga/ju dovoditi u školu."

Drugi su, pak, morali potvrditi da izjavu potpisuju pod "materijalnom i kaznenom odgovornošću", što ih je dodatno zastrašilo premda je pravno besmisleno jer ljudi ionako zakonski odgovaraju za sve što potpisuju.

Neki roditelji od ravnatelja su izravno primali poruke koje su ih vrlo nedvosmisleno odvraćale od ideje da djecu šalju u škole (pogledajte skrinšotove dolje). Štoviše, na našu adresu javili su se neki koji tvrde da se u početku na ideju o slanju djece u škole odazvao značajan broj roditelja, da bi nakon takvih poruka bio sveden gotovo na nulu.

Ravnatelji: Nismo obeshrabrivali roditelje

Dalibor Dedić, ravnatelj Osnovne škole Gračani u koju je danas došlo samo jedno dijete, smatra da su se roditelji odlučivali za jednu ili drugu opciju u skladu s uvjetima života i preporukama epidemiologa.

"Ja ne bih rekao da roditelji nisu bili voljni poslati djecu u školu, nego da su imali neku drugu opciju ili rješenje", rekao je za Index.

"Pet tjedana je do kraja nastave pa su se roditelji odlučili da im je tako bolje. Ima vjerojatno još uvijek dosta roditelja koji rade online, no ako kroz tjedan ili dva budu morali ići na posao, uvjeren sam da će se i broj djece povećati."

Kaže da je u početku, kad je rađena anketa, interes roditelja bio nešto veći.

"No Stožer je izdao epidemiološke preporuke prema kojima djeca koja imaju neke kronične bolesti ili imaju rizične djedove i bake ili imaju nekog od roditelja koji ne radi, ne bi trebala dolaziti u škole. Takve odluke svakako ovise i o urbanosti kvarta. U Novom Zagrebu gdje su uglavnom zgrade u kojima žive djeca s roditeljima, bez podrške djedova i baka, za očekivati je da će slati djecu u škole. S druge strane u Gračanima, a osobito u Markuševcu, gdje su uglavnom obiteljske kuće u kojima dolje žive bake i djedovi, a na katu roditelji s djecom, njima je sigurno lakše organizirati učenje od kuće", zaključio je poručivši da je njihova škola spremna prihvatiti jednako stotinu djece kao i jedno.

Darko Cesar, ravnatelj OŠ Špansko, potvrdio je za Index da je njima došlo više desetaka učenika. Kaže da je to malo za njihovu školu koja je dosta velika, no tvrdi da nisu obeshrabrivali roditelje da dovode djecu u školu.

"Mi smo im samo proslijedili poveznice na upute HZJZ-a. Ne znamo je li interes pao nakon što su ih roditelji pročitali. Tražili smo da se jave na anketu. Onima koji su se javili, poslali smo izjave koje su manje više iste za sve škole", rekao je.

Tvrdi da im paralelno organiziranje nastave u školi i na daljinu ne predstavlja poseban problem.

"Učiteljice koje su ujutro bile u školi poslijepodne će normalno komunicirati s učenicima preko interneta. Naravno da je njima to veće opterećenje, ali za sada se ne bune, imamo dobar kolektiv. Odradit će to koliko je još ostalo za odraditi", dodao je demantiravši tvrdnje nekih da će učiteljice za dodatan rad dobiti neke naknade.  

HZJZ: Neka djeca ostanu kod kuće kad god je to moguće

Roditelje zasigurno nisu ohrabrile upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (pogledajte PDF dolje) koje su trebali pročitati prije odluke o slanju djece u škole. U njihovom tekstu poslane su sljedeće poruke:

"Boravak u vrtićima i školama potencijalno može predstavljati veći rizik za zarazu djece s COVID-19 nego je to obiteljski dom odnosno kućanstvo.

Preporučuje se ostanak kod kuće djece i osoblja/djelatnika s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima) kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti.

Također potičemo ostanak kod kuće sve djece za koju se to može osigurati, s obzirom da broj djece u vrtićima i školama može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim  kolektivima neće moći poštovati. Budući da će se nastava na daljinu i dalje održavati, potičemo nastavak obrazovanja djece razredne nastave od kuće, u svim situacijama kad je to moguće."   

Upute HZJZ-a za vrtiće i škole by Index.hr on Scribd

Prema tumačenju nekih nastavnika, odaziv roditelja iskazan u početnim anketama drastično je pao upravo nakon što su stigle ove upute.

Grad Zagreb smatra da je ovakvo otvaranje diskriminacija

Kampanji protiv otvaranja škola svoj obol dao je i zagrebački Gradski ured za obrazovanje, koji je 7. svibnja donio naputak prema kojem se u zagrebačkim školama učenici samo čuvaju, dok se nastava ne održava, već se prati online.

