JAPAN je možda dobio svoju prvu premijerku, no potezi njezine vlade da se izbjegne kriza nasljeđivanja carskog prijestolja smanjuju izglede da na njega ikada sjedne žena. Carska obitelj suočava se s ozbiljnom krizom jer ima samo tri moguća nasljednika Prijestolja krizantema, od kojih dvojica imaju 60 ili više godina.

Stoljetno japansko pravilo isključivo muškog nasljeđivanja, koje odražava duboko patrijarhalno društvo, sada prijeti opstanku najstarije svjetske monarhije, u kojoj se posljednjih desetljeća rađa više kćeri nego sinova, piše CNN.

Kako bi riješila problem nedostatka nasljednika, vlada je predložila ponovnu uspostavu nekadašnjih grana carske obitelji, čime bi se proširio krug muških kandidata. Prijedlog još čeka odobrenje parlamenta, no potaknuo je znanstvenike, oporbene političare i dio javnosti da postave pitanje: zašto se jednostavno ne dopusti ženama da naslijede prijestolje?

Zašto ne i carica?

"Teško je pronaći ikakvo racionalno opravdanje za odbijanje da se ženi dopusti da postane carica", smatra profesor Makoto Okawa sa Sveučilišta Chuo u Tokiju, koji proučava carsku lozu. "Ideju da se žene unaprijed isključi kao nesposobne za ulogu carice treba jednostavno shvatiti kao mizoginiju", dodao je.

U prošlosti je Japan imao osam carica, koje su uglavnom vladale kada su muški nasljednici bili premladi, sve dok Zakon o carskoj kući iz 1889. godine nije i službeno zabranio žensko nasljeđivanje. Unatoč tom zakonu, napominje Okawa, japanski ustav ne brani ženama da preuzmu prijestolje, niti se njihovo isključivanje može smatrati dijelom "japanske tradicije".

Različita istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Japanaca nema ništa protiv ideje o carici. No, ta ideja ima slabu političku podršku. Premijerka Sanae Takaichi i njezina vladajuća Liberalno-demokratska stranka među najglasnijim su protivnicima takve promjene.

Tijekom parlamentarne rasprave ranije ove godine, Takaichi je izjavila kako i dalje smatra da je "primjereno ograničiti pravo nasljeđivanja na muške potomke carske loze".

Prijedlozi izmjena koje je njezina vlada uputila u proceduru i koji bi trebali postati zakon ovog mjeseca ne predviđaju nijedan scenarij u kojem bi princeza mogla zasjesti na prijestolje. To se odnosi i na njezinu djecu ako se uda za pučanina, što je gotovo neizbježno s obzirom na sve manji broj članova carske obitelji.

Iako je njezina uloga uglavnom ceremonijalna, carska obitelj, za koju japanska mitologija vjeruje da potječe od božice Sunca, snažan je simbol jedinstva u zemlji od 123 milijuna stanovnika.

Sve manja carska obitelj

U predratnom Japanu pronalaženje nasljednika bilo je jednostavnije. Carska obitelj bila je veća i uključivala je pobočne grane, poznate kao Oke, koje su služile kao svojevrsni rezervoar kandidata ako glavna loza ne bi imala muškog nasljednika. To se promijenilo 1947. godine, kada je u ratom razorenoj zemlji izmijenjen Zakon o carskoj kući kako bi se smanjila carska obitelj i njezini troškovi.

Članstvo je ograničeno na izravne rođake tadašnjeg cara Hirohita, čime je prekinuta veza s 11 pobočnih grana. Tako je 51 član carske obitelji postao običan građanin, a nekad brojna obitelj od 67 članova svedena je na samo 16. Dodatni problem predstavlja pravilo prema kojem ženske članice udajom za pučanina moraju napustiti carsku obitelj.

Sadašnji car Naruhito (66) ima kćer, vrlo popularnu 24-godišnju princezu Aiko, kojoj je zbog spola zakonski zabranjeno naslijediti prijestolje. Čak i da ima sina, ni on ne bi imao pravo na nasljedstvo. Jedina dva podobna nasljednika su Naruhitov 90-godišnji stric Hitachi i njegov mlađi brat, 60-godišnji Akishino. Treći i najizgledniji nasljednik je Akishinov 19-godišnji sin Hisahito.

Najnoviji vladin prijedlog nastoji omogućiti carskoj obitelji da "usvoji" muške članove bivših pobočnih grana koji su stariji od 15 godina, neoženjeni i bez djece, a njihova djeca bi imala pravo na prijestolje.

Novi zakon bi također omogućio princezama da nakon udaje za pučanina ostanu u carskoj obitelji i sudjeluju u obavljanju dužnosti, no njihovi sinovi i dalje ne bi mogli naslijediti prijestolje. Profesor Okawa smatra da su to samo kratkoročna rješenja. "Sve dok su žene isključene iz linije nasljeđivanja, bit će teško osigurati temeljnu stabilnost carskog nasljeđivanja", rekao je.

Pozivanje na tradiciju

S druge strane, za neke je pitanje ženskog nasljeđivanja udar na tradiciju koja je, kako tvrde, zemlji donijela stabilnost na kojoj počiva. "Ljudi koji to podržavaju možda u tome ne vide problem, ali za nekoga poput mene, tko vjeruje da trebamo održati tradicionalnu patrilinearnu lozu, to predstavlja jasan rizik", rekao je za CNN Tsuneyasu Takeda, potomak jedne od bivših carskih grana.

Takeda prema predloženom zakonu ne bi bio podoban za "usvajanje" jer je oženjen. Njegov sin bi to mogao postati kad navrši 15 godina, iako Takeda želi da on preuzme njegovu tvrtku. Njegov otac, rođen samo nekoliko mjeseci nakon izmjena zakona 1947., bio je glasan zagovornik očuvanja isključivo muške loze.

Takeda kaže da se tradicija ne bi trebala rušiti "natjecanjem u popularnosti". "Čak i ako se odluka donese tijesnom većinom na demokratskom glasanju, ako dio stanovništva odbije priznati cara, monarh neće biti poštovan. To bi iz temelja uzdrmalo temelje Japana", upozorio je.

Međutim, građanin Akio Kubota s tim se ne slaže, ističući da je Japan u prošlosti imao carice. "U današnjem svijetu govorimo o ravnopravnosti spolova i sličnim stvarima", rekao je. "Pretpostavljam da je pomalo čudno da bi se samo uloga cara strogo prenosila preko muškaraca."