NAJNOVIJE izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o namjeri pripajanja Grenlanda Sjedinjenim Državama izazvale su oštru osudu Danske i šire Europe. Nakon američke vojne intervencije u Venezueli, Trump je ponovno aktualizirao ideju koja je naišla na dosad najoštriji odgovor danske premijerke Mette Frederiksen, koja je poručila da takvi pozivi moraju prestati, piše Euronews.

Trump: Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti

Grenland je poluautonomna regija Danske, članice NATO-a i Europske unije. Otkako se vratio na vlast početkom 2025., Trump je više puta pozivao na njegovu aneksiju, a sada je tu ideju ponovno iznio u javnosti. "Trebamo Grenland zbog situacije nacionalne sigurnosti", rekao je Trump novinarima jučer. "Tako je strateški. Trenutno je Grenland posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima."

U svom stilu, dodao je i komentar na račun danskih obrambenih sposobnosti: "Znate li što je Danska učinila za sigurnost u posljednje vrijeme? Dodali su još jedne pseće saonice." Dan ranije, u izjavi za The Atlantic, bio je jednako izravan: "Apsolutno nam treba Grenland. Treba nam za obranu."

Oštra reakcija Danske i Europe

Danska premijerka Mette Frederiksen oštro je odbacila Trumpove prijetnje, poručivši kako moraju odmah prestati. "Apsolutno nema smisla govoriti o tome da SAD treba preuzeti Grenland. SAD nema pravo pripojiti nijednu od tri zemlje u Danskom Kraljevstvu", izjavila je Frederiksen.

Premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nielsen, rekao je da je povezivanje pitanja Grenlanda s vojnom intervencijom u Venezueli izraz nepoštovanja. Solidarnost s Danskom izrazile su i druge europske zemlje.

Glasnogovornik francuskog Ministarstva vanjskih poslova Pascal Confavreux poručio je da se granice ne mogu mijenjati silom. "Grenland pripada narodu Grenlanda i narodu Danske. Na njima je da odluče što žele učiniti", rekao je. Švedski premijer Ulf Kristersson dodao je: "Samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o svojim teritorijima."

Zašto Trump želi Grenland?

Iako Trump kao glavni razlog navodi nacionalnu sigurnost, mnogi analitičari vjeruju da su u pozadini prirodni resursi i strateški položaj. Grenland se nalazi usred ključnih pomorskih ruta na Arktiku, koje postaju sve važnije zbog globalnog zatopljenja i otapanja leda. SAD već ima obrambeni sporazum s Danskom od 1951. i vojnu bazu Pituffik na otoku, usmjerenu na detekciju projektila i nadzor svemira.

Ian Lesser, ugledni suradnik Njemačkog Marshallovog fonda, smatra da Washington već ima potrebno sigurnosno uporište te da se namjere Trumpove administracije gotovo sigurno odnose na prirodne resurse.

"Predsjednik stavlja veliki naglasak na resurse, mineralne resurse, energetske resurse i komercijalne prilike", rekao je Lesser za Euronews. Iako je prisilna aneksija malo vjerojatna, Lesser upozorava da se ta mogućnost ne može u potpunosti isključiti, pogotovo nakon iskustva u Venezueli.

Vjerojatnijim scenarijem smatra pojačan pritisak na Dansku. "Možda neće poprimiti oblik vojne intervencije, ali moglo bi biti svih vrsta komercijalnog, diplomatskog i ekonomskog pritiska usmjerenog na to da Sjedinjene Države dobiju dobar dogovor na Grenlandu", dodao je.

Prijetnja transatlantskim odnosima

Napetosti su potaknule dansku premijerku da podsjeti SAD na obveze unutar NATO saveza. "Danska je, kao članica NATO-a, pokrivena kolektivnim sigurnosnim jamstvom Saveza", rekla je Frederiksen. "Stoga snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu s prijetnjama protiv povijesno bliskog saveznika, te protiv druge zemlje i drugog naroda koji su vrlo jasno izjavili da nisu na prodaju."

Ovakav sukob unutar Saveza, u kojem jedna članica prijeti drugoj, iznimno je opasan za koheziju. "To je očito vrlo osnovna razina korozije kohezije unutar saveza", ocijenio je Lesser. "Postoji pretpostavka da se saveznici jednostavno ne ponašaju na ovaj način."

Zaključio je kako su prijetnje izuzetno štetne za transatlantski sigurnosni odnos koji je već narušen. "Sve što bi prešlo granice retorike koju smo već vidjeli oko Grenlanda izazvalo bi pravu krizu unutar Saveza."