>>Grad Zagreb: Sutra u školama neće biti nastave. Bit će online

Pročelnik tog ureda Ivica Lovrić za Index je objasnio da su iz Grada tako odlučili jer smatraju da je odluka Ministarstva diskriminatorna budući da dijeli učenike na one koji uče uživo i one koji uče online.

"Zaštita prava na dostupnost obrazovanja svima, pod jednakim uvjetima, kao i zaštita drugih dječjih prava i interesa, no prije svega, njihova zdravlja i sigurnosti, prioriteti su Grada Zagreba. Stoga je jedino logično da zagrebački učitelji nastave s nastavom na daljinu za sve učenike iz svog razrednog odjela, pa i za one koji će od 11. svibnja biti zbrinuti u školama", poručio je Lovrić.

Opći kaos i kampanju opstrukcije povratka u škole svakako je pojačalo i to što je pet župana također poslalo svoje poruke da djeca ne bi trebala ići u škole.

Ministarstvo je isto slalo nejasne signale

Konačno, ne može se reći ni da je resorno Ministarstvo slalo nedvosmislene poruke ohrabrenja. Naime, u svojim Preporukama ono je naglasilo da se one ne mogu razmatrati odvojeno od dokumenta HZJZ-a (umetnut gore), a ti dokumenti obeshrabruju dolazak u škole kad god to nije nužno.

U Ministarstvu smatraju da je logično da su u škole prvo krenula najmlađa djeca jer su ona najmanje rizična, često imaju mlađe roditelje, a također teže mogu ostati sama kod kuće. Ističu da su i brojne druge države krenule s povratkom mlađe djece.

Smatraju da bi ukidanje mature bilo besmisleno jer ne bi riješilo problem. Isti učenici trebali bi ići na više prijemnih ispita, zbog čega bi tisuće maturanata putovale po cijeloj Hrvatskoj, dok se mature mogu odvijati u puno bolje kontroliranim uvjetima.

Savjetnik ministrice Marko Košiček kaže da su u petak bili prikupili podatke prema kojima su očekivali da će u škole doći oko 4500 djece.

Savjetnik ministrice: Ovo se pretvorilo u utakmicu tko će imati manje učenika 

"Ne znam u kojem se trenutku ovo pretvorilo u svojevrsnu utakmicu tko će u školi imati manje učenika pa su se u nju uključili sindikati, a ponegdje i osnivači. Meni nije jasno zbog čega se to radi jer su upute koje je izradio HZJZ jasno dale na znanje tko se može vratiti na nastavu. Mi se unutar tog okvira krećemo i na nama je da unutar dvojnog modela organiziramo nastavu", rekao je za Index.

Neki postavljaju pitanje, kaže, ima li smisla da u školi, primjerice, bude samo pet učenika.

"No može se postaviti i kontrapitanje što bi bilo s tim učenicima da škole nema. To su učenici čiji roditelji danas rade. Danas, ako pogledamo oko sebe, Zagreb i Hrvatska izgledaju puno sličniji onome što smo gledali još početkom ožujka, prije pandemije. Vratile su se prometne gužve, ljudi ispijaju kave u kafićima, odlaze kod frizera, vratio se gradski i međugradski prijevoz itd. Mi danas možemo u Zagrebu stvarno raditi sve ono što smo mogli početkom ožujka. Bi li u toj situaciji bilo normalno da jedina stvar koja nije sigurna za djecu ostanu škole. Istovremeno se ona mogu igrati po kafićima i šoping centrima i na dječjim igralištima. Ovo je prvi korak u normalizaciji, režim koji će vladati dva tjedna, a uputa je HZJZ-a da roditelji, ako ne moraju slati djecu u škole to i ne čine. Naime, to je dobro jer je broj od devet djece koliko je određeno da smije biti u učionicama, vrlo restriktivan i najstroži je u Europi. To bi bilo teško osigurati kada bi sva djeca odmah krenula ponovno u škole. Ako epidemiološko stanje bude dobro, sigurni smo da će limit za učionice biti veći", poručio je Košiček.

Ističe da razumije roditelje koji su ostali zbunjeni u kakofoniji svih mogućih poruka s raznih strana, u čije lansiranje su se uključili i osnivači škola poput župana i gradonačelnika.

"Ja to ne mogu drugačije razumjeti nego kao neko političko pozicioniranje u predizbornoj kampanji. Osobito ne vidim drugog razloga kada postoje županije u kojima nema potvrđeno oboljelih. Uz to, ako su moje informacije točne, Zagreb je otišao korak dalje. Organiziran je tajni sastanak s ravnateljima koji su dobili nalog da rade protiv odluka Vlade. To je za mene potpuno neprihvatljivo. Odgovornost osnivača nije u tumačenju odgojno-obrazovnih procesa nego u osiguravanju tehničkih uvjeta za njihovo održavanje. Dakle, oni su prešli sve svoje ovlasti", poručio je Košiček.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.