SVI ONI koji bi išli u npr. skupljanje kestena ili branje gljiva moraju imati dozvolu koju izdaju Hrvatske šume. Bez dozvole, skupljanje ovih šumskih plodova je kažnjivo.

Uz dozvolu je dopušteno prikupiti do deset kilograma kestena i do tri kilograma gljiva dnevno. Oni koji nemaju dozvolu, a koje uhvate djelatnici Hrvatskih šuma, morat će platiti od 133 do 933 eura.

Ako je više punoljetnih članova obitelji u skupljanju kestena, svatko od njih mora imati dozvolu ako količina koju zajedno prikupe prelazi dopuštenih deset kilograma.

Pravila drugačija ako se plodovi sakupljaju u komercijalne svrhe

Dozvolu se može dobiti online. Treba popuniti zahtjev i potom skinuti dozvolu na mobitel ili je isprintati. Besplatna je i vrijedi do 31. prosinca. Index je pitao Hrvatske šume zbog čega su uvedene ove dozvole, pogotovo jer su ionako besplatne. 

"Dozvola za sakupljanje šumskih plodova potrebna je za sve nedrvne šumske proizvode koji se sakupljaju ili beru u državnoj šumi - gljive, kestene, medvjeđi luk, borovnice i ostale ljekovite biljke ili biljke za prehranu itd., što je propisano odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta. 

Sve fizičke osobe i udruge koje za osobne potrebe sakupljaju nedrvne šumske proizvode dozvolu si mogu samostalno izraditi putem web-aplikacije na portalu Hrvatskih šuma i to baš za područje na kojem planiraju sakupljanje. 

Apeliramo na građane da je naprave početkom godine jer vrijedi za cijelu godinu, a time bi se izbjegle i sezonalne „gužve“ prilikom velikog broja istovremenih logiranja u aplikaciju", naveli su.

Ističu kako su pravila drugačija ako se plodovi sakupljaju u komercijalne svrhe.

"Tad je potrebno sklopiti Ugovor s Podružnicom HŠ na čijem se području plodovi sakupljaju. HŠ d.o.o. tada izdaju popratnicu za transport sakupljenih plodova. U tom slučaju Ugovorom je određena količina koja se sakuplja i za koju je potrebno na račun Podružnice, na čijem se području kesten sabire, uplatiti 0.27 € po kilogramu kestena", navode.

Hrvatske šume: Kesten nam je dragocjen

Objasnili su zašto sve to.

"Zato što su nam šumski plodovi, a u ovom slučaju kesten, vrlo dragocjeni i određena količina kestena bi trebala ostati u šumi zbog obnove kestenovih sastojina. Većina kestenovih sastojina su niskog uzgojnog oblika - panjače, što znači da iz jednog panja kestenovog stabla tjera puno novih izbojaka. A mi želimo u budućnosti uzgojiti sastojine visokog uzgojnog oblika - sjemenjače - gdje će mlada stabla rasti iz sjemena, a ne iz izbojaka iz panja.

Ako iznesemo sav kesten iz šume, šanse za rast stabala iz sjemena postaju sve manje. Opet će se uzgajati panjače, a izbojna moć panjeva slabi iz godine u godinu, te tako dodatno iscrpljuje stabla i pridonosi lošem zdravstvenom stanju kestenovih sastojina. 

Pretjeranim iznošenjem kestenovih plodova iz šume utječemo i na šumsku divljač koja migrira i traži hranu sve bliže naseljima. Bolešću kestenove kore ionako su već narušeni odnosi u šumskom ekosustavu.

Izdanim Dozvolama pratimo broj i kretanje stanovništva na području šuma i šumskog zemljišta kojim gospodarimo. Ljudi trebaju biti svjesni da je šuma dragocjen i raznolik ekosustav, svjesni rizika kojima su izloženi prilikom kretanja šumom, a također nema potrebe da ih prilikom skupljanja nedrvnih šumskih proizvoda bez dozvole zatekne djelatnik Hrvatskih šuma i prijavi inspekciji za nedozvoljeno sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda. 

Proteklih godina takvih slučajeva nije bilo. Ujedno napominjemo da kazne, ukoliko do toga dođe, ne ispisuju djelatnici Hrvatskih šuma, nego šumarskog inspektorata koji djeluje pri Državnom inspektoratu", odgovor je Hrvatskih šuma.

