U GOTOVO svim istragama kaznenih postupaka danas su ključni elektronički dokazi koji često nisu pohranjeni u državi u kojoj se postupak vodi, istaknuto je u Saboru u raspravi o zakonu kojem je cilj olakšati prekogranično pribavljanje takvih dokaza, što su zastupnici jednoglasno podržali.

Novi zakon omogućuje izravno pribavljanje elektroničkih dokaza

Riječ je o konačnom tekstu Zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, rečeno je u Saboru, koji će omogućiti pravosudnim tijelima jedne članice EU pribavljanje elektroničkih dokaza izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici.

Dosad se ta suradnja odvijala uz obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica.

"Cilj je pravosudnim tijelima koja vode kazneni postupak olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon", kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina.

Elektronički dokazi su primjerice podaci o pretplatniku, adresa za internetski protokol, odnosno IP adrese, e-pošta te poruke unutar aplikacije.

Središnje tijelo koje će osiguravati primjenu odredaba zakona propisuje se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.

Zastupnici podržali zakon uz upozorenja o zaštiti podataka

Zastupnici su zakon jednoglasno podržali, naglasivši da donosi alat koji može biti snažan saveznik u borbi protiv organiziranog i kibernetičkog kriminala, uz upozorenje da je potrebno voditi računa o zaštiti osobnih podataka.

"Ono što nas brine su potencijalne zlouporabe i nedostatak nadzora nad time tko, kako i kada traži elektroničke podatke naših građana", rekao je Mate Vukušić (SDP) i predložio jasno propisivanje da se svaka razmjena podataka mora evidentirati i nadzirati od strane hrvatskih tijela.

Ivica Ledenko (Most) poručio je da borba protiv kriminala ne smije biti izgovor za eroziju nacionalnog suvereniteta i temeljnih prava građana. Zadaća Sabora je da europski minimalni standard pretvori u nacionalni okvir s većim jamstvima, "a ne puku automatiziranu traku za prekograničnu razmjenu podataka".

"U suprotnom, rizik je da se stvori infrastruktura digitalnog nadzora koja se u povoljnim političkim okolnostima može zloupotrijebiti", dodao je Ledenko.

To apsolutno ne stoji jer EU uredba ima zaštitne mehanizme, a i u domaćem zakonodavstvu postoje mehanizmi kako se podaci štite i s njima postupa, uzvratio je Rukavina.

Nema temelja za strah od mogućeg zadiranja zakona u ljudska prava, poručio je Ante Babić (HDZ), pojasnivši da navedeni zakon već postoji u praksi i elektronički se dokazi već pribavljaju, samo što taj proces traje predugo.