Foto: 123rf

Dok se Ujedinjeno Kraljevstvo i većina svijeta muči s pretrpanim zatvorima, u Nizozemskoj su morali zatvoriti 19 zatvora u zadnjih nekoliko godina. Zašto se to dogodilo i zašto neki misle da je to problem?

Zatvorskom se kuhinjom širi miris hrane. Jedan zatvorenik stručno sjecka povrće. Pomisao na zatvorenike s noževima može se činiti uznemirujuća, ali učenje kuhanja je samo jedan od načina na koji se zatvorenicima pomaže da stanu na noge nakon puštanja na slobodu, piše Lucy Ash za BBC.

Zamjenik upravitelja Norgerhavena, zatvora na sjeveru Nizozemske, kaže da se kod njih gleda samo pojedinca. ''Ako netko ima problem s drogom, rješavamo tu ovisnost, ako su agresivni idu na savjetovanja, ako imaju problema s novcem savjetujemo ih financijski. Pokušavamo ukloniti uzrok zločina. U zadnjih 10 godina smo se sve više popravili'', kaže Van der Spoel.

U Norgerhavenu ima puno mjesta. Tereni za vježbanje načičkani su stablima, stolovima za piknik i mrežama za odbojku.  Van der Spoel kaže kako svježi zrak smanjuje stres i zatvorenicima i osoblju. Zatvorenici mogu bez nadzora ići do knjižnice, klinike ili kantine. Ta im autonomija pomaže da se lakše priviknu na normalni život nakon kazne.

Najniža stopa zatvorenika u Europi

Nizozemska ima jednu od najnižih stopa zatvorenika u Europi - 57 zatvorenika na 100.000 ljudi. Pad nije uzrokovan samo boljom rehabilitacijom, već i premještanjem fokusa policije s droga na terorizam i trgovinu ljudima. Uz to, nizozemski suci koriste alternative zatvorima, kao što su rad za javno dobro, globe ili elektronski nadzor prekršitelja.

Angeline van Dijk je ravnateljica zatvorskih službi u Nizozemskoj. Ona kaže da se zatvori sve više koriste za one koje je preopasno pustiti na slobodu. ''Ponekad je bolje da ljudi ostanu na poslu i s obiteljima te da kaznu obave na drugi način'', kaže van Dijk. Dodaje da imaju kraće zatvorske kazne i smanjenje stope zločina. ''Sve to vodi do praznih zatvorskih ćelija'', kaže.

Kritičari smatraju da su prazne ćelije rezultat toga što se prijavljuje manje zločina zbog smanjenja financiranja policije. Niti čuvari nisu sretni s nedostatkom zatvorenika. Predstavnik sindikata čuvara kaže da se mladi ljudi ne žele zaposliti kao čuvari. ''Nikad ne znate kad će vaš zatvor ukinuti'', kaže.

Jedan je zatvor preuređen u luksuzni hotel, s apartmanima koji se zovu Odvjetnik, Sudac, Upravitelj i Uznik. Drugi su preuređeni u centre za prihvat azilanata te su se tamo zaposlili neki bivši čuvari.

Uvoz zatvorenika

Želja za očuvanjem poslova dovela je do još jednog iznenađujućeg rješenja - uvoza zatvorenika iz Norveške i Belgije. Prošlog je rujna Norveška počela slati zatvorenike u Norgerhaven. Trenutni je upravitelj zatvora Norvežanin, ali zatvorski su čuvari svi Nizozemci.

Karl Hillesland, upravitelj, kaže da je u Norveškoj zatvorski režim liberalniji nego u Nizozemskoj. Tamo je zatvorenicima dopušteno davati izjave za medije ili gledati DVD-ove. Glavna misao vodilja je normalizacija, što bi značilo da zatvorski život mora što više sličiti životu na slobodi.

''Postoje neke razlike u pristupima, ali u principu dijelimo iste stavove o tome kako bi se zatvor trebao voditi'', dodaje Hillesland.

Većina se zatvorenika dobrovoljno javila za dolazak u Nizozemsku, većinom jer su namirnice i duhan ovdje jeftiniji. Još jedna od novijih atrakcija je nova soba za Skype.

Skype soba

Michael je zatvorenik iz sjeverne Poljske, osuđen u Norveškoj. Tamo nije imao Skype, pa se odlučio na premještaj u Nizozemsku. ''Moja si žena ne može priuštiti posjete, tako da sam se odlučio na ovaj zatvor da mogu vidjeti obitelj, a ne samo čuti se s njima telefonski'', kaže.

Što će se dogoditi sa zatvorom kad kroz nekoliko godina Norvežani odu? Čuvari znaju da će se jedan od sjevernih zatvora ugasiti tijekom sljedeće godine, ali ne znaju koji.

Zatvor je smješten u području koje zovu ''nizozemski Sibir'', mjesto iz kojeg su u 19. stoljeću protjerali skitnice, prostitutke i siročad. Vojni je general osnovao reformističku koloniju za koju je vjerovao da će iskorijeniti siromaštvo. Prema jednom demografu, oko jedan milijun Nizozemaca ima pretke koji su prognani u tu koloniju.

Autorica Suzanna Jansen, čiji je djed tamo poslan zbog prosjačenja, smatra da bi se to moglo dogoditi bilo kome. ''Moramo se toga sjetiti kad mislimo na one iza rešetaka'', kaže.