RUSKI predsjednik Vladimir Putin u petak neće doći na Aljasku kako bi Donaldu Trumpu iznio teritorijalni zahtjev za 49. američku saveznu državu, prodanu Sjedinjenim Državama 1867. za 7,2 milijuna dolara.

Putin, naime, ima drugi dogovor na umu - pokušati uvjeriti američkog predsjednika da pristane na razmjenu dijelova ukrajinskog teritorija u zamjenu za eventualno primirje koje Trump očajnički želi, ali ne zna kako postići.

"Potpuno logično mjesto"

Putinov utjecajni savjetnik za vanjske poslove Jurij Ušakov rekao je da je Aljaska “potpuno logično” mjesto za summit, kao da je prelazak Beringovog tjesnaca koji dijeli dvije zemlje jednostavno putovanje.

Razmak između američkog i ruskog kopna jest 88 kilometara, no let iz Moskve do Anchoragea, najvećeg grada Aljaske, traje oko devet sati. Čak i za Trumpa, koji iz Washingtona DC putuje predsjedničkim avionom Air Force One, to će biti put od gotovo osam sati. Aljaska je, dakle, mjesto uzajamne nepraktičnosti, što sugerira da u igri ima i drugih razloga, navodi britanski list Guardian.

Velika udaljenost od Ukrajine, ali i europskih saveznika

Ova američka savezna država daleko je od Ukrajine i njezinih europskih saveznika, pa postoji rizik da ih se gurne u drugi plan. Iako Trump načelno ne isključuje mogućnost da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvuje sastanku, teško je zamisliti da bi Putin na to pristao.

Nagrada za njega su privatni razgovori s američkim predsjednikom o sankcijama, trgovini i ograničavanju širenja NATO-a u Europi – pregovaračke teme koje idu daleko izvan njegovih najnovijih prijedloga o dominaciji nad Ukrajinom.

Aljaska je prvenstveno sigurno mjesto za ruskog čelnika. Međunarodni kazneni sud izdao je u ožujku 2023. nalog za njegovo uhićenje zbog ratnih zločina povezanih s prisilnim deportacijama djece iz Ukrajine u Rusiju, ali ni Rusija ni SAD ne priznaju taj sud.

Na putu prema Aljasci ne treba prelijetati “neprijateljske” zemlje, pa je takva ruta sigurnija nego, primjerice, putovanje iznad Crnog mora do Istanbula.

Hladne lokacije i povijesni summiti

Američko-ruski, odnosno američko-sovjetski summiti često su se održavali u hladnijim gradovima, što odražava geografski položaj dviju zemalja. Najpoznatiji primjer je Helsinki, gdje su se Trump i Putin posljednji put susreli dok je Trump bio na dužnosti – 2018. godine.

Tada je američki predsjednik izjavio da više vjeruje Putinu nego vlastitim obavještajnim službama po pitanju optužbi za miješanje u predsjedničke izbore 2016.

Oni stariji prisjetit će se i summita u Reykjavíku 1986., gdje su Ronald Reagan i Mihail Gorbačov razgovarali o ukidanju nuklearnog oružja, ali nisu postigli dogovor. U 1990-ima, kad su summiti bili češći, Bill Clinton i Boris Jeljcin sastali su se 1998. u Birminghamu i Shropshireu, u vrijeme kad je Rusija tek pristupila skupini G8.

Daleko od nuklearnog razoružanja i G8

Danas su teme poput nuklearnog razoružanja ili suradnje u okviru G8 relikt jedne druge ere – skupina je ponovno G7, a sastanak na Aljasci bit će tek četvrti američko-ruski summit od 2010. godine.

Iako je teoretski moguće da bi razgovori mogli dovesti do prekida vatre u Ukrajini, malo je razloga za optimizam dok rat bjesni na bojišnici i u pozadini, a Rusija i dalje bombardira ukrajinske gradove nastojeći prisiliti demokratskog susjeda na predaju.