Stručnjak za zaštitu prirode Budinski: Skupljanje šumskih plodova je osnovno ljudsko pravo

Za mišljenje smo pitali Ivana Budinskog, stručnog savjetnika za zaštitu prirode u Udruzi BIOM. Govori nam kako se pokušava regulirati ono što se podrazumijevalo kao osnovno ljudsko pravo, a to je skupljanje šumskih plodova.

"Dozvola je već diskriminatorna utoliko što se može dobiti samo online, što diskriminira hrpu starijih ljudi koji se ne služe kompjuterima. Ali problematično je sve skupa jer su to stvari koje nema potrebe regulirati. Ako će netko ubrati nekoliko kilograma kestena do razine koja se ne prodaje, zašto to regulirati?

Ljudi su nezadovoljni s pravom jer razmišljaju da ih nema tko što kontrolirati sve dok ne beru vrste koje su zaštićene, a kojih nema puno. Branje šumskih plodova spada doslovno na razinu ljudskih prava", govori.

Ističe primjer Švedske.

"U takvoj demokratskoj državi jasno je da se ne treba branje kontrolirati, kao što se i ne radi. U nas lugar može kazniti dijete koje kupi kupine, jer je naš stav da treba imati dozvolu. Nju u potpunosti treba ukinuti. Ideja da se kontrolira nešto što je za osnovnu upotrebu je odmak državnog aparata od građana kojima treba služiti", rekao je.

"Dio službenika živi u socijalizmu"

"Ovo nam pokazuje da dio javnih službenika živi u socijalizmu. Potreba da se kontrolira i maltretira nije demokratski sustav", kazao je.

Naveli smo mu argumente Hrvatskih šuma oko obnove kestenovih sastojina.

"Jedno je kad je obnova šume, u toj fazi treba ograničiti, ali to je kad misliš posjeći staru šumu, inače nema smisla. Kesten je dragocjen i ljudima koji ga skupljaju. Hrvatske šume nisu vlasnik, oni su posjednik šuma.

Vlasnik je Republika Hrvatska, a to znači svi građani, oni su tu kako bi građani imali maksimum dobrobiti od šuma, a ne da se ponašaju kao da je privatno vlasništvo", rekao je.

"To su principi totalitarnih društava"

Oko navoda Hrvatskih šuma kako žele u budućnosti uzgojiti sastojine visokog uzgojnog oblika, gdje bi mlada stabla rasla iz sjemena, a ne izbojaka iz panja, ali i tvrdnje kako šanse za rast stabala iz sjemena postaju sve manje ako iznesemo sav kesten iz šume, Budinski odgovara:

"To je definirano Pravilnikom, Članak 11.(2), koji se tiče šuma u fazi obnove. Argument da u šumi stalno trebaju ostati sjemenke kestena nema smisla. Dok god su iznad stara stabla, sjemenje kestena klija i male biljke kestena propadaju u zasjeni starih stabala.

Kada se priprema sječa (obnova) te mlade biljke, zbog uklanjanja starih stabala, dobivaju više svjetla i imaju šansu izrasti u stabla. Stručno je potpuno opravdano da se u kestenovoj šumi u fazi obnove, dakle nešto prije i za vrijeme sječe starih stabala, ostavi maksimalno kestenja na šumskom tlu koje će ponicati u nova stabla", govori.

"Divljač ne može imati prednost pred ljudima koji sakupljaju za osobne potrebe, a ionako ima kestena za sve. Hrvatske šume nemaju pravo pratiti kretanje stanovništva, to su principi totalitarnih društava. 

"Treba prilagoditi načine upravljanja šumama"

Pozivanje na rizik da ih zatekne kontrola bez dozvole je besmislen argument jer su upravo Hrvatske šume stvorile taj rizik izmišljanjem nepotrebne dozvole", još je rekao.

"Državljani RH su u državnim šumama suvlasnici i javni aparat nema pravo birokratskim kompliciranjima uskraćivati im iskonska prava. Dapače, treba prilagoditi načine upravljanja šumama tako da u njima državljani RH mogu maksimalno uživati do razumnih ograničenja.

U ovom specifičnom slučaju lugar može provjeriti osobu koja skuplja kestenje i ako osoba ima manje od 10 kg, ne tražiti ikakve papire, ali i kazniti osobu koja ima više od 10 kg kestena bez papira jer očito ne koristi šumu za osobne potrebe već u komercijalne svrhe", govori Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode u Udruzi BIOM.