Zašto se toliko panično bojimo potresa?
Foto: Getty images
NIZ jačih potresa pogodio je područje Rijeke i Kvarnera u posljednja dva dana. Tlo neprestano podrhtava, a zabilježena su i četiri jača potresa magnitude od 2,8 stupnjeva po Richteru do 3,7 stupnjeva po Richteru.
Prvi potres, magnitude 3,4 stupnja po Richteru, dogodio se jučer u 11.40 sati. Oko 23 sata uslijedio je drugi, magnitude 3,7 stupnjeva po Richteru. Tlo na području Kvarnera podrhtavalo je cijelu noć, a onda je danas prijepodne uslijedio novi jači potres magnitude 3,5 stupnjeva po Richteru. Posljednji jači potres u nizu dogodio se oko 17.40 sati - magnituda je iznosila 2,8 stupnjeva po Richteru.
Građani u strahu: "Ne može se sakriti jeza"
Redakciji Indexa su se, od sinoć do danas poslijepodne, javili deseci uznemirenih ljudi s područja Kvarnera koji zbog serije potresa sinoć nisu oka sklopili. Neki od njih noć su proveli u automobilima, a doznajemo da su uznemireni i turisti. Neki su u strahu od neprestanog podrhtavanja tla prekinuli godišnje odmore i vratili se kućama.
>> SERIJA POTRESA Kvarner se tresao cijelu noć, ljudi spavali u automobilima
"Javljam se iz Klimna, cijelu noć podrhtava tlo svakih skoro tridesetak minuta se trese sad u 4:04 je bio ponovno jači. Užas, bojim se zaspati, turisti su zbunjeni i uplašeni", napisala nam je jedna čitateljica.
"U Kraljevici se osjetio potres, slično kao onaj jučer prijepodne. Ovakvih manjih nas nije strah, samo malo je sablasno što je tišina, ne čuju se ni ptice ni zrikavci, ništa. Kao da nije gotovo", napisala nam je druga čitateljica.
"Svi stalno govore kako nema panike i kako je sve u redu. Jadranovo se nije prestalo tresti točno 28 sati i svakih 5 minuta dolazi novi potres (manji). Ja znam da ne treba dizati paniku, ali jednostavno se ne može sakriti jeza koja prolazi tijelom kada u 14:00 h izađete van iz kuće i čujete muk. Zrikavci se ne čuju, ptice ne cvrkuću, prestaje vjetar, more se uzburka.. Odjednom sve stane i čuje se ogromna eksplozija. Nešto nije kako treba i priroda nam daje upozorenje", samo su neke od poruka prestrašenih građana koje su stigle na adresu Indexa.
Što se to događa?
Nakon niza potresa i podrhtavanja tla građani su se s razlogom zapitali - što se to događa i trebamo li strahovati od jačeg potresa? Index je razgovarao s dežurnim seizmologom Tomislavom Fiketom.
>> SERIJA POTRESA NA KVARNERU Pitali smo seizmologa što se to događa
"Nažalost, ne možemo reći je li niz potresa definitivno stao jer ne znamo što se zbiva ispod površine Zemlje. Moguće je da se ovakva serija nastavi još tjednima, a moguće je i da stane. Svašta se u povijesti događalo. Svjedočili smo serijama koje su trajale duže i kraće, serijama koje su počele slabijim potresom, a nastavile jačim, i serijama koje su imale neki jači potres unutar niza", rekao je naš fizičar.
Fiket ističe da potresi sami po sebi ne ubijaju; ono što može ubiti su stvari koje padaju na čovjeka poput crjepova ili dijelova građevina.
"U svakom slučaju, ne valja paničariti. Naime, dogodio se jedan potres u kojem je jedna jedina žrtva bio čovjek koji se uspaničio, istrčao iz kuće i podletio pod auto. Panika nikako nije dobra. Naravno, nikada nije ugodno osjetiti potres jer je to jedan od onih strahova koji su bili prisutni i ugrađeni su u našu podsvijest dok nam se mozak još razvijao u gušterima. To je nešto na što ne možemo utjecati. Ljudi su se posebno uznemirili jer se to događalo tijekom noći kada nema aktivnosti, kada se sve smiri, pa se sve jače čuje i osjeti nego kada smo u pokretu, kada ima buke, kada nas tresu i prolasci kamiona", zaključuje.
Zašto se toliko bojimo potresa?
U slučaju potresa, slažu se stručnjaci, najgore što možete napraviti je - paničariti. Ali, u slučaju straha, upravo se to najčešće događa. Strah od potresa je specifičan i osjećaju ga baš svi ljudi. Ali, za razliku od, npr. fobija od paukova, strah od potresa ima i svoju funkciju - a to je da nas pripremi i zaštiti od mogućih posljedica.
O tome kako se treba ponašati u slučaju osjećaja straha za vrijeme potresa, ima li smisla taj strah uopće potiskivati i kako je u takvim situacijama najbolje reagirati razgovarali smo s psihoterapeutkinjom iz Zagreba.
"U slučaju potresa kod svih se ljudi javlja strah, to je najnormalniji mogući strah. Da se potrese zemlja i da ti nemaš uvida u to što se događa, da tebi prijeti pogibelj... Zato strah i postoji, da ljudi prepoznaju gdje je opasnost i da se maknu. Ta panika bi trebala biti ona koja će čovjeka definitivno potjerati s tog mjesta jer to mjesto nije za njega sigurno", kazala je za Index.
Usporedila je strah od potresa sa strahom od pauka, za koji kaže da nije normalan. "Koliko tko ima u sebi znatiželje, avanturizma, mazohizma i ne znam čega sve ne... jedna je stvar kad se jednom zatrese zemlja, a druga je stvar kada se trese zemlja dva dana neprekidno, onda čovjek mora otići s tog mjesta, što bi tu radio", dodaje.
Kako reagirati u slučaju straha i panike?
"Strah postoji da bi nas zaštitio, a ne da bi nas uništio. Strah od potresa - čovjek i prije nego što postane svjestan da ga je strah osjeti strah. Tijelo reagira, to je nagonska priča. Taj strah ne treba negirati. Postoji još jedna stvar - nakon katastrofalnih potresa razvije se PTSP, kao ratna priča. To je užasno traumatski događaj, ljudi su traumatizirani tim strahom i fokusirani na svaki šušanj - kada vam nitko o tome ne može ništa garantirati, kada vam nitko ne može sa sigurnošću reći da se potres više neće dogoditi, onda ovisi o osobi hoće li ostati na tom mjestu ili pobjeći", objašnjava psihoterapeutkinja za Index.
Objašnjava kako se u slučaju potresa uvijek treba probati smiriti i vratiti u "ovdje i sada" jer je, kako kaže, panika znak da smo prekinuli dodir sa stvarnošću. "Treba razumom donijeti odluku - ok, potresi su nešto što postoji na svijetu, u Japanu se trese non stop pa nitko ne bježi. Ali u Japanu je druga priča, oni su nekako sigurniji, sve je prilagođeno podrhtavanju tla, za razliku od našeg podneblja", objašnjava.
Najgore je ostati u strahu
"Čovjek, kada se primiri, mora napraviti odabir i donijeti razumnu odluku kojom će otjerati taj strah. Najgore je ostati u strahu i patiti. Tu nema ničega. Ili ostati ili otići. Ako čovjek odluči ostati, onda mora smisliti kako se osigurati. Naravno, mora se voditi računa o tome odgovarate li samo za sebe ili odgovarate i za, recimo, djecu ili starije. Donesit odluku koja će vas riješiti straha", zaključuje u razgovoru za Index psihoterapeutkinja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati